Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAKON DOSELJAVANJE RUSA I UKRAJINACA: Sve više njemaca živi na crnogorskom primorju

Objavljeno prije

na

Decenijama su su ljudi iz Crne Gore išli su na „privremeni rad” u Njemačku. I najčešće ostajali tamo da žive. U posljednje vrijeme dešava se obnut proces. Crna Gora, posebno Ulcinj i Bar, su sve interesantniji za život Njemcima

 

Hans Fischer i njegova supruga Gisela kupili su nedavno kuću u ulcinjskom Štoju, praktično na pjeni od mora. Time je ostvaren san ovog bračnog para iz Hamburga da penzionerske dane provode u svom domu, na obalama Mediterana.

Kako kažu, odlučili su se za Ulcinj jer su ovdje nekada ljetovali. „Život je ovdje znatno jeftiniji, nekako smo slobodniji, jer su mjere tokom pandemije u Njemačkoj bile mnogo oštrije. I svaki dan se kupamo. Evo i početkom novembra su idealne temperature vazduha i mora, posebno za nas koji dolazimo sa sjevera Njemačke”, kaže Hans navodeći da mu sve ovo liči na raj.

Tako nešto je i prije više od više od pet vjekova tvrdio njemački putopisac Arnold von Harf. On je 1497. godine putovao od Venecije prema Aleksandriji i dalje ka Svetoj zemlji, na hodočašće, i nekoliko dana je boravio u Ulcinju. Sa svog putovanja zabilježio je, njemačkom ortografijom, 26 riječi, 8 fraza i nazive brojeva na albanskom od 1 do 10, 100 i 1.000. Taj mali albansko-njemački rječnik prvi put je objavljen 1860. godine u Kelnu. Jedna ulica danas u Ulcinju nosi ime Arnolda fon Harfa.

Njemci su od sredine sedamdesetih pa sve do početka rata na području bivše Jugoslavije, punih 25 godina, bili najčešći gosti u Ulcinju. „Kada kažemo zlatno doba našeg turizma, onda mislimo na taj period koji su oblježili Njemci”, kaže ulcinjski hroničar i poznati turistički radnik Ismet Karamanaga.

Ovaj profesor njemačkog jezika ističe da su tada u Ulcinju gotovo svi mještani znali da se sporazumijevaju na njemačkom. Tradicija učenja njemačkog u ulcinjskim školama se nastavlja. Već godinama je, na primjer, u Ulcinju je od strane njemačke Vlade angažovan profesor Thomas Kumer, koji radi u ulcinjskoj srednjoj školi „Bratstvo-jedinstvo”. Mnogi mladi Ulcinjani su zbog odličnog znanja njemačkog jezika dobili stipendije vlade u Berlinu i studirali u toj državi.

Izgleda da je sada u toku suprotan proces. U ulcinjskim školama upisano je ove godine nekoliko mladih Njemaca. Istovremeno u Osnovnoj školi u Pečuricama, u centru Mrkojevića, plodnoj župi između Bara i Ulcinja, upisano ih je 10. Treba napomenuti da u toj vaspitno-obrazovnoj ustanovi nastavu pohađa još 12 učenika iz drugih zemalja, prije svega iz Rusije i Ukrajine.

Većina Njemaca na našem Primorju najradije kupuje gotove kuće ili stanove, jer se plaše birokratije i eventualnih problema u gradnji u zemlji čiji jezik većinom ne znaju.

Vjerovatno najzaslužnija osoba za njihov dolazak je Michael Bader, Njemac koji već 16 godina živi u Utjehi (Bušat), prekrasnoj uvali na putu od Ulcinja prema Baru. On ima lijepu kuću i izdaje apartmane, koji su puni gotovo tokom cijele godine. Michael je u čitavom ovom periodu najbolji promoter Crne Gore na njemačkom govornom tržištu, od 100 miliona ljudi, koje uz Njemačku uključuje Austriju, najveći dio Švajcarske i Lihtenštajn.

„Prošlog mjeseca je na njemačkoj državnoj televiziji emitovan promotivni film o Crnoj Gori u trajanju od 90 minuta. To je gledalo nekoliko miliona ljudi i odmah nakon toga mi je stiglo mnogo poruka od osoba koje su gledale film i koji su odlučili da dođu u Crnu Goru. U tom pravcu moramo više da radimo”, kaže popularni Michael Montenegro, koji dodaje da najviše potencijala za privlačenje Njemaca ima Ulcinj.

Njemci ne kupuju nekretnine samo na obali mora, već i u zaleđu. Oni žele mir i zelenilo, pa je to dovelo i do rasta cijena nekretnina. „Zbog crnogorskog Zakona o strancima, oko 200 Njemaca je otvorilo firme, kako bi mogli da ovdje borave duže od 90 dana. Mislim da je nužno to izmijeniti”, smatra Bader.

Navodeći razloge zašto se Njemci sve više odlučuju da život nastave u Crnoj Gori, on osim onih ekonomske prirode, posebno navodi pandemiju korona virusa.  „Mjere protiv pandemije su u Njemačkoj bile mnogo strože nego u Crnoj Gori”, kaže on. „Ljudi žele slobodu, da ne nose stalno maske, da nema velikih ograničenja kada odlaze u prodavnice. Ljudi se osjećaju kao da su u zatvoru, a toga u Crnoj Gori nema. Tu su i prirodne ljepote ove države, naravno”.

Iako Njemac, Bader kaže da se osjeća kao Crnogorac. „Ja ovdje živim, govorim naš jezik, crnogorski jezik osjećam kao svoj, ali ipak, imam njemački pasoš”, kazao je Bader koji je na stalnom boravku u Crnoj Gori. Tu kombinaciju ocjenjuje dobrom jer, kako napominje, može uvijek poći u Njemačku i vratiti se u Crnu Goru.

Među onima koji su posebno rado viđeni u Ulcinju je bivša njemačka ambasadorka u Crnoj Gori Gudrun Elisabeth Steinacker. Zbog njenih velikih zasluga za očuvanje i zaštitu Solane, uskoro će Skupština opštine donijeti odluku da ona bude proglašena počasnom građankom Ulcinja.

 

Karisma će raditi cijele godine, gosti uglavnom Njemci

Nakon rekordne ljetnje sezone u kojoj se tražio krevet više, vrata Azul Beach Montenegro by Karisma, kompleksa na početku ulcinjske Velike plaže, će prvi put biti otvorena tokom cijele godine.

PR menadžerka ovog rizorta Aleksandra Đakonović kaže da sezona i dalje traje i da su turisti uglavnom Njemci.

Osim za strane goste u Azul Beach Montenegro by Karisma su pripremili pakete i za goste iz susjednih zemalja.

Trenutno u Azulu boravi oko 350 turista. „Gosti su prezadovoljni ljepotama Ulcinja, a i ovo prekrasno vrijeme nam ide naruku”, kaže Aleksandra Đakonović.

 

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo