Broj kućica na obalama Bojane konstantno raste. Već ih ima 600. Narastaju i problemi koji nadležni ne rješavaju. Naročito nelegalno izdavanje smještaja. Oni koji borave u kućicama na Bojani plaćaju dnevno u prosjeku oko 80 eura, a lokalna uprava i država ne dobijaju ništa
“Ove sezone bilo je oko pet hiljada turista koji su noćili u kućicama na Bojani. Nijedan vlasnik nema dozvolu za izdavanje smještaja, a gotovo se svi bave tom djelatnošću. Dakle, gosti se ne prijavljuju, prave buku i devastiraju prostor. Mi kao opština ne možemo da im to zabranimo ni da utičemo na njih, jer ne možemo ulaziti u privatnu svojinu bez naloga. Tek ukoliko bi oni tražili rješenja za izdavanje onda bi turistička inspekcija mogla da ide kod njih“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.
Sličan je stav Radomira-Mikana Zeca, izvršnog direktora Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjske rivijere, koja upravlja velikim dijelom ostrva Ada. On tvrdi da se njegova kompanija obraćala nadležnim inspekcijskim organima zbog velike štete koju trpi zbog nelegalnog izdavanja smještaja, ali da su inspektori odgovarali da to nije u njihovoj nadležnosti.
Na obalama Bojane je već godinama u padu broj ribarskih kućica sa kalimerama – starinskim napravama za ulov ribe, koje su decenijama krasile ovu rijeku. Sada je tu, na državnoj zemlji, mnogo više apartmana, pa i pravih, luksuznih vila, koje se izdaju putem internet platformi. Ukupno je preko 600 načičkanih objekata, čak 2,5 puta više nego prije 20 godina. Sve to ima teške posljedice po biodiverzitet rijeke.
U Ministarstvu održivog razvoja i turizma navode da ti objekti u najvećoj mjeri nijesu projektovani za turističku djelatnost. „Zbog toga ima mnogo veći broj gostiju nego što je projektovano planom, kao i komunalne izazove. Inspekcijski organi mogu u jednom danu od kućice do kućice da utvrde da li se te kućice koriste u skladu sa namjenom kako je to projektovano ugovorom ili se neko bavi nelegalnim izdavanjem smještaja”, rekao je državni sekretar MORT-a Damir Davidović.
U lokalnoj upravi procjenjuju da se samo po ovim osnovama godišnje gubi nekoliko stotina hiljada eura. Oni navode da im Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ne dostavlja imena vlasnika kućica. Ta institucija, čije je sjedište u Budvi, godišnje na obalama Bojane prihoduje oko 350.000 eura, dok su ulaganja veoma mala. Posebno ako se tu ne računa akcija čišćenja korita ove rijeke da bi se osigurala bolja protočnost vode desnim krakom, odnosno da ne bi došlo, kao što je to bio slučaj prije dvije godine, do zatvaranja ušća i pretvaranje Ade u poluostrvo.
Takođe, “Morsko dobro“ od početka ove godine nima više zakonsku obavezu da polovinu prikupljenih sredstava na teritoriji jedne opštine vraća toj lokalnoj samoupravi (po toj osnovi je Opština Ulcinj u 2018. prihodovala nešto preko 700.000 eura), pa je njihova obaveza da se investira u riješavanje problema na Bojani još veća.
Riječ je o jedinstvenom prostoru, koji je napadnut posebno divljom gradnjom i deponijama smeća. Buka, divljanje skutera, pa čak i bacanje dinamita (!?), takođe narušavaju mir posjetilaca Ade Bojane.
Nrekić smatra da se sivoj ekonomiji mora stati na kraj. „Za narednu godinu ćemo sigurno riješiti to pitanje jer ne smije siva ekonomija da cvjeta. Gubimo svi sa ovakvim neredom na Adi Bojani. Stoga, sve strane moraju biti uključene: i vlasnici vikendica i ’Morsko dobro’ i Opština Ulcinj“, dodaje on.
Direktor TO Fatmir Đeka kaže da će ta institucija naredne godine postaviti na tom području svoj turistički punkt, na kojem će gosti dobijati sve potrebne informacije i moći da plate boravišnu taksu. „Ove godine smo uz pomoć državnih organa, prije svega Granične policije za više od dva puta poboljšali evidenciju gostiju i naplatu boravišne takse. Naredne godine, akcija će krenuti ranije, a svakako da će jedan od prioriteta biti Ada Bojana“, navodi Đeka.
U Ulcinju je najjeftnija cijena boravišne takse u poređenju sa drugim gradovima na Crnogorskom primorju. Dnevno za odraslu osobu ona iznosi 70 centi, osobe od 12 do 18 godina plaćaju polovinu te sume, dok su mlađi od 12 godina oslobođeni plaćanja. .
Malo je naznaka da će naredne godine išta mijenjati u cijenama jer je cilj TO da što veći broj gostiju bude registrovan. I pored odličnih rezultata, procjenuje se da je ove godine tek svaki drugi turista koji je odmarao na ulcinjskim plažama bio registrovan.
„Dakle, nije prirodno da oni koji borave u kućicama na Bojani plaćaju dnevni najam u prosjeku oko 80 eura, a da lokalna uprava i država ne dobijaju ni mrvice. Do sada je praktično sve ostajalo u sivoj zoni i to više ne može biti tolerisano“, odlučan je Đeka.
Odlučnost pokazuje i država, kada joj to odgovara. Tako su iz tzv. crvene zone na obalama Bojane naznačene u okviru Programa privremenih objekata za period od 2019. do 2023. u zoni morskog dobra – svi objekti uklonjeni prije početka sezone.
To se još uvijek ne dešava kada je u pitanju obavljanje turističke djelatnosti na Bojani iako je tako nešto dogovoreno u avgustu 2017. godine na sastanku predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore.
Iz Morskog dobra su, inače, saopštili da će samo u 2019. godini uložiti preko 1,2 miliona eura u opštinu Ulcinj. U investicije se čak računa i 93.500 eura koliko je planirano za izgradnju privremenog objekta za potrebe tog javnog preduzeća, opštine Ulcinj i inspekcijskih službi na obali rijeke Bojane.
Ekološki aktivista Dželal Hodžić smatra da bi JPMD trebalo prije obećanja o velikim ulaganjima da uputi izvinjenje građanima opštine Ulcinj “jer su napravili mnogo štete i grešaka”. “Takođe, trebalo bi napraviti rekapitulaciju koliko je para to preduzeće uzelo iz Ulcinja za 28 godina, koliko je vraćeno po dokumentima, koliko je zaposlilo Ulcinjana, a koliko Budvana, kolike su im plate”, pita on konstatujući da su neradom i nebrigom uništili resurse Ulcinja.
“Trebaće nam bar deset godina da se sanira šteta koja je pričinjena u Bojani, Port Mileni, Kacemi, Mandraću i u Borovoj šumi”, tvrdi Hodžić.
Mustafa CANKA