Povežite se sa nama

OKO NAS

NEIZVJESTAN OPSTANAK KATUNA VARNJAK NA BJELASICI: Sređivanje urbanističkog haosa ili uklanjanje konkurencije?

Objavljeno prije

na

Katun Vranjak, star skoro 150 godina, nekada samo stočarski, od nedavno je „oživljen“ izgradnjom nekoliko desetina koliba i kuća za odmor. Mještani tvrde da su gradili  na zemljištu naslijeđenom običajnim pravom. Prema zvaničnom zakonu, svi ti objekti su nelegalni, a neki od njih i na trasi budućih ski-staza, pa im slijedi uklanjanje ili rušenje

 

„Nema više ovdje planine za poljoprivredu“- to bio je komenatar jednog stočara sa Bjelasice, kada je počela izgradnja Ski centra Kolašin 1600. Ostali,  sa  Vranjka, katuna iznad kojeg prolazi žičara tog skijališta, novog državnog investicionog ponosa, tada su se  nadali da sa turističkom valorizacijom planine dolaze bolji dani i za njih. Nijesu bili u pravu. Katun Vranjak, ako je suditi prema onome što se može naslutiti iz najava Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) narednog ljeta neće biti isti. Vjerovatno, neće ni postojati.

Prije mjesec i po stočare i ostale vlasnike koliba i vikend kuća na tom dijelu Bjelasice na vratima su dočekala obavještenja građevinsko urbanističke inspekcije o nadzoru. U pozivima se od onih koji ljetuju na katunu tražilo da donesu na uvid „dokumentaciju ili građevinsku dozvolu i ovjeren glavni projekat, kako i katastrasku dokumentaciju o objektu.“.

Ništa od toga nema nijedan stočar na Vranjku. Kolibe su gradili na lokacijama, koje decenijama, prema običajnom pravu pripadaju njihovim precima. Na državnoj zemlji, izgrađeno je oko 50-ak objekata, različitih stilski i od različitih materijala. Broj koliba je  naglo povećan minulih godina, pa i minulog ljeta. Vranjka su se sjetili i oni koji se ne bave stočarstvom, jer je planina izgradnjom restorana, žičara, ali i najavom izgradnje turističkog naselja, za njih dobila novu vrijednost. Ipak, među kolibama je i nekoliko onih u kojima se ljetuje zbog stoke i još živi polunomadskim životom.

Iz Direktorata za inspekcijske poslove MORT-a kažu da su  inspekcijski procesurirali objekte shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.

„Objekti,  izgrađeni  bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju ili postavljanje objekta,  kao i objekti izgrađeni suprotno važećem planskom dokumentu,  biće porušeni ili uklonjeni, prema  utvrđenoj dinamici, odnsno,  planu izvršenja rješenja o rušenju. To se odnosi, i na one objekte koji se ne nalaze na orto-foto snimku“– saopštavaju iz Direktorata.

Na tri katastarske parcele KO Smrčje, objašnjavaju, obavljen je inspekcijski nadzor za 48 objekata, a započet još za 11. Kako tvrde, prilikom nadzora oko 50 vlasnika objekata upoznali su sa predmetom nadzora. Započet je i upravni postupak.

„Sve kolibe su sada nelegalne. Većina nas je podnijela zahtjeve za legalizaciju, ali to su kolibe koje smo gradili bez očekivanja da će ikada biti dovedeno u pitanje njihovo postojanje.  Jedinstveni smo da ne dozvolimo rušenje. Država vjerovatno namjerava da nas  naknadama od po par hiljada eura  otjera sa katuna na kojem naši preci  izdižu još od prije Berlinskog kongresa. Neće moći tako.“- tvrde mještani.

Neće, najavljuju, pristati ni ako im se za katun ponudi neka druga lokacija.

Govore samo nezvaično. Tvrde da im je sugerisano da u  problem ne uključuju novinare. Ne žele da kažu  ko im je to sugerisao. Iz istog razloga, objašnjavaju, nijesu novinare obavijestili kad su se prije dvije sedmice sastajali sa inspektorima na Vranjku. Ni kada su u više navrata išli u MORT.

Nijesu  ljuti na inspektore za koje kažu da „samo rade svoj posao“,  a bijes usmjeravaju na menadžement državnog preduzeća Skijališta Crne Gore, u sastavu kojeg posluje i Ski centar Kolašin 1600. Sigurni su da su kolibe zasmetale baš njima.  Kolibe, kažu u tom preduzeću, smetaju, jer su nelegalne i nalaze se na lokacijama predivđenim za proširenje skijališta.

Miloš Popović direktor Skijališta tvrdi da je, prilikom izgradnje postojećih i projektovanja budućih ski staza  identifikovano više nelagalnih obejekata.

„Ti objekti su izgrađeni u neposrednoj blizini i na trasi budućih ski staza. Skijališta su  korisnici prostora u skladu sa Prostornim planom posebne namjene za područje Bjelasice i Komova.  Dužni smo da obavijestimo  nadležne institucije o svim promjenama u prostoru, koje su suprotne zakonu i izvršene bez odobrenja nadležnih organa” – tvrdi Popović.

Mještani podsjećaju da su „Austrijanci, koji su pomagali pri trasiranju ski staza kazali da je je Ski centar Kolašin 1600 u prednosti nad ostalim skijalištima, jer je u neposrednoj blizini katuna“. Stočarski način života i oživljen katun, tvrde, samo može povećati atraktivnost za turiste.

„Na Vranjku je i istomeni turistički eko katun. Vlasnici su drvene kolibe izgradili na one stare čobanske. U tom turističkom naselju ljetuju strani turisti, pa neka pitaju njih smetaju li kolibe, stoka i stočari turizmu.  Sumnjamo  da se u Ski centru boje konkurencije, pa im zato bodu oko naši objekti. Plan za staze koji su nam pokazali drugačiji je od prvobitnog i to ćemo predočiti u MORT-u. Neko pokušava da se igra i sa nama i sa planinom“- kaže mještanin sa Vranjka.

Ni vlasnici Eko katuna „Vranjak“ , za sada, ne žele da pričaju s novinarima.

U Skijalištima Crne Gore očekuju da će „činjenice  dostavljene nadležnim organima, biti razlog za preuzeimanje daljih aktivnosti“. Tvrde da su izgradnjom  Ski centra Kolašin 1600 pokazali kako se poštuje zakon i životna sredina. Privredni i turistički potencijali sjevera, tvrdi Popović, mogu se valorizovati kroz minimalnu i strogo kontrolisanu intervenciju u prostoru, ali ne na uštrb životne sredine.

„Upravo Ski centar Kolašin 1600 i ostali ski centri  biće  podstrek za razvoj oživljavanja katuna, poljoprivrede, stočarstva , eko turizma…Međutim sve mora biti u saglasju sa zakonom o izgradnji objekata i zaštitom životne sredine“- tvrdi on.

Koristi od novog skijališta, kažu mještani,  ni do sada nijesu imali.  Obradovali su se kad je popravljen put, ali je, uskoro, uz njega,  niklo nekoliko separacija kamena za potrebe rekonstrukcije saobraćajnice Kolašin –Berane. Radost zbog dovođenja vode u katunu  trajala je kratko.

„Osim tri lokacije na kojima se drobi kamen, svakodnvno tim putem prođe na desetine kamiona za potrebe gradilišta. Sve je prekriveno prašinoim. Vodu u katun  doveo nam je prošle godine Ski centar. Napravili su nekoliko kaptaža. Ovog ljeta ni kapi nijesmo imali. Ne znamo zbog čega, jer je suše bilo i ranije, pa nijesmo ostajali žedni.  Sada kad neko krene ka katunu i pita šta da donese, mi kažemo:  „Donesi flašu vode iz grada“ – pričaju na Vranjaku.

Vlasnici koliba pomoć traže i od lokalne uprave. Podsjećaju da je, prema običajnom pravu i predsjednik Opštine Milosav Bulatović, nasljednik prava na jedno od katuništa na tom dijelu Bjelasice. Očekuju da će se srčanije  založiti da katun opstane.

Iz kolšinske Opštine nije bilo ni jedne zvanične rakcije na namjere MORTA-a i inicijativu Skijališta. Nazvanično  kažu da je Bulatović namjerio da kontaktira resornog, kao  i ministra poljoprivrede Milutina Simovića.

U lokalnoj upravi su potvrdili da su vlasnici koliba predali zahtjeve za legalizaciju, ali  podsjećaju da je dalje odlučivanje posao države.

Neposredno ispod katuna Vranjak, prema obećanjima države, u bliskoj budućnosti nići će  velepni turistički kompleks. Gradiće ga albanski biznismen Baškim Uljaj i crnogorski Zoran Ćoćo Bećirović, koji su prošle godine postali zakupci oko 272.000 metara kvadratnih zemljišta na toj lokaciji.  Oni su to zemljište zakupili na 90 godina , sa pravom da na njemu grade hotel, turističko naselje i vile i apartmane za prodaju.

Prema ugovoru koji je potpisala Vlada  državni budžet će od tog  posla dobiti 0, 10 eura  po kvadratu zakupljenog zemljišta i 0,1 odsto od neto dobiti investitora. To je godišnje 27.000 od zakupa i 1.000 eura od svakog miliona koji zarade. Ugovorom je određeno da zakupac može steći pravo svojine nad zemljištem na kom je objekat izgrađen.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo