Povežite se sa nama

FOKUS

POLICIJA I SDT RAZRIJEŠILI TRI UBISTVA ZA ŠEST DANA: Fale samo ubice

Objavljeno prije

na

Ohrabruju  navodi policije i SDT da su rasvijetljena ubistva Srđana Vojičića, Veselina Kalezića i Mila Ilića. Ono što brine jesu prethodna iskustva iz sličnih situacija. I tvrdnje da su rasvijetlili ubistvo u kome je ubica i dalje NN

 

Prošlog petka, tačno na trinaestu godišnjicu ubistva Srđana Vojičića, prostrujala je vijest da je njegov ubica uhapšen. Pozivajući se na nezvanične izvore mediji su javili da je policija uhapsila Željka Vukovića (41), više puta osuđivanu osobu iz reda tzv. bezbjednosno interesantnih lica, nakon što se njegov DNK poklopio sa tragovima pronađenim na mjestu zločina.

Istog dana informacija je dobila i zvaničnu potvrdu.

„Intenzivnim radom Višeg državnog tužilaštva i Uprave policije, nakon dobijenih forenzičkih izvještaja, rasvijetljeno je ubistvo Srđana Vojičića i pokušaj ubistva Jevrema Brkovića“, saopštila je tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica na zajedničkoj konferenciji za novinare koju su organizovali Specijalno državno tužilaštvo i Uprava policije.

Međutim, na istom presu saznali smo da ubistvo Srđana Vojičića zapravo nije razriješeno. Policija i tužilaštvo i dalje ne znaju ko ga je ubio. Kao što ne znaju ni identitet drugog, od trojice, napadača na Brkovića. Ili, makar, to neće da  kažu.

Uhapšeni Vuković nije pucao u Vojičića, objelodanio je Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica, mada postoje materijalni dokazi da je on jedan od napadača.„Sprovodeći operativne aktivnosti policija je u junu ove godine došla do operativnih podataka da je osumnjičeni Ž.V. učestvovao u izvršenju ovog krivičnog djela. Na bazi tih informacija, u koordinaciji sa tužilaštvom, obezbijeđeni su materijalni dokazi koji potvrđuju osnov sumnje na osnovu kojih je izvršilac uhapšen juče”, saopštio je Pavićević navodeći kako policija i dalje traga „za još dva, za sada, nepoznata napadača“.

Slično i u  ime Višeg tužilaštva, govorila i Lepa Medenica: “Više državno tužilaštvo i policija preduzimaće sve neophodne mjere i radnje, kako u odnosu na lice protiv koga je podnijeta krivična prijava, tako će raditi i na identifikaciji ova dva N.N. počinioca zbog počinjenog krivičnog djela”.

Suzdržan je bio pomoćnik direktora UP Enis Baković koji je saopštio da on i njegove kolege „zbog interesa istrage“ ne mogu govoriti o suizvršiocima, njihovim motivima ili, eventualno, o načinu na koji su nakon 13 godina uspjeli da dođu do dokaza dovoljnih za hapšenje Vukovića.  Baković je najavio kako će narednih dana slijedtiti još „aktivnosti koje će pokazati snagu i kvalitet rada policije“.

Kada smo razumjeli ono šta nam je rečeno pod radnim naslovom „razriješeno ubistvo“, euforiju su zamijenili skepsa i veliki oprez.

„Srđino ubistvo nije rasvijetljeno”, nedvosmislen je bio Jevrem Brković u izjavi za Vijesti. ,,I neće biti dok god ne budemo znali ime ubice i što je mnogo važnije, ime ili imena nalogodavaca, odnosno onih koji su ubicu platili i poslali… Nadam se da će ovo predstavljati makar korak do pune istine, iako iskustvo sa crnogorskom policijom priziva na oprez“.

Brković je ponovio ono što je govorio još od prvog dana nakon mučkog napada na njega i njegovog pratioca, „da iza svega stoje oni koji su se prepoznali u jednom poglavlju (njegovog – prim. autora) romana Ljubavnik Duklje”. Pisac, i sam žrtva još do kraja ne rasvijetljenog zločina, kaže kako „ne bi bilo dobro da se i ovo pokaže samo kao jedan od manevara zamajavanja javnosti… A u slučaju Srđinog ubistva to traje već trinaest godina“.

Vrlo oprezan je, nakon vijesti o hapšenju Vukovića, bio  Puniša Puco Vojičić, stric ubijenog Srđana.

„Mislim da ovo još nije riješeno“, kaže on, uz nadu da su stvari ipak pokrenute sa mrtve tačke. „Mislio sam da ću umrijeti a da ovo neću dočekati. Dobro je makar i sad, poslije 13 godina, da se pokrenulo sa mrtve tačke. Ovo je samo načeta brana. Sad je treba srušiti i do kraja rasvijetliti zločin…“.

Hapšenje osumnjičenog za učešće u ubistvu Srđana Vojičića i pokušaj ubistva Jevrema Brkovića pozdravili su i iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA). I HRA poziva na oprez podsjećajući kako je ubistvo  osnivača i glavnog urednika Dana Duška Jovanovićaostalo nerazriješeno još od 2004. godine, iako su iz policije mnogo puta ponovili da je iz njihove perspektive taj slučaj riješen. Iako je jedan od saučesnika u tom zločinu okrivljen, procesuiran i osuđen, do danas su ostali nepoznati njegovi saučesnici, motivi i eventualni nalogodavci.

„Podsjećamo da evropski standardi ljudskih prava zahtijevaju da istraga osim neposrednih izvršilaca bude usmjerena i na nalogodavce zločina”, stoji u saopštenju HRA. Ovome dodajmo, kako smo od Veselina Veljovića direktora UP i ministra pravde Zorana Pažina početkom septembra saznali da će akteri ubistva Duška Jovanovića, sa izuzetkom osuđenog Damira Mandića,  vjerovatno ostati van domašaja pravde, iako je taj slučaj „operativno rasvijetljen“.

Razlog za to su, kažu čelnici policije i Ministarstva pravde,  propusti napravljeni tokom istrage. Veljović i Pažin, međutim, ne govore o tome zašto se o tim (poznatim) propustima zvanično ćutalo duže od 15 godina. I zašto nije pozvan na odgovornost niko od ljudi koji su dozvolili da zločinci ostanu nekažnjeni.

Umjesto toga, stigle su vijesti o novim uspjesima UP i SDT. Početkom nedjelje, dok su zainteresovani još uvijek pokušavali da odgonetnu stvarne domete prošlonedjeljnog hapšenja Željka Vukovića, zvaničnici policije u Specijalnog tužilaštva pohvalili su se novim velikim profesionalnim uspjehom.

Baš kako je obećao Veljovićev pomoćnik Enis Baković, „snaga i  kvalite rada UP“ došle su do izražaja. Pa je policija riješila ubistva Veselina Kalezića i Mila Ilića, koji su u Podgorici ubijeni u novembru prošle, odnosno, aprilu ove godine. Kao žrtve višegodišnjeg rata kotorskih narko klanova.

Na zajedničkoj konferenciji za medije UP i SDT novinarima je saopšteno kako je u Podgorici uhapšen Rade Popović (36)zbog sumnji da je skupa sa Marjanom Vujačićem (34) organizovao i izvršio ta ubistva.

Vujačić je, pomenimo i to, još sredinom juna uhapšen u  Novom Sadu zbog pribavljanja lažnih isprava, da bi ga onda srpska policija povezala sa četiri ubistva izvršena u Vranju, Amsterdamu i Podgorici (dva). Prema onome što je do nas stiglo iz Srbije, Vujačić je, navodno na zahtjev škaljarskog klana i njihovih saradnika iz zemunskog klana Luke Bojovića, uz Kalezića i Ilića ubio i Jugoslava Cvetanovića, brata osuđenog izvršioca ubistva Lukinog  brata Nikole Bojovića i kontroverznog biznismena iz Vranja Gorana Tasića koga je srpska policija sumnjičila za učešće u trgovini drogom.

Sada su se u priču uključili i crnogorska policija i SDT. Načelnik Odsjeka za suzbijanje najtežih krivičnih djela pri UP Milorad Žižić kazao je da su krivične prijave protiv Popovića i Vujačića podnijete zbog postojanja osnovane sumnje da su „počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i dva djela teško ubistvo“.

Na pitanje novinara o ostalim članovima grupe odgovorio je SDT Milivoje Katnić. ,,Svaka kriminalna organizacija teži širenju i brojčano i materijalno i organizaciono. Dakle, ima ih još”, objasnio je Katnić navodeći kako „ovi ljudi ovdje imaju podatke o članovima te kriminalne organizacije i gdje se oni nalaze“.

A na presu su, uz Katnića i Žižića, bili još: specijalne tužiteljke Stojanka Radović i Lidija Vukčević, pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Zoran Lazović, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.

Nedostajali su samo Veljović i v.d. VDT Ivica Stanković za najveći mogući nivo.

Ne bi da kvarimo skup,  ali  treba opomenuti na oprez. Iskustvo nas uči da ono što čelnici policije i tužilaštva pričaju na tim promotivnim pres konferencijama ne treba uzeti zdravo za gotovo.

Već smo pominjali ubistvo Duška Jovanovića i tvrdnje tadašnjih čelnika policije da je stvar „operativno riješena“. O tzv. državnom udaru pisao je čitav svijet. Zato se možemo podsjetiti jednog skorijeg slučaja koji bi se mogao pokazati kao veoma indikativan za nastavak priča o tri razriješena ubistva.

Prije tačno tri godine, u oktobru 2016, policija je saopštila da traga za Vukanom Vujačićem, Igorom Mašanovićem i Mariom Miloševićem zbog sumnji da su ubili Cetinjanina Radomira Đuričkovića. Do osumnjičenih su došli na osnovu listinga telefonske komunikacije i forenzičkih vještačenja, saopšteno je tada.

,,Tokom izviđaja su pribavljeni dokazi na osnovu kojih je nesumnjivo dokazano da postoji osnovana sumnja da su izvršili krivična djela koja su im stavljena na teret”, pritvrdio je i viši tužilac Željko Tomković.

Onda je, 18 mjeseci kasnije, uslijedila kontrola optužnice pred Višim sudom u Podgorici. Sud je vratio na dopunu, cijeneći da optužbe nijesu valjano utemeljene. Iako je rok u kome tužilac mora dopuniti optužnicu dva mjeseca, to se do danas nije dogodilo. Zato u medijima koji nijesu naklonjeni službenim verzijama  već možete pročitati kako je „očigledno je da je tužilaštvo, u saradnji sa policijom, obmanulo javnost da je ubistvo Đuričkovića rasvijetljeno“. Uz tvrdnju: „Jasno je da je neko iz tužilaštva napravio propust, ali da zbog toga nije sankcionisan. Takođe, kad nema optužnice, nema ni optuženih, a samim tim nije djelo ni rasvijetljeno.“

Policja i tužilaštvo nastavljaju sa rješavanjem profesionalnih ubistava u kojima ubice ostaju nepoznate, ili makar van dometa ovdašnjih pravosudnih organa. To polako postaje običaj.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

ŠIRENJE KORONA VIRUSA: Zakašnjela mjera izolacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od dvije osobe zaražene korona virusom, koje su se slobodno kretale nakon povratka iz inostranstva jer još nijesu bile uvedene mjere obavezne izolacije, zarazilo se, prema podacima Instituta za javno zdravlje, 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje

 

Devet dana od registrovanja prva dva slučaja oboljelih od korona virusa u Crnoj Gori, broj oboljelih se popeo na 67 (do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak, 14 sati). U Kliničkom centru CG u Podgorici u nedjelju je preminuo 65-godišnji Z. P. iz Herceg Novog, on je prva žrtva korona virusa u Crnoj Gori.

U utorak je u Tuzima otkriveno 15 oboljelih osoba. Grad je stavljen pod strogi karantin. ,,Tuzi imaju 15.000 stanovnika, ako bi se proširilo na samo 40 odsto stanovništva, što čini 6.000 stanovnika, od tih 6.000 bi oboljelo 1.200. Od tog broja 300 bi završilo na respiratorima i 150 najmanje umrlo”, upozorio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

O tome kako je došlo do ovolikog broja zaraženih u maloj opštini, javnost nije dobila informacije od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. O onome što između sebe pričaju stanovnici Tuzi, progovorio je Nikola Camaj, v.d. direktora Komunalnih djelatnosti. On je kazao da su u Tuzima bile dvije sahrane, dva dana prije proglašenja mjera, i da je u tom periodu došlo dosta ljudi iz inostranstva, iz Sjedinjenih Američkih Država: ,,Problem je u tome što nijesu imali 10, 15 dana kontrole. Ti ljudi koji su zaraženi su se slobodno kretali, zaista je dramatično i ne znamo šta nam to donosi, ali sigurno više zaraženih”.

Mjera obavezne samoizolacije za sve građane koji dolaze iz inostranstva uvedena je 15. marta, četiri dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju korona virusa. Prvi registrovani slučajevi virusa u Crnoj Gori govore da se radi o ljudima koji su se vratili iz inostranstva i koji su se, nesvjesni opasnosti, slobodni kretali, jer još nije bila uvedena mjera obavezne samoizolacije. ,,Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slučaj je započeo lanac obolijevanja kod 15, a drugi kod još 13 osoba”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i pojasnili su da je u dosadašnjem obolijevanju importovanih slučajeva 15, a iz kontakata 38. Podaci se odnose na srijedu kada je broj zaraženih bio 53. U četvrtak ujutro iz Instituta je saopšteno da je virus otkriven kod još 14 osoba i da su pozitivni slučajevi epidemiološki povezani sa prethodno potvrđenim slučajevima.

Institut za javno zdravlje saopštio je broj zaraženih građana korona virusom po gradovima u Crnoj Gori. Najviše zaraženih je u Tuzima – 26, a jedna osoba manje (25) je zaražena u Podgorici. Po četiri osobe zaražene su u Herceg Novom i Budvi, u Ulcinju i Baru po tri, u Andrijevici i Danilovgradu po jedna.

Prvi smrtni slučaj i porast broja oboljelih uozbiljio je dio građanstva. Na ulicama je primjetan manji broj građana,  bolje se poštuju propisane mjere. No, nadležni koji su, kako ističu, zbog dobrih preventivnih mjera dobili i pohvale od SZO, počeli su da prave bespotrebne greške. (Treba razgraničiti profesionalce iz Instituta za javno zdravlje, i karijerne političare.)

Najviše je otpora u stručnoj i u laičkoj javnosti izazvalo objavljivanje spiskova onih koji su u samoizolaciji, sa sve netačnim podacima o početku izolacije. Sporan je i zaknski osnov i javni interes za ovaj čin  kojim se žigošu ljudi i izlažu opasnostima od reagovanja i inače isprepadane okoline. Istovremeno poštuje se identitet osoba koje su uhapšene zbog nepoštovanja samoizolacije.

Javnost je, doduše, saznala da je među onima koji su prekršili mjere samoizolacije komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović. Nakon što je protiv njega podnijeta krivična prijava, on je podnio ostavku.

Iscrpne podatke o onima koji su u karantinu, nijesu, do skoro, pratile blagovremene informacije o tome odakle su i kakvo je stanje oboljelih. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 11 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici, kazao je u srijedu direktor KCCG Jevto Eraković: ,,Pacijenti koji se nalaze na odjeljenju intenzivne njege zahtijevaju poseban nadzor. Zadovoljni smo kako reaguju na terapiju. Stabilno je zdravstveno stanje”. U četvrtak ujutru iz KKCG je saopšteno da se kod njih liječi 15 pacijenata, te da je od pet pacijenata na Internoj klinici jedan životno ugrožen i priključen na respirator.

Među zaraženima smještenim u KCCG su, po riječima direktora Erakovića, i veoma mladi ljudi, stariji, srednje starosne grupe…

Brine i vraćanje na uobičajenu praksu uvrijeđenog reagovanje nadležnih na uporne opomene Sindikata doktora medicine da medicinarima nedostaje zaštitne opreme. Monitoru su doktori iz medicinskih ustanova u Podgorici potvrdili da nemaju dovoljan broj maski i rukavica, a da neki koriste čak i neadekvatne platnene maske. ,,Dva dežurstva sam odradio bez zaštitne maske. Slično je i sa mojim kolegama. Neko se snašao i nabavio lično, neko podijelio ako je imao dvije, neko je dobio krpenu masku, da ne pominjemo zaštitne naočare i ostalu opremu’’, napisao je na FB dr Goran Jovanović, internista Opšte bolnice Kotor.

Slike djece ministra zdravlja Kenana Hrapovića sa maskama koje se koriste za rad sa osobama zaraženim od korona virusa, nedostupnim većini ljekara, izazvale su revolt. Ali samo u javnosti. Hrapović nije podnio ostavku niti je je razriješen. Napisao  je pismo u kojem je izrazio svoju uvrijeđenost, zbog reagovanja Sindikata doktora. To pismo izazvalo još više negodovanja u javnosti. Nakon upozorenja Sindikata, ispred domova zdravlja postavljeni su šatori za trijažu, kako ne bi došlo do nepotrebnog kontakta medicinskog osoblja sa eventualno zaraženima.

Koliko je važna adekvatna zaštita medicinskog osoblja govore podaci iz Italije, u kojoj je zaraženo skoro 6.500 zdravstvenih radnika. Od ukupnog broja zaraženih svaki deseti je medicinski radnik, a zabilježeno je i 19 smrtnih slučajeva među medicinarima. U Španiji je najmanje troje zdravstvenih radnika umrlo od posljedica korona virusa. Jedna od šest  dosadašnjih žrtava virusa u Srbiji je doktorka koja je radila kao ginekolog akušer u Domu zdravlja Niš. Vijesti pišu i da su dva ljekara, crnogorska državljanina, koji rade u Srbiji, zaražena korona virusom.

Javnost je tek nakon nedjelju dana saznala da je više medicinskih sestara i dva ljekara, smjena Urgentnog centra KCCG, u karantinu. Oni su protekle sedmice bili u kontaktu sa oboljelim od virusa. ,,Oprema koju su imali nije garancija da neće biti zaraženi, pa svi moraju biti testirani, kao i članovi njihovih porodica, a nadležni prikupljaju podatke o drugim osobama sa kojima su bili u kontaktu’’, piše CIN CG. U karantinu su i zdravstveni radnici iz Doma zdravlja Herceg Novi i Doma zdravlja i hitne službe Andrijevice, koji su bili u kontaktu sa zaraženima.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da će se lično angažovati da se obezbijedi nedostajuća zaštitna oprema. Direktor KCCG Eraković tvrdi da Klinički centar sa opremom ,,apsolutno nema nikakvih problema“. Najavio je i da ,,uskoro dolazi značajan kontigent medicinske opreme koji će pokriti sve potrebe”.

Nedavno je, uz pomoć Ambasade Crne Gore u Parizu, dopremljeno 10.000 maski iz Francuske. Fond za zdravstveno osiguranje najavljuje nabavku respiratora, isporučena su dva, a tri se još čekaju. Institut za javno zdravlje najavio je kupovinu dodatnih testova, a iz Montefarma, firme koja se bavi snabdijevanjem javnih zdravstvenih ustanova medicinskom zaštitnom opremom, tvrde da intenzivno rade na nabavci medicinske opreme i sredstava za dezinfekciju, te da će ih biti i za građanstvo. Hitnu pomoć za zdravstvo od tri miliona eura, najavio je i šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav, i ona će biti dostupna sljedeće sedmice.

Nakon donacije od 100.000 eura, humanista Hajriz Hačko Brčvak, rodom iz Bijelog Polja, obezbijedio je medicinsku opremu u vrijednosti od preko 183.000 dolara za bolnice u Bijelom Polju, Baru i Podgorici. On je  darovao novac  za kupovinu 250.000 maski, million rukavica, 100 aparata za temperature, 1.000 zaštitnih odijela i četiri respiratora.

Nadamo se da će sve to biti dovoljno da zdravstveni radnici mogu, adekvatno zaštićeni, da rade svoj posao. U protivnom, svi ćemo biti još ugroženiji.  Na to je upozorio i dr Vladimir Dobričanin koji je izrazio zabrinutost da se usljed usredsređenosti na opasnost od virusa zapostave ostali, redovni pacijenti. „Nadam se da će o tome razmišljati oni koji donose odluke. Siguran sam da može da se nesmetano organizuju zdravstveni pregledi. Klinički centar mora sačuvati sebe, on je srce sistema. Mora da se održava kontinuitet”.

Dolaze dani iskušenja.

Dok ovaj broj ide u štampu, razriješena je i nedoumica koja je izazvala pozornost u javnosti, oko navodne konfiskacije tri respriratora Crne Gore na granici od strane Srbije. Iz Fonda za zdravstvo Crne Gore je objašnjeno da respiratori nijesu ni dolazili do srpske granice, već da se nalaze na carinskom lageru u Beogradu.

 

KOLAŠIN: Puste ulice nakon objave o prvom zaraženom

Austrijski državljanin, za kojeg se, nakon boravka u Kolašinu,  utvrdilo da je obolio od korona virusa, oficir je, a bio je   angažovano tokom vojne vježbe,  koja je održana u okolnini   tog grada. Kako su Monitoru  nezvanično kazali iz hotela Šeraton, u tom objektu je bio smješten 10 dana, sve do 19. marta. Hranio se, tvrde, u jednom od kolašinskih restorana.

Testiran je nakon prelaska granice, a o rezultatima je obaviještena nedležna epidemiološka služba u Bijelom Polju.

Prema riječima direktorice Doma zdravlja u Kolašinu, poslije te informacije, 55 osoba, za koje je utvrđeno da su bili u kontaktu sa Austrijancem, stavljeno je pod ljekarski nadzor i,  zasada,  su svi dobrog zdravstvenog stanja.

Licitiranje sa imenima ljudi sa kojima je austrijski državljanin mogao biti u kontaktu i mjestima na kojima je, navodno, bio, danima je aktuelno u Kolašinu. Zatvaranje filijale Crnogorske komercijalne banke, bez zvaničnog objašnjanja, dovodi se u vezu s njegovim, navodnim, boravkom u tom objektu. Takva situacija je stvorila brojne probleme zaposlenima u Šeratonu, kao i članovima njihovih porodica.

Sve to je imalo i pozitivnih efekata. Kolašinci se ažurnije pridržavaju uputstava o socijalnoj distanci. Ulice su  gotovo puste.

D. ŠĆEPANOVIĆ

Pet dana u autobusu

Oko trideset crnogorskih državljana koji su bili u ,,zarobljeni” u autobusu beranske autoprevozne i turističke agencije Simon vojaž, koji je zaustavljen na Mađarskoj granici na povratku iz Luksemburga, tek nakon pet dana su prebačeni organizovanim letom iz Beča za Podgoricu.

Oni su sa aerodroma  propraćeni u jedan od  karantina na jugu Crne Gore, gdje će provesti najmanje četrnaest dana prije nego nastave put do svojih domova, uglavnom na području petnjičke opštine.

U autobusu koji je 19. marta krenuo iz Luksemburga prema Crnoj Gori, bilo je ukupno šezdeset putnika. Od toga je druga polovina putnika bila iz Srbije, odnosno gradova koji gravitiraju Beranama i Rožajama.

Prošli su Njemačku i Austriju. No, Mađari im nijesu dozvolili prelazak njihove granice, i oni su tek poslije dva dana vraćeni u Austriju gdje su dobili  hranu i ljekove.

Među putnicima je bilo djece i starijih i bolesnih osoba. Oni tvrde da su u trenutku kada su kretali na put imali saznanja da mogu proći, a željeli su da se u ovoj situaciji vrate kući u Crnu Goru i Srbiju.

Za sada je bez odgovora ostalo pitanje – kako je i zašto beranski Simon vojaž organizovao ovo rizično putovanje. Ta firma je dijelom u suvlasništvu državljanina Luskemburga, a dijelom Mehmeda Meše Adrovića, funkcionera Demokratske partije socijalista iz Petnjice. Adrović je trenutno predsjednik Opštinskog odbora DPS Petnjica, kao i predsjednik lokalnog parlamenta.

T. SOFTIĆ

Zaboravljeno zdravstvo

Zbog pandemije Španija je nacionalizovala sve resurse kojima raspolaže privatno zdravstvo u toj zemlji. U Velikoj Britaniji odlučili su da unajme krevete u privatnom zdravstvu. U toj zemlji, 2000. godine broj kreveta se u javnim bolnicama smanjio sa 240.000 na današnjih 170.000, što je četiri puta manje od Njemačke. U Britaniji je broj kreveta u privatnim bolnicama od 2012. godine porastao za 50 odsto i sada iznosi oko 17.000.

U Italiji, koja je najjače pogođena virusom, nijesu se odlučili za ovaj korak. Tamošnji mediji upozoravaju da je između 2009. i 2017. broj zdravstvenih radnika smanjen za pet odsto, dok se za deset godina broj kreveta u bolnicama smanjio za 70.000.

Prema podacima Svjetske banke, broj bolničkih kreveta na 1.000 stanovnika je znatno veći u Bugarskoj 6.8 ili Hrvatskoj 5.6, od Italije 3.4 i Španije 3.0, u Njemačkoj je taj odnos 8.5 na 1.000 stanovnika. Prema podacima Svjetske banke, u Crnoj Gori je taj omjer 4 kreveta na 1.000 stanovnika.

Na pitanja Monitora o tome koliko u javnom zdravstvu ima kreveta za intenzivnu njegu, te da li će i privatne zdravstvene ustanove uzeti učešća u borbi protiv virusa, iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti nijesmo dobili odgovore.

Za privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koje pružaju usluge osiguranicima, u 2017. iz budžeta je opredijeljeno 4,6 miliona eura, a tokom prošle godine 7,8 miliona. Treba se sjetiti – Vlada je tokom 2016. vodila pregovore sa sumnjivom kompanijom sa Malte o tome da im na tri decenije predaju upravljanje javnim zdravstvom u Crnoj Gori.

 

Kašika

Nakon snimaka na kojima se vjernici  SPC prilikom obreda drže socijalnu distance i zatim prilaze i primaju pričest iz iste kašike, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je, u nedjelju veče, donijelo mjeru da se vjerski obredi obavljaju bez prisustva građana.

,,Konstatovano je da je sa aspekta higijene, a pogotovo sa epidemiološkog aspekta u ovim okolnostima, izuzetno problematičan dio vjerskog obreda prikazan danas u medijima u kojima više lica pristupaju simboličnom konzumiraju hrane koristeći isti pribor za jelo (kašičicu)”, navodi se u saopštenju NKT.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve kazali su da će poštovati mjere Vlade. Napomenuli su da liturgijski skupovi sa pričešćem nikoga nijesu zarazili.

Rasprava o ovom pitanju vodila se u Grčkoj. Tamošnja Komisija za javno zdravstvo saopštila je da se „virus prenosi pljuvačkom i prenosi se kašičicom, te i pričešćem, i apelovali na građane da izbjegavaju javna okupljanja – uključujući i crkve. Ministar zdravlja Vasilis Kikiljas iznio je početkom marta podatke o 56 zaraženih korona virusom iz samo jedne grupe grčkih hodočasnika koji su bili na hodočašću u Jerusalimu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST, KORONA, GRAĐANI: Delegiranje odgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mi smo sve uradili, sada je na građanima – uporno ponavljaju nadležni prebacujući odgovornost. Jeste vrijeme da se podijeli teret, ali i vrijeme obaveze da se javnost informiše na valjan način. Načelni motivacioni govori  nijesu ono što uliva povjerenje građanima

 

Sve je sada na nama, građanima, poručuju nadležni. I ističu da je država učinila sve što je u njenoj moći da suzbije širenje korona virusa. ,,Mi smo spremni, ali nam treba pomoć građana”, izjavio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Očito je – nadležni sve više prebaciju odgovornost na pleća građana: ,,Jedino što može da nas spasi jeste da budemo disciplinovani. Ako je to toliki problem nemojte imputirati krivicu i prebacivati je u dvorište zdravstvenih radnika, u dvorište Vlade hoće li nabaviti 350, 1.350 ili 2.000 respiratora, ne znam koliko će biti potrebno. Zavisi od vaše disciplinovanosti. Ako ne budete disciplinovani, ne postoji ta Vlada na svijetu koja vam to može omogućiti”, kazala je pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.

Građani, zatvoreni u  stanovim i kućama, pod tenzijama i strahom,   očekuju od Vlade da im predoči valjane i pravovremene informacije o onome šta se zbiva. Optimizam opšte prakse direktora KCCG Jevta Erakovića, koji kao mantru ponavlja da je naš zdravstveni sistem spreman da se suoči sa virusom, ne pomaže.

Rukovodilac Kriznog medicinskog tima Ranko Lazović je prekinuo ovu praksu motivacionih priča, i na konferenciji za medije u srijedu upoznao javnost sa nekim relevantnim činjenicama. Crna  Gora ima  506 kreveta određenih za korona pacijente. U Podgorici 180, Baru 100, Pljevljima 30, Beranama 84, Nikšiću 52, Brezoviku 60. U izradi je pet privremenih bolnica kapaciteta oko 600 postelja. Crnogorsko zdravstvo raspolaže trenutno sa 106 respiratora – 61 u KCCG i 45 u ostalim zdravstvenim ustanovama, uskoro stiže još pet, do kraja sedmice još 20.

Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti je odlučilo da se od 31. marta konferencije za medije organizuju dva puta dnevno. Ujutro,  na pitanja novinara odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje, popodne,  ljekari KCCG.

Odluka je donijeta nakon što je Vlada 30. marta na Tviteru objavila zabranu kretanja, radnim danima od 19:00 do 5:00 sati, a tokom vikenda kretanje je zabranjeno od subote u 13:00 do ponedeljka u 5:00.

Objavljivanje novih restriktivnih mjera putem Tvitera, bez obraćanja zvaničnika, kritikovali su aktivisti za ljudska prava, mediji koji nisu pod kontrolom vlasti i opozicione partije.

Iz Vlade su odgovorili da nije uvedeno vanredno stanje, da nema policijskog časa,  a da je ograničenje slobode kretanja sprovedeno u skladu sa ustavom i zakonom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ANATOMIJA EPIDEMIJE: Korona testira nas

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, četvrtak u 13 h, u Crnoj Gori je osam opsoba inficirano korona virusom. Nadležni najavljuju novu fazu borbe – u pripremi je otvaranje još dva karantina, veći broj respiratora i nabavka zaštitne opreme. Dio medicinskih radnika je još bez adekvatne zaštitne opreme, a građani nemaju gdje da kupe maske i rukavice

 

Crna Gora je u utorak prestala da bude posljednja država u Evropi u kojoj zvanično nije registrovan slučaj oboljelih od korona virusa. Neposredno nakon što su testovi potvrdili da su dvije građanke Crne Gore zaražene virusom to je na konferenciji za štampu saopšteno javnosti. Premijer Duško Marković kazao je da Crna Gora ulazi u novu fazu borbe protiv koronavirusa i apelovao je na odgovornost i solidarnost.

Onda se strah, brži od virusa, razlio društvenim mrežama – ko su, odakle su, gdje su bile, zašto su putovale, koga su sve zarazile, koje su nacije, koje su vjerske skupove posjećivale, razglabalo se, uz poneko upozorenje da je potrebno zaštititi privatnost oboljelih, i paničarima reći da na to nemaju pravo.

„Mala smo sredina i molimo vas da ne nasjedate na mnoge lažne poruke i informacije koje se šire društvenim mrežama. Takođe, zamolili bismo vas da, koliko god je moguće, poštujete privatnost porodice, jer njima u ovom trenutku sigurno nije lako“, poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje epidemiolog Senad Begić.

Vlada je 15. marta zatvorila sve granice za strance i uvela obaveznu samoizolaciju za crnogorske državljane i strance koji dolaze iz inostranstva. Upoređujući iskustvo zemalja u regionu i Evropi, koja je trenutno epicenter koronavirusa, Vladi se nema što zamjeriti u preduzimanju oštrih mjera za suzbijanje virusa. I prije nego što se virus pojavio, donijet je niz preventivnih mjera – zabrana rada kafićima, tržnim centrima, zabrana ulaska kruzera, zabrana javnih okupljanja i manifestacija, prekid rada vrtića, škola i univerziteta… Onda su te mjere jeoš poštrene.

Iz Instiuta za javno zdravlje  poručuju da su prventivne mjere ključne.  ,,Cijelo vrijeme insistiramo na socijalnoj distanci. Što više budu poštovali te mjere, građani će biti u manjoj opasnosti od širenja epidemije. Svi koji su je olako shvatili, debelo su platili ceh”, kazao  je direktor Instituta Boban Mugoša.

Nakon objave prvih registrvoanih slučajeva korona virusa, primjetno je da građani u redovima ispred supermarketa i apoteka ozbiljnije shavataju preporuku  distance od dva metra. Veliki trgovački lanci obezbijedili su maske i rukavice za zaposlene.

Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković izjavio je da se medicinsko osoblje stručno i sa adekvatnom opremom spremalo za pojavu koronavirusa u Crnoj Gori: ,,Slijede teški dani za zdravstvene radnike, puni odricanja i rizika, ali smo spremni da uspješno uđemo u borbu sa koronavirusom. Imamo zaštitnu opremu, trenutno imamo 44 respiratora u KC, a u narednim danima će se taj broj povećavati na 57”, optimistički je zvučao Eraković.

Monitorovi izvori kažu da su se i nakon registrovanja virusa dešavale situacije da doktori nemaju maske i rukavice a  da primaju pacijente koji im dolaze sa maskama i rukavicama. Iz Sindikata doktora medicine su dva puta u posljednjih par dana apelovali na Vladu da se hitno zdravstvenim radnicima dostavi dovoljna količina maski, jednokratnih mantila, vizira, rukavica, dezinfekcionih sredstava, zaštitnih naočara i kaljača sa nogavicama. ,,Zdravstveni radnici su u ovoj situaciji prva linija odbrane i najvažniji resurs u državi, pa bi se njihovim razbolijevanjem u ranoj fazi ugrozili kapaciteti zdravstvenog sistema i onemogućilo stavljanje pod kontrolu nadolazeće epidemije COVID-19’’, istakli su iz Sindikata.

Preko 2.000 ljekara, 40 epidemiologa i ostalo medicinsko osoblje biće na najačem udaru. jviše na udaru pojavom virusa. ,,Povećati plate u zdravstvu jedan je od predloga u Paketu realnih socio-ekonomskih i lako sprovodljivih mjera težak 300 miliona eura koji mora da bude dostupan odmah građanima i privredi Crne Gore, predložili su Vladi iz Fidelity consulting.

Premijer Marković je kazao da Vlada nastoji u u više zemalja da nabavi  zaštitnu opremu za zdravstveni kadar.

Problem je što zaštitne opreme nedostaje i u ostalim evropskim zemljama pa je teško očekivati da se neko odrekne resursa koji su svima neophodni. Najavljeno je da će Kina donirati dva respiratora, po hiljadu komada medicinskih N95 maski, maski za operaciju, medicinske zaštitne odjeće, kao i po hiljadu pari rukavica za operaciju i medicinskih navlaka za cipele.

Maskama, rukavicama i dezinfekcionim sredstvima ne mogu se opskrbiti ni građani jer  nedostaju  u apotekama. Stalno se najavljuje njihovo nabavljanje.  Samo poneke apoteke besplatno dijele dezinfekciona sredstva. U većini apoteka pola litra alkohola, koji se prije pojave korona virusa prodavao po dva eura, sada prodaju i preko 12 eura. Tržišna inspekcija je obavila nadzor kod 105 apoteka, od kojih je pet uvećalo cijene dezinfekcionih sredstava –  alkohola  i Asepsol spreja. ,,I kod ovih subjekata tržišni inspektori nijesu utvrdili nepravilnost u pogledu formiranja i isticanja cijena, budući da je formiranje cijena na tržištu Crne Gore slobodno osim za lijekove koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdrastvenog osiguranja”, navode iz Tržišne inspekcije. Tako da smo i dalje prepušteni pohlepi vlasnika apoteka.

Ove nedjelje uhapšena je Podgoričanka koja je namjeravala da ilegalno proda 130 litara 96-postotnog alkohola koji je navodno nabavila na crnom tržištu.

Ima i drugačijih primjera,  – FB grupa Heroji iz komšiluka za par dana okupila ila je preko 2.000 osoba spremnih da pomognu starijim sugrađanima. Namjera je da u saradnji sa Crvenim krstom, gerantodomaćicama, Glavnim gradom, privrednim subjektima, obezbjede neophodnu pomoć i podršku ljudima u trećem dobu.  Inicijativa se širi Crnom Gorom . Iz ove organizacije su za Moniotor rekli da čekaju zaštitnu opremu za volontere da bi počeli sa radom.

Direktor KC CG Eraković je kazao da je hotel Premijer u Podgorici ustupio sve svoje kapacitete za smještaj medicinskog osoblja KCCG koji nakon posla ne žele da se vrate kući da ne bi ugrozili svoje porodice.

Kako je izvjesno kako škole i druge obrazovne institucije neće početi sa radom početkom aprila, iz Ministarstva prosvjete su za sljedeću sedmicuu najavili početak nastave na daljinu. Ministar prosvjete Damir Šehović, objasnio je da će ovaj koncept podrazumijevati učenje putem televizijskih kanala, YouTube kanala i sadržaja na e-platformama.

Pored karantina koje je Vlada već odredila u Danilovgradu i Ulcinju, na prijedlog Ministarstva zdravlja određene su još dvije lokacije za izolaciju. ,,To su Policijska akademija u Danilovgradu i privatni Studentski dom kompanije Kroling koji je potpuno ispražnjen”, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Početkom ove nedjelje za Dan su iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kako bi moguće uvođenje vanrednog stanja odložilo izbore u Tivtu zakazane za 5. april. Premijer Marković je ocijenio  da nisu željeli da uvode vanredne mjere koje bi značile manifestaciju sile na ulicama, vojske i policije, te da misli da je društvo pokazalo visok stepen odgovornosti i solidarnosti…

Suzbijanje panike, više odgovornosti, i mnogo solidarnosti trebaće nam  tokom predstojećih dana.

Do završetka ovog broja Monitora Institut je registrovao još šest slučajeva oboljelih od korona virusa.

 

Tretman na granici

Ksenija Pavićević, studentkinja hemije na Univerzitetu u Beogradu nedavno se, zbog novonastalih okolnosti i vanrednog stanja u Srbiji, vratila kući u Crnu Goru. Za Monitor priča svoje iskustvo sa crnogorsko-srpske granice Dobrakovo. ,,Fakulteti su otkazani do kraja školske godine, kao i letovi za Crnu Goru, a autobusi su krcati studentima. Moji roditelji su, za manje od osam sati stigli do Beograda po mene, bez ikakvih čekanja na granici. Bili smo upoznati sa tim da će ulazak u Crnu Goru biti dozvoljen samo državljanima, kao i to da će nakon toga biti obavezan neki vid izolacije”, kaže Pavićević. Po povratku iz Beograda, srpsku granicu su, kaže, prošli za svega nekoliko minuta. Tamo su im službenici, koji su nosili zaštitne maske i rukavice, postavili par pitanja vezano za boravak u Srbiji. ,,Nastavili smo do crnogorske granice i prošli kilometarski red kamiona, koji je počinjao skroz od srpske granice. Ispred nas je bilo oko 20 automobila, a pored traka za autobuse sa njih četiri. Nakon petnaestak minuta čekanja dali su nam formulare koje je svaki putnik bio dužan da popuni. U njemu se nalaze informacije poput imena i prezimena, kontakt telefona i pitanja o simptomima virusa. To smo popunili i potom čekali sedam sati da pređemo granicu”, objašnjava ona. Ona opisuje šta se za to vrijeme dešavalo sa ostalim putnicima koji su se zadesili na crnogorskoj granici. ,,Studenti u autobusima su sve vrijeme, vidno uznemireni, šetkali po granici i raspravljali se s policajcima. Mi smo ih pitali koliko čekaju, da bi nam rekli da su krenuli prethodnu noć u 22 sata, stigli na granicu oko 3 ujutru i čekali sve do 19. Dakle, 16 sati su proveli na granici. Za to vrijeme, dobili su flašu vode i kroasan, što su im, samoinicijativno, obezbijedila dva policajca”, prepričava Pavićević. ,,Toalet na granici je bio nešto najprljavije što sam u životu vidjela, a bili smo primorani da ga koristimo. Da li je to način suzbijanja zaraze? Da objasnim kako su oni tačno sprečavali ulazak korona virusa u našu državu: popunite formular sa nabrojanim simptomima, potom ga odnosite u prostoriju gdje je velika gužva i gdje svi dišu jedni drugima za vrat. Naravno da nam nisu bile obezbijeđene maske rukavice, niti smo imali gdje da operemo ruke. Prilikom potpisivanja rješenja dobijete hemijsku olovku koju su koristili svi prije vas, a službenici se bune ako odbijete da je koristite i hoćete da uzmete svoju”, tvrdi Pavićević. Pri samom kraju čekanja, razgovarala je sa ženom koja je, navodno, bila zadužena za organizaciju na granici. ,,Kada sam joj iznijela svoje stavove oko tretmana putnika, ona mi je samo odgovorila da im je ovo prvi put da se suočavaju sa nekom pandemijom i da su zato malo spori. Toliko čekanja da bi na kraju neko samo prekucao popunjeni formular i dao vam rješenje o kućnoj izolaciji gdje vi samo treba da popunite ime i prezime, JMBG i da se potpišete”, objašnjava za Monitor Ksenija Pavićević.

A. JELIĆ

 

 

Nespremnost zdravstvenih sistema

Suzbijanje širenja zaraze je glavni način borbe protiv korona virusa. Izolacija sumnjivih slučajeva i karantin  su norma. Kina je tako uspjela obuzdati  virus. Stručnjaci smatraju da to što nijesu sprovdene na vrijeme i sa kineskom odlučnošću slične mjere, glavni razlog eksplozije koronavirusa u Italiji i drugim evropskim zemljama.

Ugledni hrvatski naučnik Igor Rudan koji živi i radi u Škotskoj prije nekoliko dana poručio je: ,,Brojne države imaju samo 30 sati da se odluče gdje će se pozicionirati između dva krajnja pristupa: (1) onog s uvođenjem radikalnog karantina, čuvajući tako prije svega zdravlje ljudi starije dobi; (2) onoga gdje namjerno neće učiniti ništa, čuvajući tako ekonomiju i zdravlje ljudi srednje dobi, a preporučujući starijima samoizolaciju.

Birajući očito ovaj drugi model, premijer Velike Britanije Boris Džonson je kazao da život i ekonomija zbog koronavirusa u zemlji ne smiju stati. Do sadau toj zemlji nije bilo zatvaranja škola, otkazivanja koncerata. Zaustavljena je Premijer i druge lige,  na vlastitu inicijativu, pošto je nekoliko igrača oboljelo od koronavirusa.

Nakon kritika građana i stručnjaka, Džonson je, ove nedjelje, promijenio stav. Tim vladinih savjetnika došao je do zaključka da zdravstveni sistem ne može izdržati pritisak do kojega će doći ako se ne učini sve što je moguće kako bi se suzbio porast broja zaraženih. Procjene savjetnika britanske vlade govore da bi po inicijalnom planu umrlo 250.000 ljudi.

O kakvom izazovu se radi govore vijesti da bi zdravstveni sistem jedne od najbogatijih evropskih zemalja, Švajcarske, mogao da se uruši ukoliko se korona virus bude širio sadašnjom stopom. Danijel Koh, šef odeljenja za zarazne bolesti savezne kancelarije za zdravstvo, rekao je da zbog brzog porasta broja zaraženih država ne stigne da evidentira nove slučajeve u stvarnom vremenu, prenosi HINA.

Švajcarska je mobilisala do 8.000 pripadnika vojske da pomognu civilnim vlastima i medicinskom osoblju. Zemlja od 8,6 miliona stanovnika ima 1.000 do 1.200 kreveta za intenzivnu negu, rekao je Koh, ali nema dovoljno stručnih ljudi za rad na opremi za održavanje života poput respiratora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo