Povežite se sa nama

FOKUS

VDT IVICA STANKOVIĆ NOVI LIK U KNEŽEVIĆEVOJ GALERIJI: Nepodnošenje ostavke je priznanje krivice

Objavljeno prije

na

Da je Ivica Stanković podnio ostavku pokazo bi da se ne boji istrage, o tome da li ga je šaljući mu namjenske koverte preko kurira Nena  korumpirao Duško Knežević. Ostajanjem na čelu tužilaštva on je uništio njegov kredibilitet. Tako je javno priznao strah od istine

 

Prema sopstvenom priznanju, Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković nije korumpiran. To je VDT saopštio u ponedjeljak, na vanrednoj konferenciji za štampu koju je Tužilaštvo sazvalo na njegov zahtjev. „Ja sam miran jer takvih dokaza nema niti ih može biti“, rekao je Stanković pred brojnim novinarima i još brojnijim gledaocima direktnog prenosa njegovog vanrednog obraćanja.

VDT je pojasnio kako treba da odgovaraju oni koji su, eventualno, u njegovo ime, a bez njegovog znanja, nekome nešto obećali i zauzvrat nešto uzeli. „Ukoliko je bilo ko zloupotrebljavao moje ime, neka snosi odgovornost “.

Još je Vrhovni državni tužilac pozvao institucije da utvrde istinu!? Kao da to nije svakodnevni posao njegovog Tužilaštva, Uprave policje, Agencije za sprječavanje korupcije, nego nešto što se radi po pozivu i uz dobre preporuke. Onda je Stanković otišao sa vlastitog presa, „zbog ranije preuzetih obaveza“.

Bez objašnjenja. I, mnogo važnije, bez podnošenja ostavke. A pred novinare i gledaoce stao je glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, sa zadatkom da  bez ostupnice brani lik i djelo svog pretpostavljenog. Od Katnića smo saznali da Stanković neće podnijeti ostavku, a da ge on neće saslušati u vezi optužbi za korupciju koje je, dan ranije, mogla da čuje sva Crna Gora.

Tada je (u nedjelju) odbjegli tajkun Duško Knežević objavio snimak telefonskog razgovora u kome, navodno, sekretar Vrhovnog državnog tužioca Nenad Vujošević (nema zvanične potvrde da je osoba sa snimka zaista N.V.) potvrđuje da je od njega uzimao novac, 700-800 hiljada eura kaže Knežević, i nosio ga svom šefu i ostalim tužiocima, kao naknadu za usluge vlasniku nekadašnje Atlas banke (boks1).

Ako vjerujemo akterima tog razgovora, Vujošević je dio koruptivnog lanca koji vodi do čelnih ljudi Tužilaštva. Njih Duško Knežević navodno podmićuje, godinama i stotinama hiljada eura (u jednom obračanju vlasnik Atlas Grupe pominje milion eura) kako bi ostavili na miru njegove klijenta iz poslova e-trgovine. I njihov novac.

Iz Tužilaštva su, nakon odlaska Ivice Stankovića sa konferencije za novinare koju je sazvao, obznanili svoja saznanja da je Nebojša Vujošević sredinom prošle godine postao član organizovane kriminalne grupe (OKG) pod vođstvom Duška Kneževića. I da je u tom svojstvu kontaktirao makar dvojicu tužilaca pokušavajući da dobije informacije o slučajevima na kojima rade.

I ta su izlaganja ostala nedorečena. Tako nijesmo saznali: od kada Tužilaštvo sumnja da je Vujošević sredinom prošle godine postao Kneževićev jatak? Da li je Ivica Stanković bio obaviješten o njihovim saznanjima? Zašto je pripadniku organizovane kriminalne grupe dozvoljeno da nastavi rad u Tužilaštvu (formalno on je i u ovom trenutku sekretar VDT-a)? Gdje je novac o kome govore on i Knežević? Kako je tako važan član OKG uspio da ode iz zemlje, ako su specijalno tužilaštvo i policija nadzirali njegovo kretanje i komunikaciju?

Ako je istina ono što su tužioci ispričali u ponedjeljak, da je Vujošević bio otkriven i stavljen „pod mjere“ – a to bi moglo da podrazumijeva fizičko praćenje i nadzor komunikacija –  onda su u Tužilaštvu  makar nekoliko dana prije nas preslušali sada već čuvene razgovore Vujoševića i Kneževića. On je, ipak, otišao u inostranstvo a da njegovi poslodavci (koji su ga istovremeno nadzirali kao razotkrivenog pripadnika OKG) nijesu znali ni da li je na odmoru, bolovanju ili u bjekstvu!?

Čime objasniti to (ne)postupanje? Nesposobnošću, neznanjem ili nečijim nedozvoljenim uticajem? Katnić lakonski objašnjava kako je to bila njegova odluka, pošto je „htio da dobije više, i dobio bi više da nije bilo Kneževićeve objave“.

SDT-u  je izričit u tvrdnji da njegov pretpostavljeni ne može biti kriv. „Ivica Stanković nema nikakvo svojstvo u ovom predmetu. Za svojstvo osumnjičenog nema ni udaljenih sumnji, a ako ih bude biće saslušan  kao i svaki drugi građanin“, kaže Katnić. I insistira: “Ne znam da VDT ili njemu bliska lica posjeduju imovinu stečenu kriminalnom djelatnošću”. Očekujući da mu povjerujemo na riječ.

To nije ni malo jednostavno.

Nije moguće da VDT i SDT ne shvataju kako su oni i njihovi saradnici dozvolili da iz Crne Gore ode, praktično, jedina osoba koja može baciti više svijetla na novu koruptivnu aferu iz riznice Duška Kneževića. I da to budi sumnju. Tim prije što se ta priča  tiče i njih lično. Na ovaj ili onaj način.

A iz Kneževićeve kutije, za nepunu godinu dobili smo manje ili više dokumentovane priče o tome kako je odbjegli biznismen koji je svoje klijente iz Atlas banke zakinuo za približno 100 miliona eura (ne računajući novac – više od 60 miliona eura – koje je blokiralo Tužilaštvo) korumpirao: vladajuću partiju, predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine, bivše ministre i čelnike Centralne banke…

Pošto je priča, konačno, stigla i do čelnih ljudi Tužilaštva, svom težinom ovo društvo pritska glavno pitanje  – postoji li  u Crnoj Gori institucija spremna da se uhvati u koštac sa korupcijom  i kriminala u državnom vrhu.

Činjenice ne idu u prilog onima koji vjeruju u snagu institucija. Ovo je najblaža moguća formulacija.

Milivoje Katnić i dalje, kaže, istražuje aferu koverta.Zanima ga porijeklo novca koje je, tajno snimajući, Duško Knežević dao svom školskom drugu Slavoljubu Migu Stijepoviću, kako bi njime bila finansirana predizborna kampanja DPS. Na nezakonit način.

Za razliku od opozicionih prvaka, koje progoni i zbog konverzije 300 dolara u banci, Katnić ne želi da na optuženičku klupu izvede DPS i njene čelnike. Zato  on, zimus, nije razumio predsjednika DPS Mila Đukanovića kada je ovaj govorio o „interesnoj dobrovoljnosti“ ovdašnjih biznismena (boks2). Tu priču kao da nije razumio ni VDT Ivica Stanković. Pa je prećutao.

Na sličan način tužilačko poimanje pravde je selektivno i oko propasti Atlas banke i uloge koju je imala Centralna banka, godinama tolerišući njeno nezakonito poslovanje.  Nekadašnji viceguverner Velibor Milošević uhapšen je dan pošto je Knežević objavio (takođe tajni)  snimak njihovog razgovora u kome mu zvaniničnik CBCG traži novac – kako bi potplatio kontrolore. I obećava „šta god bude ja ću biti vama na usluzi“. Zato su Kneževićeve optužbe na račun aktuelnog guvernera Radoja Žugića i njegovih saradnika  u Tužilaštvu prosto  prećutali. Ignorisali su čak i informacije da se iz Atlas banke, za vrijeme prinudne uprave, na nezakonit način odlilo 20-tak miliona eura.

Konačno, Tužilaštvo s posebnom pažnjom ignoriše sve što je Knežević saopštio i dokumentovao o finansijskim tokovima između njega, Atlas banke i Mila Đukanovića. Što bi Katnić rekao, nema tu ni „najudaljenije sumnje“.

Iz današnje perspektive, pažnju privlači i činjenica da je Knežević  uvijek na vrijem znao kad ne treba da bude kući, odnosno, kada će SDT i policija privesti neke od njegovih saradnika zbog poslova kojima je on komandovao. Da  li su u pitanju samo intuicija  i sreća?

Neka neobjašnjiva koincidencija je proizvela da su, uz Kneževića i Simovića,  privođenje izbjegli i čelni ljudi škaljarskog i kavačkog klana, vođe OKG koje su švercovale kokain preko školskog broda Jadran (Dejan Rovčanin i Vladimir Račić), navodne vođe OKG iz Tivta takođe optužene za šverc pozamašne količine narkotika (Danilo Đurović i Dragan Miletić), pa i Dejan Lakić, jedan od optuženih za višemilionsku utaju poreza, koji je iz Beograda – po uzoru na Kneževića – pričao o svojim vezama sa šefovima poreske uprave i nezakonitim poslovima sa članovima porodice Đukanović. U svakoj od tih priča – ni jedna još nije stigla makar do prvostepene presude – tužilaštvo i policije su se pozivale na saznanja stečene višemjesečnim operativnim radom. Baš kao u slučaju Vujošević.Operacija uspjela, pacijent zbrisao.

Od početka svog sukoba sa nekadašnjim drugarima, saradnicima i plaćenicima iz crnogorske vlasti, Duško Knežević imenuje Stankovića i Katnića kao djelove Đukanovićeve hobotnice.

„Moja poruka Ivici Stankoviću je da više nema čekanja i da je imao dovoljno vremena da se bavi svojim poslom. Njegovo ćutanje je znak da je dio kriminalne bande Mila Đukanovića i vrijeme je da o njemu sve otkrijem“, prijetio je Knežević u aprilu. „Spremni su svi podaci o njemu, poručujem mu da će uskoro biti glavna zvijezda na svim naslovnicama medija“.

Sada je Knežević, krenuo da realizuje svoje prijetnje. U objavljenom nema direktnih dokaza o umiješanosti čelnika Tužilaštva u nezakonite radnje.  Za Ivicu Stankovića kao i za svakog drugog građanina važi da je nije kriv dok se njegova krivica ne dokaže na sudu. Ali, za institucije i njihove čelnike važe i druga pravila. Oni svakoga dana moraju potvrđivati volju  i sposobnost da kvalitetno obave posao koji su im povjerili građani.

Nenad Vujošević je dokaz da je VDT pao na tom ispitu. Stvarna  istraga treba da utvrdi da li je njegova odgovornost moralne (loš izbor najbližih saradnika) ili materijalne prirode (učešće u korupciji koje mu spočitavaju Vujošević i Knežević). A neophodan uslov da ta istraga počne je – ostavka VDT-a i SDT-a. U pristojnim zemljama oni bi svoj potez obrazložili jednom jedinom rečenicom – želimo da institucije dokažu našu nevinost i podnosimo ostavku kako bi one mogle da, bez pritisaka, rade svoj posao.

Da je Ivica Stanković podnio ostavku pokazao bi da se ne boji istrage, o tome da li ga je šaljući mu namjenske koverte preko kurira Nena korumpirao Duško Knežević. Ostajanjem na čelu tužilaštva on je uništio kredibilitet svake istrage. Tako je javno priznao strah od istine. I krivicu.

 

Ko je uzeo pare

 

Na prošlonedjeljnom snimku Knežević i Vujošević (niko do danas nije doveo u pitanje autentičnost tog razgovora) razgovaraju o drugom snimku koji će Knežević objaviti ukoliko, u roku od jednog dana, iz pritvora ne bude pušten njegov kum Dejan Sekulić. Sekulić je, inače, pritvoren u avgustu, kao osumnjičeni u jednoj od istraga koje SDT vodi protiv Kneževića, nekadašnje Atlas banke i Atlas Grupe.

Knežević: Ti na snimku kažeš da direktno za poslovođu Stankovića idu pare, nije ovo za mene, tako da ću taj segment da iskoristim i da dam.

Vujošević: Ja sam mu to rekao, a on je rekao – ja ću reć da ti mene nisi dao.

Knežević: Ti prenesi njemu poruku da se pušti danas Dejan Sekulić ili on pušta snimak. Tako mu direktno kaži, pare koje sam uzimao i donosio tebi, sve je to snimljeno, reči, za oko onoga što ste reketirali klijente kojima su bile blokirane pare. Reči ja to neću da preuzmem na sebe, ja sam te pare donosio tebi  znaš i sam.

Vujošević: Ali on veli ja ću da kažem da meni nisi davao.

Knežević: I još mu  reci i tvoj sin ga je startovao tamo i tražio da radi direktno sa njim i da ga reketirate… Ja ću danas da pustim snimak i to ti je to. Biće gora afera nego u Makedoniji, da znaš samo.

Vujošević: Samo ti ništa nećeš postić’ sa tim.

Knežević: Uzimao si pare za Stankovića, jesi uzimao pare za Stankovića? Kaži mi, jesi uzimao pare za Stankovića?

Vujošević: Jesam.

Knežević: Pa šta ti ima tu da se strecaš. Uzimao si pare za Stankovića i gotovo. Sa kim je on bio sve povezan, koji su još tužioci umiješani, ko još tamo… ti fino kaži sve kao što je bilo. Koji su tužioci umiješani, je li Katnić umiješan, nije li Katnić umiješan. Ti tačno znaš kome si nosio pare zadnje dvije tri godine za te blokirane pare što su me reketirali. Jasno k'o dan.

Vujošević: A reka’ si bio da nećeš to izbačat.

Knežević: Reka’ sam bio, ali nema šta.

Snimak primopredaje novca između Knežević i Vujoševića (navodno u istoj kući u kojoj je snimljena i predaja novca Slavoljubu Stijepoviću) čijim objavljivanjem Knežević prijeti u ovom telefonskom razgovoru – još nije objavljen. Ukoliko postoji. A Nebojša Vujošević je pobjegao iz Crne Gore u petak, dva dana prije objavljivanja snimka kompromitujućeg telefonskog razgovora.

Potom je Knežević objavio još jedan njihov razgovor, u kome Vujošević tvrdi da je o puštanju Dejana Sekulić iz pritvora, nakon njihovog prvog razgovora,  navodno lično razgovarao sa tužiteljkom Lidijom Vukčević i glavnim SDT Milivojem Katnićem.

 

Interesna dobrovoljnost

 

Predsjednik DPS Milo Đukanović osporio je zimus iznos koji je Knežević, navodno, dao Stijepoviću za potrebe DPS (100.000 eura), ali je potvrdio da odbjegli biznismen nije jedini „donator“ njegove partije.

„Dakle Knežević je dao toliko koliko je dao. Gospodin Stijepović je o tome dao izjavu nadležnom tužiocu i tamo stoji sve. Ono što vam sa sigurnošću mogu reći da je neistina da je dato novca toliko koliko je rekao gospodin Knežević i drugo, mogu vam sa sigurnošću reći da je neistina da se o tome prethodno konsultovao sa mnom“, rekao je Đukanović u prvoj izjavi datoj novinarima nakon izbijanja afere. Dodatno je objasnio da on i njegova partija ne reketiraju uspiješne poslovne ljude, već im ovi svoj novac daju potpuno dobrovoljno. Zbog zajedničkih interesa.

„Tačno je sam i sam imao u par navrata u ovih dvadeset pet godina, ne više od dva tri puta, susrete sa poslovnim ljudima koje smo pozivali najčešće na njihovu inicijativu“, objašnjavao je Đukanović, „Dakle sa onim poslovnim ljudima za koje smo znali da pripadaju našoj politici. To smo uvijek posmatrali kao dio interesa. Mi vodimo politiku kojom želimo da u Crnoj Gori uspostavimo pravila koja važe u razvijenoj Evropi. Oni (biznismeni) u takvom ambijentu vide šansu za razvoj svog biznisa. Prema tome zašto ne bismo razgovarali o tome kako možemo da sarađujemo u skladu sa Zakonom koji propisuje pravila o finansiranju političkih partija. Ovdje je dakle riječ o jednoj dobrovoljnosti, interesnoj dobrovoljnosti s jedne i druge strane“.

Ubrzo se ispostavilo da pomenuta „interesna dobrovoljnost“ nije našla svoje mjesto u finansijskim izvještajima DPS-a. Pa je svaka priča na tu temu ekspresno obustavljena. Uz prećutnu saglasnost Tužilaštva.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

PREDIZBORNA SAGLASNOST OPOZICIJE: Biće kako vlast hoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na glasanje idemo usred ljeta. Sa strahom od bolesti, ekonomske krize i nesmjenjivog režima. Jedini koji bi izbore mogli odložiti jesu DPS i COVID19. Prema informacijama iz okruženja čelnika DPS-a, tamo se pažljivo vaga i epidemiološka i politička situacija

 

Još jedan krug opozicionih razgovora o nastupu na  izborima završen je bez konkretnog dogovora. Zahvaljujući tome o dolazećim izborima znamo još ponešto. A ta saznanja ne daju razloga za optimizam.

Opozicija izlazi na izbore od kojih nas dijeli jedva 50-ak dana. No nema odgovor na ključna pitanja: kako će i zašto će to uraditi. U najkraćem: zašto će prekrišiti Sporazum kojim su se prije petnaestak mjeseci obavezali da  pod tadašnjim uslovima neće izaći na izbore. Bilo kad i bilo kakve. Danas su uslovi za izbore znatno gori nego što su bili u martu prošle godine kada je potpisan Sporazum o budućnosti, i neuporedivi sa onim što je prethodilo parlamentarnim izborima iz oktobra  2016.

Prije četiri godine, u ovo doba, imali smo Vladu izbornog povjerenja. Opozicija je u toj vladi dala potpredsjednika (Milorad Vujović) ministre policije (Goran Danilović), finansija (Raško Konjević) , poljoprivrede (Budimir Mugoša), rada i socijalnog staranja (Boris Marić). Sve su to resori iz kojih DPS, tradicionalno, našim novcem kupuje lojalnost svojih birača. U tom trenutku  bili su, koliko – toliko, pod kontrolom opozicije. I izborna utakmica bila je najravnopravnija i najneizvjesnija koju smo do sada vidjeli.

Možda se sjećate: sva Crna Gora bila je oblijepljena bilbordima Mi ili on kojima je Demokratski front (DF) pozivao „na konačan obračun sa korumpiranim režimom Mila Đukanovića“. Poslovični entuzijazam pratio je neočekivano veliki novac o čijim izvorima ni danas ne znamo gotovo ništa (sudski postupak koji se zbog navodnog pranja novca vodi protiv Nebojše Medojević i nekolicine njegovih saradnika još nije stigao ni do prvostepene presude)!?  Paraleno, Crnom Gorom je krstarila i armija aktivista Demokrata. Nema vrata na koja nijesu pokucali u potrazi za glasom više. Stvarnim, ljudskim glasom. A ne falsifikovanom ličnom kartom i(li) osobom koja obitava samo u biračkom spisku. Mjesto pod skupštinskim suncem tražila je, i pronašla, i Velika koalicija Ključ (DEMOS, SNP, GP URA). Tu je bio i SDP, poslije dvadeset godina prvi put na izborima kao opoziciona stranka. Za razliku od 1996. godine, ubjedljivo su prešli cenzus i na opozicioni konto donijeli još četiri mandata. Skoro 180 hiljada glasova (46,5 odsto izašlih na izbore glasalo je opoziciju) i 39 mandata. Na drugoj strani, DPS i SD, njihov jedini „garantovani“ saveznik, imali su deset hiljada glasova i jedan mandat manje. I to uz svu pomoć koju su im tokom izbornog dana donijeli sinđini teroristi i glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić.

O formiranju vlade odlučivale su manjinske nacionalne partije. Da nije bilo Katnića i njegove priče o „srpskim i ruskim nacionalistima“ koji su Crnoj Gori spremali „nezapamćeno krvoproliće“, ko zna kako bi se ta priča završila.

Danas ni  ta dilema ne postoji. A vlast je minulim rebalansom napunila budžetsku rezervu odakle, bez imalo zazora i mimo kontrole parlamenta, manje – više javno, kupuje glasove. Pa tek kad krene treći paket… Biće veselja.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DPS, SDT I NKT U ISTOM STROJU: Ugušiti virus otpora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nacionalno koordinaciono tijelo i Specijalno državno tužilaštvo  predstavljaju najvidljiviji dio sistema koji se stavio na raspolaganje DPS-u. I šire strah. Neko od virusa, neko od pobune, tek i jedni i drugi daju legitimitet ideji da je otpor bolest koja se najbolje liječi pendrekom

 

Dvije sedmice  nakon što su parlamentarni izbori raspisani za 30. avgust i  nedjelju dana prije početka roka za predaju izbornih lista (od 11. jula), množe se  nepoznanice. Najveća od njih je ona oko  pitanja da li će izbori, uopšte, biti održani u zakazanom terminu. Razlozi za tu dilemu su zdravstveni i politički.

U momentu kada nastaje ovaj tekst u Crnoj Gori je registrovano oko 250 pacijenata zaraženih korona virusom, uz dnevni prirast od 30 – 50 novooboljelih. Ljekari nemaju dilemu da će broj dalje rasti. Izbjegavaju, ipak, da obnovljenu epidemiju stave u kontekst dolazećih izbora. Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predložio je Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti (NKT) da hitno usvoji pravila i smjernice u vezi sa izborima u uslovima epidemije korona virusa. ,,Vremena za gubljenje nema, a uslovi u kojima se odvija kampanja iz dana u dan su sve neizvjesniji”, saopštio je direktor te NVO Dragan Koprivica. Za sada, nema odgovora iz NKT-a na njihov apel.

Tijelu kojim komanduje potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović a koje, neformalno, upravlja Crnom Gorom evo već četvrti mjesec,  bilo je važnije da javno podrži policiju. „NKT izražava punu podršku našoj policiji“, stoji u njihovom saopštenju od 25. juna, nakon što smo bili u prilici da vidimo primjere brutalne zloupotrebe sile od strane maskiranih pripadnika policije koji su u Budvi udarali, šutirali i gazili građane koji im nijesu pružali fizički otpor. Prethodno su slične situacije zabilježene i u Pljevljima, Nikšiću…  Iz NKT-a je, ipak, stigla poruka da „policija profesionalno i efikasno štiti i služi svim građanima i državi, kako je to pokazala i u epidemiji korona virusa. Zato je napad na policiju napad na državu Crnu Goru i na sve građane“.

Da li se takvim izlivima lojalnosti jača povjerenje građana u „instituciju“? Odnosno, da li je odu policijskoj torturi sročila medicinska struka ili politika? Odgovor na to pitanje nijesmo dobili od Bobana Mugoše, direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) i člana NKT-a. “To je zaključak NKT-a“, odgovara Mugoša na pitanje zašto se, navodno stručno, tijelo formirano radi borbe protiv epidemije bavi postupanjem policije. „Mi smo zauzeli jedan stav jer svako grupisanje i dešavanje koje ima veliki broj ljudi koji mogu uticati na epidemiološku situaciju tiče se i NKT-a. U tom smislu sam ja razumio taj stav”, rekao je Mugoša.

Iz  tog odgovora mogli smo razumjeti jedino to  da čovjek koji bi u NKT-u  morao biti jedan od ključnih autoriteta, nije donosio stav/pisao saopštenje. Nego je razumio naređenje. Mugoša nije odgovorio na pitanje zbog čega IJZ, kome je na čelu, ne predloži Ministarstvu zdravlja da ponovo proglasi postojanje epidemije korona virusa. „Ova bolest se širi epidemijski i mogućnost da se proglasi epidemija postoji, ali sami epidemijski tok govori da se to ne mora posebno naglašavati”, objasnio je Mugoša. Zvuči kao da je proglašenje epidemije sporedan posao oko koga ne treba gubiti vrijeme. A ne ključni uslov da u državi – uz zakonodavnu, izvršnu i sudsku – dobijemo i četvrtu granu vlasti oličenu u NKT-u. Koja odlučuje o  slobodi kretanja, radnom vremenu, pravu na zdravstvene usluge i obrazovanje, svadbama i sahranama.

Zoran RADULOVIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DRŽAVNI TEROR  NAD BUDVOM: Pravnim i fizičkim nasiljem do vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija je u Budvi uhapsila oko 50 građana među kojima kompletno rukovodstvo Opštine, gradonačelnika i predsjednika Skupštine, direktore opštinskih službi i javnih preduzeća, odbornike, funkcionere Demokrata, DF, SNP… Turistička prestonica Crne Gore je zaključana

 

Skoro mjesec dana lokalna uprava u Budvi ne radi. Građani ne mogu dobiti usluge ni završavati poslove jer je Opština Budva uhapšena, blokirana spolja i iznutra jakim policijskim i parabezbjedonosnim snagama koje je angažovala Demokratska partija socijalista u svom pohodu na preotimanje vlasti i prekrajanje izborne volje građana u najvećoj turističkoj opštini u zemlji, dva mjeseca pred održavanje redovnih izbora.

Jedna od najgledanijih predstava u režiji DPS-a ne odigrava se na sceni budvanskog pozorišnog festivala Grad teatar i nije dio repertoara ovogodišnjeg programa nego realnog političkog života, na alternativnoj sceni ispred gradske kuće Opštine Budva, sa svim elementima drame koja klizi ka tragediji. Tu je dvor na koji se juriša u do sada neviđenom političkom ratu, sa masovnim scenama okupljenih građana koji se suprotstavlja tiraniji vlasti i njenim pretorijanskim gardama, raspoređenim ispred i oko Opštine, po gradskim ulicama i bulevarima, pod punom opremom za razbijanje otpora onih koji brane slobodno izraženu izbornu volju. Publika je u prilici da vidi i pomoćne rekvizite, na desetine policijskih kombija i marica raspoređenih na prilazima grada, u šumicama plaža Kamenovo, Jaz, Ploče… Spremnih da na znak reditelja uskoče na scenu i pohapse okupljene. Tu su i specijalni efekti, pucnji i oblaci dima od suzavca koji se širi gradskim ulicama, šok bombe, biber sprejovi, plač djece….

Vjerovatno ne postoji sličan primjer da jednu lokalnu samoupravu, kojoj Ustav Crne Gore garantuje samostalnost u radu, okupiraju jake policijske snage i ulazak zaposlenima na radna mjesta zabranjuje nečije privatno obezbjeđenje. Nakon prevare sa navodnim pregovorima o traženju kompromisa za izlazak iz nastale situacije, u Opštini su u srijedu, u pratnji policije,  predsjedničke fotelje zauzeli v.d. predsjednici Opštine i SO Vladimir Bulatović i Snežana Kuč, koje je novoformirana većina odbornika DPS – Crnogorska – SD, uz presudan glas nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, imenovala na sjednici održanoj u hotelu Slovenska plaža.

Uslijedile su nevjerovante scene u kojima su hodnike Opštine zaposjeli snagatori privatne firme Gardijan iz Nikšića, uz logistiku policije koja je držala stražu ispred opštinske zgrade. Opštinu Budva zauzele su združene snage sa svih strana, bez pravnog osnova, bez ikakve odluke i papira koji objašnjava na bazi koje zakonske norme pripadnici Uprave policije i privatno obezbjeđenje mogu blokirati rad budvanske lokalne samouprave. Tenzije su počele nakon što pomenuto obezbjeđenje nije dozvolilo predsjedniku Opštine Marku Careviću i predsjedniku SO Krstu Radoviću da uđu u zgradu.

Bulatović, funkcioner Crnogorske,  uživio se  ulogu prvog čovjeka grada. Počeo je da pravi spiskove poželjnih zaposlenika koji, po njegovom mišljenju, mogu ući u zgradu. U pitanju je nekoliko opštinskih sekretara i potpredsjednik Opštine Marko Marković, dok je ostalima zabranjen dolazak na  radno mjesto. Politička snaga Bulatovića, koji pristaje da se uz policijsku silu održava u fotelji gradonačelnika,  počiva na  930 glasova koje je Crnogorska osvojila na lokalnim izborima.

On je zabranio i odbornicima DF-a i Demokrata da uđu prostorije SO. Drama je trajala čitav (ne)radni dan, tokom kojeg su predstavnici obezbjeđenja nasrtali na sekretare i ostale zaposlene. Okupljeni građani su iskazali revolt i napali Bulatovića na izlasku iz Opštine, kojeg je kordon policije zaštitio i sklonio u zgradu Odjeljenja bezbjednosti. Štiteći Bulatovića policija je među građane bacila suzavac, kada su pravi sukobi i započeli.

U neredima koji su izbili ispred zgrade, policajci u civilu  maltretirali su i povrijedili mladića Đorđa Đuraševića. Na potresnim snimcima koje obajvljuju društvene mreže i mediji viđena je brutalnost policije, prebijanje ljudi koji ne pružaju  otpor. Suzavac je bačen u dvorište osnovne škole i u salu Sportskog centra u kome su djeca u tom trenutku trenirala košarku. Zvaničnici tvrde kako to navodno nije policija uradila, i da će otkriti ko jeste.

U haosu koji je nastao policija je privela  desetine građana među kojima funkcionere DF-a i Demokrata, predsjednika Opštine Carevića, predsjednika SO Radovića, potpredsjednika Demokrata i odbornika Dragana Krapovića, odbornike  Đorđija Vujovića i Đorđa Pribilovića, odbornka SNP Krsta Rađenovića. Priveden je Dragan Božović, načelnik Službe zaštite i spašavanja. Privedeni su i šef Carevićevog kabineta Nikola Jovanović i gradski menadžer Milo Božović. Ranije su uhapšeni načelnik Komunalne policije Aleksandar Mijatović i nekoliko službenika i jedan od rukovodilaca u JP Vodovod i kanalizacija Igor Đurašević. Vujović je kazao da je u Budvi tom prilikom  uhapšeno oko 50 građana. Mnogi su kasnije pušteni na slobodu, dok je Krapović odveden na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo. Po nalogu specijalnog tužioca privedena je i izvršna direktorica Vodovoda Jasna Dokić.

U narednim satima Budvom su odjekivale policijska sirene, dok su grupe policajaca pomognute jedinicama specijalne policije krenule u lov na građane po gradskim ulicama, kada je uhapšen poznati bokser Nikola Sjekloća. Iz sopstvenog automobila izvučen je i priveden Ninoslav Kaluđerović, šef Službe za naplatu komunalija, koji je ranije ispred Opštine rekao da je trebalo opkoliti opštinu 2010. kada su iz nje ukradeni milioni, u čemu su učestvovali i oni koji su sada u zgradi.

Budvanska premijera predstave na temu nasilne promjene vlasti, organizovana na pragu turističke sezone, imala je ogroman broj  sponzora, bila je to sinhronizovana akcija pomoći svih grana vlasti, državnih institucija koje nisu štedjele ni sredstva ni ljudstvo za uspjeh ovog autorskog djela DPS-a.

Prvi je u pomoć pritekao ministar finansija Darko Radunović, koji je uoči zasijedanja budvanskog parlamenta 29. maja, na kojem je planirana smjena predsjednika Opštine Marka Carevića i predsjednika SO Krsta Radovića, izdao nalog za blokadu svih opštinskih računa u bankama, kako legalna vlast ne bi mogla isplatiti plate zaposlenima.

U igru se uključuje i pravosuđe, pa Privredni sud ekspresno, ne poštujući rok za žalbu, izdaje nalog za blokiranje računa Opštine radi naplate kredita za izgradnju kolektora otpadnih voda u iznosu od 29,3 miliona eura, za koje je garancije izdala Vlada. Time je Budva prvo finansijski blokirana. Nisu pomogle intervencije predsjednika Carevića da se računi odblokiraju.

Da su namjere ministra Radunovića bile sračunate na davanje doprinosa rušenju vlasti u Budvi,  vidjelo se kada je primio novoinstalirane v.d. predstavnike opštinske vlasti Snežanu Kuč i Vladimira Bulatovića, sa kojima je razgovarao o deblokadi računa,  kako bi podjelom plata zaradili nezaslužene poene.

Na scenu zatim stupa Ministarstvo javne uprave koje svojim saopštenjima sugeriše nezakonitost u radu 33. i 34. sjednice SO Budva i time daje šlagvort novoj većini za sazivanje sopstvene sjednice u hotelskoj sali. Da bi kasnije ministarka MJU Suzana Pribilović, članica GO DPS u Budvi, revidirala stav rekavši kako rješenje političke situacije u Budvi nije u nadležnost resora kojim rukovodi. I pored jasno izrečenog stava o nenadležnosti, izvedena je operacija sa Upravnom inspekcijom u kojoj su nenadležni inspektori njenog ministarstva donijeli rješenje o postavljenju  opštinskih funkcionera imenovanih na hotelskoj sjednici.

Lanac nezakonitih radnji se nastavlja. Ključno sponzorstvo tragičnoj predstavi u Budvi stiže od direktora Službenog lista, istaknutog funkcionera DPS-a, Momčila Vujoševića, koji na poziv partije pomaže akciju u Budvi, uvažava rješenje nenadležne upravne inspekcije i pristaje da u Službenom listu objavi nepotpisane i nepečatirane odluke o razrješenju Carevića i Radovića i imenovanju drugih. Time je  praktično obavio  nezakonitu smjenu vlasti u Budvi. Brzina i površnost ove akcije, uz nepoštovanje zakona i pravnih propisa, ogledala se i u tome što su podnosioci zahtjeva Kuč i Bulatović krivotvorili djelovodni broj u opštinskom registru, pa su u Službenom listu bili prinuđeni da brojeve naknadno prepravljaju.

Krivičnu prijavu protiv Vujoševića podnijeli su sekretarka za lokalnu samoupravu Milijana Vukotić Jelušić (URA) i predsjednik SO Radović, jer je „objavio nezakonite, nepečatirane i nepotpisane Odluke čime je grubo kršeći zakonske propise, drsko, bezobzirno, neprofesionalno i politički pristrasno u korist grupe odbornika predvođene DPS-om, objavio ove odluke u cilju legalizacije političke i pravne hajdučije i smjene legalno izabranih predstavnika vlasti i uspostavi vlast suprotno čl. 2 Ustava CG“.

Budvanska politička saga ne bi bila potpuna bez uloge Specijalnog državnog tužilaštva,  prisutnog i  pristrasnog.  Specijalni istražitelji svakog dana na saslušanje privode nekog od budvanskih funkcionera. Nema izvještaja o istrazi političke korupcije koja je izazvala nemire u Budvi i nezapamćenu represiju policije prema predstavnicima lokalne vlasti i građanima. Ali se sa posebnim darom za tajming otvaraju predmeti po ranijim  prijavama protiv pojedinaca koji ne pristaju na „demokratsku“ predaju vlasti. Na udaru će biti, po svemu sudeći, Carević i poslovanje njegove privatne firme tokom predsjedničkog mandata.

Dok velike afere odmaraju u fiokama SDT,  Milivoje Katnić ispituje i predsjednika Radovića, na okolnost da li je bilo krivičnog djela prilikom sazivanja i vođenja 33. i 34. sjednice SO Budva. Otkrivena je i nova OKG u Vodovodu i Komunalnoj policiji, čiji su članovi organizovali blokadu zgrade Opštine i glavne raskrsnice, tokom policijske intervencije. S tim u vezi Katnić ispituje i Dragana Krapovića.

„U politički obračun u Budvi uključilo se SDT koje u fioci drži sve krivične prijave MANS-a protiv vrha režima i pokreće postupke samo po političkom diktatu. Najgora pravda je selektivna pravda. Hitnim postupanjem u ovom trenutku Katnić se preporučuje kao kandidat za novi mandat partijskog tužioca“, navodi se u saopštenju MANS-a povodom događaja u Budvi.

Odlučujući doprinos političkoj predstavi u Budvi stigao je od Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, po čijoj nepisanoj naredbi policija danima drži Opštinu u blokadi. Nema dgovora koji je zakonski osnov po kojem policija ima pravo da zatvori Opštinu i proglasi neradne dane u jednom gradu.

U Savjetu za građansku kontrolu policije nisu imali odgovor na to pitanje, nego su i sami pitali isto direktora Uprave policije Veselina Veljovića, u dopisu na koji nisu dobili odgovor.

Objašenjenje je dao premijer Duško Marković koji je na premijerskom satu u Skupštini poručio „da će u Budvi važiti zakoni ove države, a ne zakon organizovane rulje, a ako ne bude mjesta razumu, država će to riješiti za 15 minuta“.

Protesti povodom dešavanja u Budvi prenijeli su se i u ostale gradove u Crnoj Gori u kojima su se građani okupljali ispred policijskih stanica u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Baru. Bio je to mirni otpor protiv brutalne sile  prema građanima, bacanja suzavca i polIcijskog terora, očiglednog bezakonja u prekrajanju izborne volje, selektivne pravde i upotrebe državnih resursa  za ciljeve jedne partije (vidi box).

Nakon burne policijske oluje i haosa diljem Crne Gore, u Budvi je osvanuo miran sunčan dan. Opština Budva zaključana je do daljnjeg, policija čuva prilaze upravnoj zgradi poznate turističke opštine u kojoj je zbog bezobzirne borbe za prevlast, usred ljeta život nasilno zaustavljen.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo