Povežite se sa nama

OKO NAS

NEIZVJESTAN OPSTANAK KATUNA VARNJAK NA BJELASICI: Sređivanje urbanističkog haosa ili uklanjanje konkurencije?

Objavljeno prije

na

Katun Vranjak, star skoro 150 godina, nekada samo stočarski, od nedavno je „oživljen“ izgradnjom nekoliko desetina koliba i kuća za odmor. Mještani tvrde da su gradili  na zemljištu naslijeđenom običajnim pravom. Prema zvaničnom zakonu, svi ti objekti su nelegalni, a neki od njih i na trasi budućih ski-staza, pa im slijedi uklanjanje ili rušenje

 

„Nema više ovdje planine za poljoprivredu“- to bio je komenatar jednog stočara sa Bjelasice, kada je počela izgradnja Ski centra Kolašin 1600. Ostali,  sa  Vranjka, katuna iznad kojeg prolazi žičara tog skijališta, novog državnog investicionog ponosa, tada su se  nadali da sa turističkom valorizacijom planine dolaze bolji dani i za njih. Nijesu bili u pravu. Katun Vranjak, ako je suditi prema onome što se može naslutiti iz najava Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) narednog ljeta neće biti isti. Vjerovatno, neće ni postojati.

Prije mjesec i po stočare i ostale vlasnike koliba i vikend kuća na tom dijelu Bjelasice na vratima su dočekala obavještenja građevinsko urbanističke inspekcije o nadzoru. U pozivima se od onih koji ljetuju na katunu tražilo da donesu na uvid „dokumentaciju ili građevinsku dozvolu i ovjeren glavni projekat, kako i katastrasku dokumentaciju o objektu.“.

Ništa od toga nema nijedan stočar na Vranjku. Kolibe su gradili na lokacijama, koje decenijama, prema običajnom pravu pripadaju njihovim precima. Na državnoj zemlji, izgrađeno je oko 50-ak objekata, različitih stilski i od različitih materijala. Broj koliba je  naglo povećan minulih godina, pa i minulog ljeta. Vranjka su se sjetili i oni koji se ne bave stočarstvom, jer je planina izgradnjom restorana, žičara, ali i najavom izgradnje turističkog naselja, za njih dobila novu vrijednost. Ipak, među kolibama je i nekoliko onih u kojima se ljetuje zbog stoke i još živi polunomadskim životom.

Iz Direktorata za inspekcijske poslove MORT-a kažu da su  inspekcijski procesurirali objekte shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.

„Objekti,  izgrađeni  bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju ili postavljanje objekta,  kao i objekti izgrađeni suprotno važećem planskom dokumentu,  biće porušeni ili uklonjeni, prema  utvrđenoj dinamici, odnsno,  planu izvršenja rješenja o rušenju. To se odnosi, i na one objekte koji se ne nalaze na orto-foto snimku“– saopštavaju iz Direktorata.

Na tri katastarske parcele KO Smrčje, objašnjavaju, obavljen je inspekcijski nadzor za 48 objekata, a započet još za 11. Kako tvrde, prilikom nadzora oko 50 vlasnika objekata upoznali su sa predmetom nadzora. Započet je i upravni postupak.

„Sve kolibe su sada nelegalne. Većina nas je podnijela zahtjeve za legalizaciju, ali to su kolibe koje smo gradili bez očekivanja da će ikada biti dovedeno u pitanje njihovo postojanje.  Jedinstveni smo da ne dozvolimo rušenje. Država vjerovatno namjerava da nas  naknadama od po par hiljada eura  otjera sa katuna na kojem naši preci  izdižu još od prije Berlinskog kongresa. Neće moći tako.“- tvrde mještani.

Neće, najavljuju, pristati ni ako im se za katun ponudi neka druga lokacija.

Govore samo nezvaično. Tvrde da im je sugerisano da u  problem ne uključuju novinare. Ne žele da kažu  ko im je to sugerisao. Iz istog razloga, objašnjavaju, nijesu novinare obavijestili kad su se prije dvije sedmice sastajali sa inspektorima na Vranjku. Ni kada su u više navrata išli u MORT.

Nijesu  ljuti na inspektore za koje kažu da „samo rade svoj posao“,  a bijes usmjeravaju na menadžement državnog preduzeća Skijališta Crne Gore, u sastavu kojeg posluje i Ski centar Kolašin 1600. Sigurni su da su kolibe zasmetale baš njima.  Kolibe, kažu u tom preduzeću, smetaju, jer su nelegalne i nalaze se na lokacijama predivđenim za proširenje skijališta.

Miloš Popović direktor Skijališta tvrdi da je, prilikom izgradnje postojećih i projektovanja budućih ski staza  identifikovano više nelagalnih obejekata.

„Ti objekti su izgrađeni u neposrednoj blizini i na trasi budućih ski staza. Skijališta su  korisnici prostora u skladu sa Prostornim planom posebne namjene za područje Bjelasice i Komova.  Dužni smo da obavijestimo  nadležne institucije o svim promjenama u prostoru, koje su suprotne zakonu i izvršene bez odobrenja nadležnih organa” – tvrdi Popović.

Mještani podsjećaju da su „Austrijanci, koji su pomagali pri trasiranju ski staza kazali da je je Ski centar Kolašin 1600 u prednosti nad ostalim skijalištima, jer je u neposrednoj blizini katuna“. Stočarski način života i oživljen katun, tvrde, samo može povećati atraktivnost za turiste.

„Na Vranjku je i istomeni turistički eko katun. Vlasnici su drvene kolibe izgradili na one stare čobanske. U tom turističkom naselju ljetuju strani turisti, pa neka pitaju njih smetaju li kolibe, stoka i stočari turizmu.  Sumnjamo  da se u Ski centru boje konkurencije, pa im zato bodu oko naši objekti. Plan za staze koji su nam pokazali drugačiji je od prvobitnog i to ćemo predočiti u MORT-u. Neko pokušava da se igra i sa nama i sa planinom“- kaže mještanin sa Vranjka.

Ni vlasnici Eko katuna „Vranjak“ , za sada, ne žele da pričaju s novinarima.

U Skijalištima Crne Gore očekuju da će „činjenice  dostavljene nadležnim organima, biti razlog za preuzeimanje daljih aktivnosti“. Tvrde da su izgradnjom  Ski centra Kolašin 1600 pokazali kako se poštuje zakon i životna sredina. Privredni i turistički potencijali sjevera, tvrdi Popović, mogu se valorizovati kroz minimalnu i strogo kontrolisanu intervenciju u prostoru, ali ne na uštrb životne sredine.

„Upravo Ski centar Kolašin 1600 i ostali ski centri  biće  podstrek za razvoj oživljavanja katuna, poljoprivrede, stočarstva , eko turizma…Međutim sve mora biti u saglasju sa zakonom o izgradnji objekata i zaštitom životne sredine“- tvrdi on.

Koristi od novog skijališta, kažu mještani,  ni do sada nijesu imali.  Obradovali su se kad je popravljen put, ali je, uskoro, uz njega,  niklo nekoliko separacija kamena za potrebe rekonstrukcije saobraćajnice Kolašin –Berane. Radost zbog dovođenja vode u katunu  trajala je kratko.

„Osim tri lokacije na kojima se drobi kamen, svakodnvno tim putem prođe na desetine kamiona za potrebe gradilišta. Sve je prekriveno prašinoim. Vodu u katun  doveo nam je prošle godine Ski centar. Napravili su nekoliko kaptaža. Ovog ljeta ni kapi nijesmo imali. Ne znamo zbog čega, jer je suše bilo i ranije, pa nijesmo ostajali žedni.  Sada kad neko krene ka katunu i pita šta da donese, mi kažemo:  „Donesi flašu vode iz grada“ – pričaju na Vranjaku.

Vlasnici koliba pomoć traže i od lokalne uprave. Podsjećaju da je, prema običajnom pravu i predsjednik Opštine Milosav Bulatović, nasljednik prava na jedno od katuništa na tom dijelu Bjelasice. Očekuju da će se srčanije  založiti da katun opstane.

Iz kolšinske Opštine nije bilo ni jedne zvanične rakcije na namjere MORTA-a i inicijativu Skijališta. Nazvanično  kažu da je Bulatović namjerio da kontaktira resornog, kao  i ministra poljoprivrede Milutina Simovića.

U lokalnoj upravi su potvrdili da su vlasnici koliba predali zahtjeve za legalizaciju, ali  podsjećaju da je dalje odlučivanje posao države.

Neposredno ispod katuna Vranjak, prema obećanjima države, u bliskoj budućnosti nići će  velepni turistički kompleks. Gradiće ga albanski biznismen Baškim Uljaj i crnogorski Zoran Ćoćo Bećirović, koji su prošle godine postali zakupci oko 272.000 metara kvadratnih zemljišta na toj lokaciji.  Oni su to zemljište zakupili na 90 godina , sa pravom da na njemu grade hotel, turističko naselje i vile i apartmane za prodaju.

Prema ugovoru koji je potpisala Vlada  državni budžet će od tog  posla dobiti 0, 10 eura  po kvadratu zakupljenog zemljišta i 0,1 odsto od neto dobiti investitora. To je godišnje 27.000 od zakupa i 1.000 eura od svakog miliona koji zarade. Ugovorom je određeno da zakupac može steći pravo svojine nad zemljištem na kom je objekat izgrađen.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU USKRAĆENO PRAVO DA SE LIJEČE U CRNOJ GORI: Daleko od prioriteta vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori su među najmarginalizovanijim kategorijama stanovništva. Za njih ne postoje zdravstvene ustanove specijalizovane za rano otkrivanje smetnji u razvoju, nedostaje stručnjaka za ovu oblast, nema sistema podrške roditeljima, nema baze podataka… Roditelji su prinuđeni da spas za svoju djecu traže i plaćaju u drugoj državi

 

„Može se reći da je moje dijete spasio Beograd. Ko zna šta bi se desilo da je ostala da se liječi u Crnoj Gori“, kaže za Monitor Tanja Bajović, majka djevojčice koja ima poremećaj pažnje. Ona je jedna, među mnogim roditeljima djece sa smetnjama u razvoju, koji će, kako je ranije najavljeno, danas pred Vladom Crne Gore protestovati i tražiti da se njihovoj djeci obezbijedi pravo da se liječe u svojoj državi.

„Glavni problem roditelja djece sa smetnjama je sistem koji ne funkcioniše, ili bolje rečeno djelimično funkcioniše. Sistem nije predvidio da djeci sa smetnjama treba rana stimulacija svakodnevno i nema zaposlen adekvatan kadar. Zbog nedostatka uslova, roditelji su prinuđeni da pomoć dobiju u drugoj državi“, objašnjava Bajović.

To, naravno, iziskuje razdvajanje porodice, i dodatne, velike troškove zbog kojih najčešće moraju da uzimaju kredite. „Tretmani su dugoročni i nerijetko trebaju mjeseci i godine da se dođe do napretka djeteta. Mnogi nisu u mogućnosti to da priušte i djeca u najvažnijem periodu razvoja ostaju uskraćena za adekvatnu podršku.“

Kada se roditelj djeteta sa smetnjama u razvoju poslije nekog vremena provedenog na liječenju u drugoj državi vrati u Crnu Goru, nailazi na nemogućnost ostvarivanja dalje podrške i tretmana. Zbog toga mora da traži pomoć kod privatnih terapeuta o svom trošku. „Možete samo zamisliti koji je to dodatni finansijski udar na porodicu“, napominje Bajović.

Sa njom je saglasna i Snežana Brnović, majka dječaka sa poremećajem iz spektra autizma, koja je u sličnoj situaciji. „Kada je 2018. godine otvoren Centar za autizam, razvojne smenje i dječju psihijatriju Ognjen Rakočević, tadašnji premijer i ministar zdravlja su obećali da više neće biti potreban odlazak na tretmane u druge centre, već da ćemo sve imati tu na jednom mjestu. Želimo da nam se napokon to omogući“, kaže ona.

Prema njenim riječima, roditelji su od početka godine imali niz sastanaka sa ljudima na odlučujućim pozicijama i dobili obećanja da će se raditi na rješavanju njihovih problema. „Čak je i u Skupštini Crne Gore pokrenuto to pitanje, ali je sve ostalo samo na tome. Zalagali smo se da se Centar Ognjen Rakočević osposobi za davanje češćih tretmana, ali iz nekog razloga kažu da to nije izvodljivo.“

Taj Centar, prema priznanju i samog direktora dr Ivana Krgovića, ni nakon tri godine od osnivanja nema dovoljno stručnog kadra. Fali mu čak 60 defektologa, od čega 30 oligofrenologa i 30 logopeda. U tom centru trenutno radi samo jedan oligofrenolog. Nedavno je otkaz dalo čak petoro zaposlenih, a razlog su gori uslovi za rad u odnosu na one u drugim zdravstvenim ustanovama.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

HAOTIČAN AUTOBUSKI SAOBRAĆAJ KROZ BERANE: Lov u mutnom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u trouglu Direkcija za saobraćaj – prevoznici – uprava Autobuske stanice Berane razmjenjuju optužbe o kršenju zakona, trpe građani i javni interes

 

Kako to da ni nove državne vlasti nisu uspjele da riješe problem autobuskog saobraćaja kroz Berane i problem najprometnije autobuske stanice na sjeveru Crne Gore? Nemoć, opstrukcija, nemar?

To pitanje se nameće nakon što je preduzeće Viktorija ekspres Budva, koje u partnerstvu sa stečajnom upravom beranskog autoprevoznog preduzeća Simon vojaž, upravlja autobuskom stanicom u Beranama, podnijelo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv direktora Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarstvu kapitalnih investicija Lazara Miljanića i inspektora za drumski saoraćaj Vlada Kneževića, zbog navodne zloupotrebe službenog položaja.

U ovom preduzeću smatraju da su njih dvojica glavni krivici zbog toga što je za samo nekoliko mjeseci, od kraja juna do danas, država Crna Gora oštećena za nekoliko stotina hiljada eura, zbog činjenice da autobuski prevoznici ne ulaze u beransku autobusku stanicu i karte bez ikakve evidencije prodaju direktno u autobusima. ,,Preko 130.000 eura je oštećeno samo preduzeće Simon vojaž zbog činjenice da se ne prodaju peronske karte i ne uzima procenat od karata koje bi bile prodate na biletarnici”, kaže predstavnik preduzeća Viktorija ekspres Bobo Đuričanin.

,,Uvođenjem stečaja  u Simon vojaž, 14. 4. 2021. godine, Privredni sud imenuje za stečajnog upravnika dr Sašu Zejaka. Gospodin Zejak i Privredni sud angažuju Viktoria ekspres i prave sa njima ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Od prvog dana gospodin Miljanić vrši opstrukcije na štetu svih radnika i putnika, kao i na štetu preduzeća Viktoria ekspres, tako što ne dozvoljava svojim inspektorima da vrše kontrolu ulaska prevoznika na autobusku stanicu, a samim tim rizikuje živote putnika koji se ukrcavaju van kruga autobuske stanice”, piše u krivičnoj prijavi.

Njeni autori navode da je 9. avgusta sačinjena službena zabilješka u prostorijama Ministarstva kapitalnih investicija, a na osnovu izvršene kontrole na autobuskoj stanici u Beranama, gdje su inspektori ustanovili da stanica u Beranama zadovoljava sve kriterijume potrebne za obavljanje djelatnosti.

,,Na pitanje predstavnika Viktoria ekspres zbog čega ne izvrše kontrolu nelegalnog ukrcavanja putnika na ulici, gdje je ugrožena bezbjednost građana, a samim tim i prevoznici krše zakon, inspektori su odgovorili da u Crnoj Gori postoji zakon o drumskom saobraćaju, ali i da postoji neko ko je iznad zakona i da im ne dozvoljava da rade svoj posao”, navodi se u prijavi.

,,Ako su inspektori MKI dali pozitivno mišljenje o autobuskoj stanici u Beranama, zbog čega direktor Lazar Miljanić i inspektor Vlado Knežević krše zakon, a sve na štetu države Crne Gore i njenih građana. Gospodo iz tužilaštva, da li znate koliko je oštećen budžet Crne Gore, s obzirom na to da prevoznici 17 mjeseci vrše prodaju karata u autobusima gdje nema evidencije”, navodi se u krivičnoj prijavi.

U njoj se postavlja pitanje ko to može da naredi inspektorima da ne rade svoj posao. ,,To su nam oni kazali kada smo im skrenuli pažnju da ne kontrolišu preko trideset prevoznika koji svakodnevno ulaze u Berane, ostavljaju i kupe putnike po ulicama, umjesto na autobuskoj stanici”, kaže Đuričanin.

,,Za samo tri neuslaska u stanicu po zakonu se gubi linija, a mi u Beranama imamo prevoznike koji za samo nekoliko mjeseci, od kada mi upravljamo autobuskom stanicom, imaju po dvjesta do trista neulazaka. I niko po tom pitanju nije ništa uradio. Mi ne možemo da ih natjeramo, a inspektori neće ili ne smiju”, kaže Đuričanin.

Prema njegovim riječima, ako u Direkciji smatraju da ugovor između Viktorie ekspres i stečajne uprave nije zakonit, trebalo je narediti da se ne naplaćuju peronske karte, ali da putnici moraju ulaziti u autobuse na autobuskoj stanici, a ne po ulicama i ćoškovima. ,,Neko je čak naredio da se u međuvremenu protivzakonito iscrtaju stajališta oko autobuske stanice, na punoj liniji i bez proširenja. Takva dva stajališta su u ulici koja vodi prema hitnoj pomoći i urgentnom centru, i to u krivini”, dodaje Đuričanin.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija, odnosno Direkcije za drumski saobraćaj, odgovaraju da intezivno rade na rješavanju problema funkcionisanja Autobuske stanice. Oni su pojasnili da se Miljaniću obratio Marko Babić, vlasnik Vikotorie ekspresa sa molbom da mu se obezbijedi nesmetan rad jer prevoznici Elan, Novoprevoz i drugi vrše nezakonit ukrcaj i iskrcaj putnika, pa i ulaz i izlaz sa autobuske stanice.

,,Takođe, dopisom od 25. juna 2021. godine, sedam prevoznika informišu nas da je stečajni upravnik Saša Zejak dao u zakup autobusku stanicu Berane od četvrtka 23. 6. 2021, gdje, kako oni navode, bez ugovora o pružanju usluga autobuskih stanica privredni subjekt d.o.o Viktoria ekspres Budva pokušava da naplaćuje peronske karte i vrši prodaju karata. Na drugoj strani, stečajni upravnik d.o.o Simon Voyages (firma je vlasnik autobuske stanice u Beranama) ,,traži inspekcijski nadzor nad prevoznicima koji ne koriste autobusku stanicu”, pojašnjavaju iz Direkcije.

Oni kažu da su na osnovu dostavljenih obraćanja, informisali stečajnog sudiju Blaža Jovanića da licencu za pružanje usluga djelatnosti autobuske stanice lice koje upravlja istom ne smije prenositi na drugo lice. I navode da je nadležna državna inspekcija izvršila dvije kontrole rada autobuske stanice.

,,Prilikom kontrola, imajući u vidu da je u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja, vrlo značajan uvid u zaključeni Ugovor o davanju u zakup autobuske stanice, isti nije htio da dostavi inspektorima na uvid direktor Babić, ni stečajni upravnik Zejak. Nadležni državni inspektori su u skladu sa zakonskim mogućnostima pismenim putem zahtijevali od stečajnog upravnika da dostavi Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji (o zakupu autobuske stanice), koji do dana današnjeg nije dostavljen”.

U proteklom periodu, kako navode, održano je više sastanaka u Ministarstvu.

,,Kako ministarstvo nije uspjelo da izvrši uvid u zaključeni Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji,  isto je uputilo (06. avgusta) Centaru bezbjednosti Berane inicijativu za pokretanje inspekcijskog nadzora u cilju utvrđivanja svih činjenica od značaja za zakonit rad Autobuske stanice Berane”, navode u MKI. ,,Uputili smo 11. avgusta Opštini Berane – predsjedniku Opštine – zahtjev za određivanje autobuskog stajališta. Ministarstvo je 30. avgusta uputilo Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Zahtjev za preduzimanje radnji iz nadležnosti tužilaštva, u vezi sa ovim predmetnom”. Iz MIK-a, dodaju da je 3. avgusta dostavljena inicijativa grupe prevoznika za ukidanje licence Autobuskoj stanici Berane.

Autobuska stanica u Beranama je najveća i najprometnija na sjeveru Crne Gore, što potvrđuje činjenica da kroz ovaj grad svakodnevno prolazi preko trideset prevoznika, od kojih neki imaju i po devet ulazaka tokom samo jednog dana.

Nevolje u Beranama počele su u maju prošle godine, kada su radnici tadašnjeg Simon vojaža stupili u štrajk zbog toga što im nisu bile isplaćene zarade za dvije godine. Od tada je nastao haos oko autobuske stanice, a uvođenjem stečaja to je trebalo da se zaustavi. To se, međutim, nije dogodilo, jer autoprevoznici bojkotuju autobusku stanicu i Viktoriu ekspres.

Da li će se nešto promijeniti nakon prodaje Simon vojaža, ostaje da se vidi. Ostaje da se, zapravo, vidi da li će 14. oktobra, za kada je zakazana prva prodaja putem licitacije po početnoj cijeni od 2,3 miliona eura, biti zainteresovanih kupaca za cjelokupnu imovinu ove kompanije.

U suprotnom, to će značiti dalje prolongiranje neodrživog stanja, kako za one koji koriste usluge prevoza, tako i za obične građane i vozače malih automobila koji prolaze pored autobuske stanice. To će značiti i dalje izdavanje autobuskih karata bez evidencije i plaćanja bilo kakvog poreza.

                                                                                                                              Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

INSEKTI DESETKUJU SMRČEVU ŠUMU NA SJEVERU: Potkornjak i nebriga ostavljaju pustoš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Minule godine pokazale su da ni koncesionari ni država nijesu imali volje, znanja i moći da se izbore sa inskektom štetočinom koji uništava komplekse šuma

 

Veliki problem  crnogorskih  šuma je  sušenje stabala smrče i njihovo odumiranje. Takva pojava uzrokovana je kombinacijom oboljenja i insekata,  u sadejstvu sa abiotičkim (ponajviše klimatskim) faktorima. Smrču na teritoriji cijelog sjevera, u većoj ili manjoj mjeri,  najviše ugrožava vrsta insekta poznatog kao potkornjak.

Zaposleni u kolašinskoj jednici  Područna jedinica (PJ) Uprave za šume (UŠ) pokušavaju ovih dana da,  u Parku prorode  (PP) Komovi,   zaštite komplekse smrče napadnute potkornjakom. Ta vrsta  insekta  štetočine, kažu, može da desetkuje šumske komplekse, ukoliko se hitno ne reaguje.  Kako su Monitoru kazali u Kolašinu, štetočina je na Komovima na vrijeme uočena na stablima, pa se nadaju da neće biti značajnije šete.

„Naši lugari su na vrijeme primijetili pojedinačna osušena stabla. Ubrzo je inspekcija napravila zapisnik i sada slijede kompleksne mjera da se zaštiti svako stablo i spriječi širenje insekta. Na području naše opštine, istina, ima malo smrče, pa nam je zbog toga posao jednostavniji. Sušni period ljetos izuzetno je pogodovao potkornjaku, jer  se on zavlači ispod kore na mjestima gdje nema vlage. Naši zaposleni sada upozoravaju i mještane u tom dijelu da zaštite drvene objekte, jer taj insket napada, osim dubećih i oborena stabla i drvnu građu“, objašnjavaju u kolašinskoj PJ UŠ.

Mjere koje planiraju da preduzmu podrazumijevaju postavljanje, takozvanih, feromonskih klopki, sanitarnu sječu, uklanjanje oboljelih stabala, ali i spaljivanje granja.

Potkornjak prijeti smrčama u još nekoliko opština, sudeći prema lokalnim izvještajima o stanju životne sredine. Međutim, gotovo uvijek, izostaju podaci o šteti koju je taj insekt već napravio, odnosno, o broju stabala ili površini ugrožene šume. Tako se sve, uglavnom, svodi na potvrdu opasnosti i planove o zaštiti.

Precizne podatke izbjegavaju i u JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG). Uprkos nezvaničnim tvrdnjama o intenzivnom sušenju stabala smrče u okviru prve zone zaštite NP Durmitor, u  godišnjim izvještajima mogu se naći samo površne informacije.

„U cilju zaštite šuma i održavanja šumskih ekosistema postavljene su feromonske klopke u prostornoj cjelini Žabljak i u odjelima koji se smatraju kao najrizičnija područja za pojavu prenamnožavanja potkornjaka. Monitoringom je utvrđeno da je broj osušenih stabala znatno manji u odnosu na prethodnih pet-šest  godina i sa smanjenom brojnošću populacije podkornjaka“, piše, na primjer, u posljednjem izvještaju o programskim aktivnostima JP NPCG.

Prema onome što su u UŠ saopštili u izvještajima za prošlu godinu, crnogorske četinsrske  šume ugrožene su  od potkornjaka koji napadaju, pored smrča i  jele i borove.  „Svake godine se nabavljaju feromonske klopke i feromonski preparati za sve područne jedinice, utvrđuje brojnost tih štetnih insekata i intenzitet napada. Sve sa ciljem blagovremenog otkrivanja gradacije sipaca potkornjaka. Kontrola brojnosti potkornjaka svodila se na postavljanje klopki i preparata na najugroženijim mjestima i redovno se evidentirao broj klopki i broj ulovljenih potkornjaka“, piše u izvještaju UŠ.

Tamo tvrde da su u šumama u državnom vlasništvu ukupno postavili  302 klopke, uglavnom tamo „gdje vizuelni simptomi ukazuju na prisutnost i povećanu brojnost potkornjaka“. Najviše takvih klopki postavljeno je na području opštine Pljevlja, „gdje je intenzitet napada najveći, posebno u gazdinskoj jedinici Ljubišnja“.

Na području te gazdinske jedinice 2016. godine, potkornjak  je bukvalno slistio smrčevu šumu. Resorno ministarstvo je,  te godine,  konstatovalo da je zbog nebrige kocesionara Vektra Jakić  u Ljubišnji, zbog zaraze potkornjakom, osušeno 100.000 „kubika“, uglavnom smrče. U izvještaju  je  zaključeno „da doznaka sanitara osušenih i potkornjakom napadnutih stabala, njihova sječa i brzo izvlačenje iz šume, kao jedino valjano rješenje, godinama izostaju“.

Iz podgoričkog Instituta za šumarstvo, podsjetili su tada  da je u  smrčevoj šumi tog dijela pljevaljske opštine, već osušen četvorogodišnji prirast. U  klasifikaciji EUNIS prepoznate smrče Ljubišnje, klasifikovane su kao posebno vrijedan tip staništa.

Međutim, piše u zvaničnim dokumentima UŠ,  stanje šume na toj lokaciji lani je bilo znatno bolje. Razlog je,  kako tvrde, upravo,  postavljanje feromonskih klopki. „Dodatne feromonske klopke su postavljene i u ostalim područnim jedinicama, gdje je bilo neophodno. Kontrolom i prebrojavanjem broja ulovljenih imaga tokom 2020. godine, može se zaključiti da su potkornjaci, u zavisnosti od lokaliteta bili aktivni od početka maja do početka oktobra. Cijeneći  registrovani broj ulovljenih imaga, intenzitet napada ocijenjen  je kao slab. Blagovremenim postavljanjem feromonskih klopki i praćenjem brojnosti može se spriječiti pojava gradacije i znatno redukovati brojnost (od 30 do 80 odsto )“, piše u izvještaju UŠ.

No, da li je za toliko stvarno i redukovana opasnost od potkornjaka, nigdje nije zvanično kostatovano.

Stručnjaci i u regionu i kod  nas upozoravaju da će povećanje prosječne temperature vazduha iz godine u godinu dovesti do rizika od masovnije pojave potkornjaka. Zbog toga će, tvrde, biti ugroženo sve više četinara.

„Posljedice globalnog otopljavanja se znaju, namnožavanje insekata potkornjaka, zatim pojava gljive truležnice i kao rezultat svega toga dolazi do sušenja određene površine pod šumom“,  jedan je od zaključaka sa stručnog skupa  održanog nedavno na Kopaoniku.  Kako je preporučeno sa te konfrencije,  rješavanja  problema je da se napadnuta žarišta u što kraćem vremenskom roku posijeku.

„Siječenjem  se sprječava dalje širenje suše na druga stabla insektima potkornjacima. Odmah nakon sječe radi se pošumljavanje vještačkim ali i prirodnim putem. Do sada se pokazalo da se podmladak u takvim djelovima šume jako dobro razvija“, preporuke su sa skupa na Kopaoniku.

Minule godine pokazale su da ni koncesionari ni država nijesu imali volje, znanja i moći da se izbore sa inskektom štetočinom koji uništava komplekse šuma. Adekvatna reakcija izostala je i u toj situaciji,  slično, kao i u svim drugim oblastima kada je probleme potrebno rješavati brzo, sistemski i stručno.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo