Povežite se sa nama

OKO NAS

NERAD NA OBALAMA BOJANE: Milioni u sivoj zoni, a opštini nevolje  

Objavljeno prije

na

Broj kućica na obalama Bojane konstantno raste. Već ih ima 600. Narastaju i problemi koji nadležni ne rješavaju. Naročito nelegalno izdavanje smještaja.  Oni koji borave u kućicama na Bojani plaćaju dnevno u prosjeku oko 80 eura, a lokalna uprava i država ne dobijaju ništa

 

“Ove sezone bilo je oko pet hiljada turista koji su noćili u kućicama na Bojani. Nijedan vlasnik nema dozvolu za izdavanje smještaja, a gotovo se svi bave tom djelatnošću. Dakle, gosti se ne prijavljuju, prave buku i devastiraju prostor. Mi kao opština ne možemo da im to zabranimo ni da utičemo na njih, jer ne možemo ulaziti u privatnu svojinu bez naloga. Tek ukoliko bi oni tražili rješenja za izdavanje onda bi turistička inspekcija mogla da ide kod njih“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Sličan je stav Radomira-Mikana Zeca, izvršnog direktora Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjske rivijere, koja upravlja velikim dijelom ostrva Ada. On tvrdi da se njegova kompanija obraćala nadležnim inspekcijskim organima zbog velike štete koju trpi zbog nelegalnog izdavanja smještaja, ali da su inspektori odgovarali da to nije u njihovoj nadležnosti.

Na obalama Bojane je već godinama u padu broj ribarskih kućica sa kalimerama – starinskim napravama za ulov ribe, koje su decenijama krasile ovu rijeku. Sada je tu, na državnoj zemlji, mnogo više apartmana, pa i pravih, luksuznih vila, koje se izdaju putem internet platformi. Ukupno je preko 600 načičkanih objekata, čak 2,5 puta više nego prije 20 godina. Sve to ima teške posljedice po biodiverzitet rijeke.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma navode da ti objekti u najvećoj mjeri nijesu projektovani za turističku djelatnost. „Zbog toga ima mnogo veći broj gostiju nego što je projektovano planom, kao i komunalne izazove. Inspekcijski organi mogu u jednom danu od kućice do kućice da utvrde da li se te kućice koriste u skladu sa namjenom kako je to projektovano ugovorom ili se neko bavi nelegalnim izdavanjem smještaja”, rekao je državni sekretar MORT-a Damir Davidović.

U lokalnoj upravi procjenjuju da se samo po ovim osnovama godišnje gubi nekoliko stotina hiljada eura. Oni navode da im Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ne dostavlja imena vlasnika kućica. Ta institucija, čije je sjedište u Budvi, godišnje na obalama Bojane prihoduje oko 350.000 eura, dok su ulaganja veoma mala. Posebno ako se tu ne računa akcija čišćenja korita ove rijeke da bi se osigurala bolja protočnost vode desnim krakom, odnosno da ne bi došlo, kao što je to bio slučaj prije dvije godine, do zatvaranja ušća i pretvaranje Ade u poluostrvo.

Takođe, “Morsko dobro“ od početka ove godine nima više  zakonsku obavezu da polovinu prikupljenih sredstava na teritoriji jedne opštine vraća toj lokalnoj samoupravi (po toj osnovi je Opština Ulcinj u 2018. prihodovala nešto preko 700.000 eura), pa je njihova obaveza da se investira u riješavanje problema na Bojani još veća.

Riječ je o jedinstvenom prostoru, koji je napadnut posebno divljom gradnjom i deponijama smeća. Buka, divljanje skutera, pa čak i bacanje dinamita (!?), takođe narušavaju mir posjetilaca Ade Bojane.

Nrekić smatra da se sivoj ekonomiji mora stati na kraj. „Za narednu godinu ćemo sigurno riješiti to pitanje jer ne smije siva ekonomija da cvjeta. Gubimo svi sa ovakvim neredom na Adi Bojani. Stoga, sve strane moraju biti uključene: i vlasnici vikendica i ’Morsko dobro’ i Opština Ulcinj“, dodaje on.

Direktor TO Fatmir Đeka kaže da će ta institucija naredne godine postaviti na tom području svoj turistički punkt, na kojem će gosti dobijati sve potrebne informacije i moći da plate boravišnu taksu. „Ove godine smo uz pomoć državnih organa, prije svega Granične policije za više od dva puta poboljšali evidenciju gostiju i naplatu boravišne takse. Naredne godine, akcija će krenuti ranije, a svakako da će jedan od prioriteta biti Ada Bojana“, navodi Đeka.

U Ulcinju je najjeftnija cijena boravišne takse u poređenju sa drugim gradovima na Crnogorskom primorju. Dnevno za odraslu osobu ona iznosi 70 centi, osobe  od 12 do 18 godina plaćaju polovinu te sume, dok su mlađi od 12 godina oslobođeni plaćanja. .

Malo je naznaka da će naredne godine išta mijenjati u cijenama jer je cilj TO da što veći broj gostiju bude registrovan. I pored odličnih rezultata, procjenuje se da je ove godine tek svaki drugi turista koji je odmarao na ulcinjskim plažama bio registrovan.

„Dakle, nije prirodno da oni koji borave u kućicama na Bojani plaćaju dnevni najam u prosjeku oko 80 eura, a da lokalna uprava i država ne dobijaju ni mrvice. Do sada je praktično sve ostajalo u sivoj zoni i to više ne može biti tolerisano“, odlučan je Đeka.

Odlučnost pokazuje i država, kada joj to odgovara. Tako su iz tzv. crvene zone na obalama Bojane naznačene u okviru Programa privremenih objekata za period od 2019. do 2023. u zoni morskog dobra – svi objekti uklonjeni prije početka sezone.

To se još uvijek ne dešava kada je u pitanju obavljanje turističke djelatnosti na Bojani iako je tako nešto dogovoreno u avgustu 2017. godine na sastanku predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore.

Iz Morskog dobra su, inače, saopštili da će samo u 2019. godini uložiti preko 1,2 miliona eura u opštinu Ulcinj. U investicije se čak računa i 93.500 eura koliko je planirano za izgradnju privremenog objekta za potrebe tog javnog preduzeća, opštine Ulcinj i inspekcijskih službi na obali rijeke Bojane.

Ekološki aktivista Dželal Hodžić smatra da bi JPMD trebalo prije obećanja o velikim ulaganjima da uputi izvinjenje građanima opštine Ulcinj “jer su napravili mnogo štete i grešaka”. “Takođe, trebalo bi napraviti rekapitulaciju koliko je para to preduzeće uzelo iz Ulcinja za 28 godina, koliko je vraćeno po dokumentima, koliko je zaposlilo Ulcinjana, a koliko Budvana, kolike su im plate”, pita on konstatujući da su neradom i nebrigom uništili resurse Ulcinja.

“Trebaće nam bar deset godina da se sanira šteta koja je pričinjena u Bojani, Port Mileni, Kacemi, Mandraću i u Borovoj šumi”, tvrdi Hodžić.

                                                                                                                 Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo