Povežite se sa nama

OKO NAS

SARA PRELEVIĆ, AKTIVISTKINJA ZA PRAVA DJECE SA DAUNOVIM SINDROMOM: Ljubav za ljubav

Objavljeno prije

na

Osobe sa Daunovim sindromom mogu mnogo. Ne razlikuju se po potrebama, jer traže što i svi: ljubav, pažnju i priliku

 

Izbor za miss i mistera djece i omladine sa Daunovim sindromom održan je 26. oktobra u hotelu Ramada u Podgorici.  Događaj  je organizovala  NVO Ljubav za ljubav, prvo udruženje za djecu i omladinu sa Daunovim sindromom u Crnoj Gori. Sara Prelević, osnivačica ovog udruženja za Monitor kaže da je i, ina voj način, željela da jecu obraduje lijepim druženjem.

Sara Prelević, i sama majka bliznakinja sa Daunovim sindromom, svakodnevno se zalaže za uključivanje ove djece u društvo. Ona je nedavno uspješno realizovala projekat Professional makeup artist koji je za dvije djevojke sa Daunovim sindromom iz Crne Gore bio šansa da pohađaju kurs profesionalnog šminkanja, da pokažu svoje umijeće u ovom zanatu i osvoje prvo mjesto na takmičenju u Istanbulu. ,,Važno je da svi dobiju priliku da se osjećaju korisnim u društvu. Zato radim na zapošljavanju osoba sa Daunovim sindromom, jer i sama priželjkujem sigurnu budućnost za svoju djecu”, kaže Sara Prelević.

Izbor za miss i mistera djece i omladine sa Daunovim sindromom, prvi je veliki regionalni projekat te vrste u Crnoj Gori. U Podgoricu su uzbuđeni stigli mališani iz mnogih gradova bivše Jugoslavije: Beograda, Užica, Vršca, Banja Luke, Prijedora, Zagreba. Osim djece koje je bilo oko tridesetak, Sara Prelević je ugostila i njihove roditelje, od kojih je dobila tople riječi zahvalnosti i podrške.

Projekat je Sara Prelević finansirala sama. U organizaciji su joj pomogla lična poznanstva. U susret su joj izašli svi ljudi dobre volje koji poznaju njenu životnu priču, o kojoj je Monitor i ranije pisao. Program je vodila bivša misica Crne Gore, Nikolina Lončar, a prostoriju za događaj i druženje ustupio je hotel Ramada bez novčane nadoknade. Sara Prelević, inače i vlasnica pekare Max Lusso Bakery u Podgorici, volontirala je sa osobljem u svojoj radnji kako bi učesnicima obezbijedila besplatan doručak i večeru. Snašla se i za smještaj.

Program je bio bogat. U njemu su učestvovale dvije kategorije djece. Prvu su sačinjavali učesnici uzrasta od devet mjeseci do 13 godina, a drugu od 13 do 30 godina. Za njih su sponzori događaja obezbijedili i poklone. Stručni žiri bio je zadužen za odlučivanje o tome ko će odnijeti pobjedu, a njega su činili modni dizajner Lazar Ilić, kreatorka Sanja Bobar, frizer Zoran Vukčević, modna blogerka Kana Tomašević i trenutna miss Crne Gore Mirjana Muratović. Pored izbora za miss i mistera, organizovana je i predstava Mali princ, u kojoj su zvijezde večeri bili mladi glumci sa Daunovim sindromom. ,,Predstava je sve ostavila bez daha. Bilo je vrlo emotivno. Vidjeti svu tu djecu sa osmijehom na licu, i njihove roditelje koji im pružaju bezuslovnu ljubav i podršku. Bilo je i suza. Radosnica”, sa ponosom kaže Sara.

Sara Prelević kaže da ne treba ni na koga zaboraviti. Drage uspomene ona je priuštila i djeci iz Dječjeg doma Mladost u Bijeloj. Oni su bili publika. Uživali  sa svojim vršnjacima. Sara kaže da ima dobru saradnju sa ovom socijalnom ustanovom i da planira i ubuduće da djecu iz Bijele uključuje u svoje projekte.

Prije nego je oformila udruženje Ljubav za Ljubav, Sara je dugo godina radila kao PR menadžer za NVO Prvo udruženje roditelja za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju. Vođena iskustvom, podršku djeci sa Daunovim sindromom potražila je u nevladinom sektoru. Nije naišla na prijateljsku ruku. ,,Moje udruženje je relativno mlado, postoji oko pola godine. Da bi ste, kao nevladina organizacija, mogli da učestvujete na bilo kojem konkursu u okviru državnih projekata, potrebno je da udruženje bude staro minimum godinu dana i da iza sebe već ima velike projekte. Za sve to je potreban novac”, kaže Sara.

Aktivistkinja za prava djece sa Daunovim sindromom planira da radom u svom udruženju doprinese razvoju socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori. ,,Iako država podstiče zapošljavanje osoba sa invaliditetom, u praksi nema rezultata. Socijalno preduzetništvo je nešto drugo, to je poslovanje sa idejom, sa jasnom društvenom misijom. Zarađeno služi za zapošljavanje ljudi koji teže dolaze do posla, socijalne i zdravstvene usluge, obrazovanja ili kulturne aktivnosti u zajednici, a ne za individualni profit. Osim u umjetnosti kao što je dekupaž, djecu ću uključiti i u druge zanate koje će moći da obavljaju”, objašnjava Sara Prelević.

Razočarana je jedino slabim interesovanjem svojih sugrađana za ovu vrstu događaja: ,,U udruženju sam gotovo sama, omladina ne želi da volontira. Dio novca za poslednji projekat dobila sam od Vlade Crne Gore i Glavnog grada Podgorice, ali on nije bio ni blizu dovoljan da pokrije barem jedan dio troškova. Ni prostorije za udruženje nisam uspjela da dobijem od države. Sve radim samoinicijativno uz nesebičnu pomoć bliskih ljudi koji vjeruju u moj cilj”. Nada se da će se u budućnosti to promijeniti.

Događaj u organizaciji Sare Prelević, snimala je ekipa sa RTRS-a, a material koji je prikupljen biće iskorišćen za snimanje dokumentarnog filma Neki novi Brodvej o djeci sa Daunovim sindromom. ,,Premijera se očekuje naredne godine, a biće upriličena i u Podgorici. Za mene je to veliki uspjeh. Film treba da bude upečatljiva priča o rušenju predrasuda i prepreka, o mogućnostima, o nadi”, objašnjava Sara.

Ljubav za ljubav.

                                                                                                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo