Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEMOĆNI PRED KLIMATSKIM PROMJENAMA: U eri globalnog ključanja

Objavljeno prije

2 mjeseca

na

Iz Evropskog centra za srednjeročnu vremensku prognozu ocijenjeno je da je ovaj jul najtopliji na globalnom nivou od kada se bilježe podaci. Podgorica je većinom jula bila najtopliji glavni grad u regiji, a osamnestog u mjesecu i u Evropi. Za dobar dio svijeta ovo je okrutno ljeto. Za  planetu – katastrofa.  Naučnici su nedvosmisleni – ljudi su krivi

 

Julski vreli dani palili su crveni meteo-alarm koji je značio da su ugroženi ljudski životi, materijalna dobra… Dok se živa u glavnom gradu Crne Gore penjala gotovo svakodnevno preko četrdeset, ostalo je zabilježeno da je većinom jula Podgorica bila najtopliji glavni grad u regiji, a osamnestog u mjesecu i u Evropi. Zvuk ćirikavaca podgrijavao je subjektivni osjećaj toplote do kasno u noć, a fotografije na društvenim mrežama pokazivale digitalne mjerače sa ulica i iz auta koji se približavaju pedesetom stupnju. Iako je kasnilo, ljeto je udarilo svom  silinom.

Iz hitne pomoći su se u julu oglasili sa statistikom koja potvrđuje meteo izvještaje. Nakon aprilskih, majskih i junskih prosjeka između 500 i 600 intervencija na dan, sedmi mjesec je probio očekivanja. Rekordnih, preko 900 ljudi je u Crnoj Gori pregledano samo u jednom danu.

Medicinski timovi 23 jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) na teritoriji Crne Gore su poslednje sedmice jula u ambulantama pregledali 6.176 pacijenata, saopštili su iz te zdravstvene ustanove. Kako su kazali, dnevni julski prosjek pregleda u ambulantama na teritoriji države je 920 pacijenata. Najviše, naravno, u Podgorici. Oko 200.

Veliki udio u ovim brojkama rezultat je toplotnih problema javili su iz ZHMP.  Oni su ,s obzirom na aktuelnu meteorološku situaciju i visoke temperature, savjetovali da se obaveze, ukoliko je moguće, završe  rano ujutro ili kasno popodnevne. Preporučili su izlazak, naročito za osjetljive grupe poput hroničnih bolesnika, starijih, trudnica i djece, prije deset sati ujutro i nakon 17 sati popodne.

Na  podgoričkim ulicama prolaznika je jako malo, ali se i dalje čuju zvuci mašina na nekim okolnim gradilištima. Zakon o zaštiti i zdravlju na radu ne propisuje ograničenja koja se tiču rada u ovim uslovima. Postoje doduše preporuke u podzakonskim aktima da se zabrani rad kada temperature pređu 36 stepeni. Procjena je ostavljena poslodavcima. U Podgorici nema zabrane gradnje tokom turističke sezone kao i u nekim opštinama na primorju, pa često ni temperature preko četrdesetog podeoka nekim poslodavcima ne smetaju.

Ljeto za sada prolazi bez velikih vatrenih stihija, iako vatrogasne službe imaju pune ruke posla. Srećom mimoišle su nas i najavljivane superćelijske oluje. Ove rijetke pojave koje imaju veliku sklonost da proizvedu opasne vremenske neprilike kakve su snažni i razorni vjetrovi, krupan grad, pa čak i tornado harale su regionom danima.

Snažna oluja i orkanski udari vjetra koji su čupali drveće i pravili haos po ulicama, pogodili su Balkan sredinom jula. U Hrvatskoj je troje ljudi poginulo. Jak vjetar je nosio krovove, drveće, djelove fasade i obarao građevinske kranove. Nevrijeme je nakon Hrvatske stiglo i u Srbiju, gde je superćelijska oluja napravila veliku materijalnu štetu, a povrijeđeno je više desetina ljudi .

Naučnici i istraživači ističu da je praćenje ovog meteorološkog fenomena od ključnog značaja za pravovremeno upozorenje građana o potencijalnoj opasnosti. Superćelijske oluje mogu imati implikacije ne samo na lokalnom nivou, već i za klimu, jer transportuju vodu i led u stratosferu, što nadalje ima uticaj na klimatske promjene. Klimatolozi i meteorolozi širom svijeta izražavaju zabrinutost zbog sve češćih pojava superćelijskih oluja. Apeluju na dalje istraživanje i praćenje ovog fenomena.

Dok se na Balkanu ljudi bore sa olujama i visokim temperaturama, u Grčkoj i širom Mediterana opet požari. Najgore je  bilo na grčkom ostrvu Rodos, na Siciliji, na jugu Italije i u Alžiru, gde je i bilo najviše žrtava. Čak trideset četiri.

Poslije dvije nedjelje borbe sa brojnim požarima stotine vatrogasaca i dalje je u potpunosti mobilisano. U Grčkoj je u sedmici požara u nekim mjestima izmjereno i više od 46 stepeni celzijusa. Zbog požara sprovedeno je više operacija evakuacije. Na Rodosu je tokom jednog vikenda evakuisano 20.000 ljudi. Do sada je izgorjelo 50.000 hektara. Pet osoba je izgubilo život.

I na drugom kraju planete vrelo. U Kanadi se bore sa požarima, za koje kažu da su najgori u istoriji. Od početka godine je u Kanadi već izgorelo skoro 30 miliona hektara zemlje. U najgoroj sezoni šumskih požara u istoriji Kanade, poginula su i tri vatrogasca.

Iz Evropskog centra za srednjeročnu vremensku prognozu ocijenjeno je da je ovaj jul najtopliji na globalnom nivou od kada se bilježe podaci. A vrućine se ne smanjuju. Tri u prosjeku najtoplija dana u istoriji planete su registrovana u prvoj nedjelji jula. Trećeg jula prosječna temperatura na Zemlji iznosila je 16,89 stepeni celzijusa, a dan kasnije po prvi put je nadmašila sedamnaesti podeok. Prosjek je bio 17,04.Naredni dan je ponovo oborio rekord za 0,01 stepen. Do ovih brojki rekord je držala 2016. godina sa prosječnom temperaturom od 16,92 stepena.

Zeke Hausfather, klimatolog pri američkoj neprofitnoj organizaciji Berkeley Earth izjavio je da smatra da je veličina ovog rekorda zapanjujuća. „Ne vidimo ništa slično u istorijskim zapisima za ovaj mjesec”.

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) i programu EU za promatranje Zemlje Copernicus ovakve temperaturne brojke podstaknute su izgaranjem fosilnih goriva i sezonom nevremena.

Ni iz Ujedinjenih nacija nema riječi utjehe. Era globalnog zatopljenja je završila i „došla je era globalnog ključanja”, rekao je glavni sekretar UN-a, António Guterres. „Klimatske promjene su ovdje. To je zastrašujuće. I to je tek početak”, rekao je Guterres. U obraćanju je naveo da je još uvijek moguće ograničiti porast globalne temperature na 1,5 stepeni (iznad predindustrijskih nivoa) i izbjeći najgore klimatske promjene. Ali samo uz dramatičnu, hitnu klimatsku akciju.

Za velike dijelove Sjeverne Amerike, Azije, Afrike i Evrope ovo je okrutno ljeto. Za  planetu to je katastrofa.  Za naučnike je nedvosmisleno – ljudi su krivi.

Iz UN-a su napomenuli da je ovo što nam se dešava očekivano. Stručnjaci  su godinama  upozoravali šta se sprema. Jedino iznenađenje je brzina promjena. „Lideri moraju voditi. Nema više oklijevanja, nema više izgovora, nema više čekanja da drugi krenu prvi“, apeluju iz ove organizacije.

Glavni sekretar WMO-a, Petteri Taalas, rekao je da je potreba za smanjenjem emisije gasova sa efektom staklene bašte hitnija nego ikad prije. „Borba protiv klime nije luksuz, već nužnost“, naglasio je.

Zagađenje štetnim gasovima povisilo je temperature smrtonosnih toplotnih talasa na tri kontinenta ovog mjeseca. Prema brzoj analizi mreže World Weather Attribution koja još  čeka recenziju, otkriveno je da je čovječanstvo uzrokovalo toplotne talase u južnoj Evropi, Sjevernoj Americi i Kini veće za 2,5, 2 odnosno 1 stepen celzijusa. Naučnici su rekli da bi prva dva bila „gotovo nemoguća” da ljudi nisu uzrokovali klimatske promjene.

Svjetski čelnici sastaju se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ovog novembra kako bi dogovorili načine za zaustavljanje zagrijavanja planete, prilagođavanje na ekstremnije vremenske uslove i plaćanje štete. Iz kampanje Destination Zero upozoravaju donosioce odluka da moraju shvatiti da prelaz sa fosilnih goriva nije samo neizbježan, već hitan.

Ono što smo do sada vidjeli ne obećava. Po planu za neto nultu emisiju koju je izradila Međunarodna agencija za energiju, nije trebalo da bude novih naftnih i plinskih polja odobrenih nakon 2021. godine. Umjesto toga, vlade, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australiju, izdale su veliki broj dozvola.

Uprkos upozorenjima i apelima, ostalo je da čekamo hoće li  nam budućnost donijeti  rashlađivanje glava donosioca odluka. IIi  sudbinu žabe u postepeno grijanom loncu.

Dragan LUČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

6 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

6 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

6 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo