Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEMOĆNI PRED KLIMATSKIM PROMJENAMA: U eri globalnog ključanja

Objavljeno prije

na

Iz Evropskog centra za srednjeročnu vremensku prognozu ocijenjeno je da je ovaj jul najtopliji na globalnom nivou od kada se bilježe podaci. Podgorica je većinom jula bila najtopliji glavni grad u regiji, a osamnestog u mjesecu i u Evropi. Za dobar dio svijeta ovo je okrutno ljeto. Za  planetu – katastrofa.  Naučnici su nedvosmisleni – ljudi su krivi

 

Julski vreli dani palili su crveni meteo-alarm koji je značio da su ugroženi ljudski životi, materijalna dobra… Dok se živa u glavnom gradu Crne Gore penjala gotovo svakodnevno preko četrdeset, ostalo je zabilježeno da je većinom jula Podgorica bila najtopliji glavni grad u regiji, a osamnestog u mjesecu i u Evropi. Zvuk ćirikavaca podgrijavao je subjektivni osjećaj toplote do kasno u noć, a fotografije na društvenim mrežama pokazivale digitalne mjerače sa ulica i iz auta koji se približavaju pedesetom stupnju. Iako je kasnilo, ljeto je udarilo svom  silinom.

Iz hitne pomoći su se u julu oglasili sa statistikom koja potvrđuje meteo izvještaje. Nakon aprilskih, majskih i junskih prosjeka između 500 i 600 intervencija na dan, sedmi mjesec je probio očekivanja. Rekordnih, preko 900 ljudi je u Crnoj Gori pregledano samo u jednom danu.

Medicinski timovi 23 jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) na teritoriji Crne Gore su poslednje sedmice jula u ambulantama pregledali 6.176 pacijenata, saopštili su iz te zdravstvene ustanove. Kako su kazali, dnevni julski prosjek pregleda u ambulantama na teritoriji države je 920 pacijenata. Najviše, naravno, u Podgorici. Oko 200.

Veliki udio u ovim brojkama rezultat je toplotnih problema javili su iz ZHMP.  Oni su ,s obzirom na aktuelnu meteorološku situaciju i visoke temperature, savjetovali da se obaveze, ukoliko je moguće, završe  rano ujutro ili kasno popodnevne. Preporučili su izlazak, naročito za osjetljive grupe poput hroničnih bolesnika, starijih, trudnica i djece, prije deset sati ujutro i nakon 17 sati popodne.

Na  podgoričkim ulicama prolaznika je jako malo, ali se i dalje čuju zvuci mašina na nekim okolnim gradilištima. Zakon o zaštiti i zdravlju na radu ne propisuje ograničenja koja se tiču rada u ovim uslovima. Postoje doduše preporuke u podzakonskim aktima da se zabrani rad kada temperature pređu 36 stepeni. Procjena je ostavljena poslodavcima. U Podgorici nema zabrane gradnje tokom turističke sezone kao i u nekim opštinama na primorju, pa često ni temperature preko četrdesetog podeoka nekim poslodavcima ne smetaju.

Ljeto za sada prolazi bez velikih vatrenih stihija, iako vatrogasne službe imaju pune ruke posla. Srećom mimoišle su nas i najavljivane superćelijske oluje. Ove rijetke pojave koje imaju veliku sklonost da proizvedu opasne vremenske neprilike kakve su snažni i razorni vjetrovi, krupan grad, pa čak i tornado harale su regionom danima.

Snažna oluja i orkanski udari vjetra koji su čupali drveće i pravili haos po ulicama, pogodili su Balkan sredinom jula. U Hrvatskoj je troje ljudi poginulo. Jak vjetar je nosio krovove, drveće, djelove fasade i obarao građevinske kranove. Nevrijeme je nakon Hrvatske stiglo i u Srbiju, gde je superćelijska oluja napravila veliku materijalnu štetu, a povrijeđeno je više desetina ljudi .

Naučnici i istraživači ističu da je praćenje ovog meteorološkog fenomena od ključnog značaja za pravovremeno upozorenje građana o potencijalnoj opasnosti. Superćelijske oluje mogu imati implikacije ne samo na lokalnom nivou, već i za klimu, jer transportuju vodu i led u stratosferu, što nadalje ima uticaj na klimatske promjene. Klimatolozi i meteorolozi širom svijeta izražavaju zabrinutost zbog sve češćih pojava superćelijskih oluja. Apeluju na dalje istraživanje i praćenje ovog fenomena.

Dok se na Balkanu ljudi bore sa olujama i visokim temperaturama, u Grčkoj i širom Mediterana opet požari. Najgore je  bilo na grčkom ostrvu Rodos, na Siciliji, na jugu Italije i u Alžiru, gde je i bilo najviše žrtava. Čak trideset četiri.

Poslije dvije nedjelje borbe sa brojnim požarima stotine vatrogasaca i dalje je u potpunosti mobilisano. U Grčkoj je u sedmici požara u nekim mjestima izmjereno i više od 46 stepeni celzijusa. Zbog požara sprovedeno je više operacija evakuacije. Na Rodosu je tokom jednog vikenda evakuisano 20.000 ljudi. Do sada je izgorjelo 50.000 hektara. Pet osoba je izgubilo život.

I na drugom kraju planete vrelo. U Kanadi se bore sa požarima, za koje kažu da su najgori u istoriji. Od početka godine je u Kanadi već izgorelo skoro 30 miliona hektara zemlje. U najgoroj sezoni šumskih požara u istoriji Kanade, poginula su i tri vatrogasca.

Iz Evropskog centra za srednjeročnu vremensku prognozu ocijenjeno je da je ovaj jul najtopliji na globalnom nivou od kada se bilježe podaci. A vrućine se ne smanjuju. Tri u prosjeku najtoplija dana u istoriji planete su registrovana u prvoj nedjelji jula. Trećeg jula prosječna temperatura na Zemlji iznosila je 16,89 stepeni celzijusa, a dan kasnije po prvi put je nadmašila sedamnaesti podeok. Prosjek je bio 17,04.Naredni dan je ponovo oborio rekord za 0,01 stepen. Do ovih brojki rekord je držala 2016. godina sa prosječnom temperaturom od 16,92 stepena.

Zeke Hausfather, klimatolog pri američkoj neprofitnoj organizaciji Berkeley Earth izjavio je da smatra da je veličina ovog rekorda zapanjujuća. „Ne vidimo ništa slično u istorijskim zapisima za ovaj mjesec”.

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) i programu EU za promatranje Zemlje Copernicus ovakve temperaturne brojke podstaknute su izgaranjem fosilnih goriva i sezonom nevremena.

Ni iz Ujedinjenih nacija nema riječi utjehe. Era globalnog zatopljenja je završila i „došla je era globalnog ključanja”, rekao je glavni sekretar UN-a, António Guterres. „Klimatske promjene su ovdje. To je zastrašujuće. I to je tek početak”, rekao je Guterres. U obraćanju je naveo da je još uvijek moguće ograničiti porast globalne temperature na 1,5 stepeni (iznad predindustrijskih nivoa) i izbjeći najgore klimatske promjene. Ali samo uz dramatičnu, hitnu klimatsku akciju.

Za velike dijelove Sjeverne Amerike, Azije, Afrike i Evrope ovo je okrutno ljeto. Za  planetu to je katastrofa.  Za naučnike je nedvosmisleno – ljudi su krivi.

Iz UN-a su napomenuli da je ovo što nam se dešava očekivano. Stručnjaci  su godinama  upozoravali šta se sprema. Jedino iznenađenje je brzina promjena. „Lideri moraju voditi. Nema više oklijevanja, nema više izgovora, nema više čekanja da drugi krenu prvi“, apeluju iz ove organizacije.

Glavni sekretar WMO-a, Petteri Taalas, rekao je da je potreba za smanjenjem emisije gasova sa efektom staklene bašte hitnija nego ikad prije. „Borba protiv klime nije luksuz, već nužnost“, naglasio je.

Zagađenje štetnim gasovima povisilo je temperature smrtonosnih toplotnih talasa na tri kontinenta ovog mjeseca. Prema brzoj analizi mreže World Weather Attribution koja još  čeka recenziju, otkriveno je da je čovječanstvo uzrokovalo toplotne talase u južnoj Evropi, Sjevernoj Americi i Kini veće za 2,5, 2 odnosno 1 stepen celzijusa. Naučnici su rekli da bi prva dva bila „gotovo nemoguća” da ljudi nisu uzrokovali klimatske promjene.

Svjetski čelnici sastaju se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ovog novembra kako bi dogovorili načine za zaustavljanje zagrijavanja planete, prilagođavanje na ekstremnije vremenske uslove i plaćanje štete. Iz kampanje Destination Zero upozoravaju donosioce odluka da moraju shvatiti da prelaz sa fosilnih goriva nije samo neizbježan, već hitan.

Ono što smo do sada vidjeli ne obećava. Po planu za neto nultu emisiju koju je izradila Međunarodna agencija za energiju, nije trebalo da bude novih naftnih i plinskih polja odobrenih nakon 2021. godine. Umjesto toga, vlade, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australiju, izdale su veliki broj dozvola.

Uprkos upozorenjima i apelima, ostalo je da čekamo hoće li  nam budućnost donijeti  rashlađivanje glava donosioca odluka. IIi  sudbinu žabe u postepeno grijanom loncu.

Dragan LUČIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo