Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER, MJEŠTANI PROTIV MALIH ELEKTRANA, OPET: Sijevaju i pesnice

Objavljeno prije

na

Nakon incidenta u kom je mještanin  Marinko Mišković zadobio povrede u sukobu sa investitorom Igorom Mašovićem, bratom predsjednika andrijevičke opštine, mještani potkomovskih sela, u mjestu Jošanica blokirali su put koji vodi do radilišta. Oni su, u naelektrisanoj atmosferi, isticali da je neprimjereno to što je odluka o izgradnji elektrana donešena mimo njihovog znanja

 

 

Sukob mještana i koncesionara koji grade male hidroelektrane  Andrijevici je prošle sedmice zabiljež tonski i kamerom iz drona. Nije bio ni malo prijatan za nevladine aktiviste koji su došli da vide šta se to radi na rijekama ispod Komova.

Kako prenosi list Dan, višemjesečni nesporazumi imeđu Marinka Miškovića, koji posjeduje imanje i kuću u andrijevičkom selu Jošanica, i investitora Igora Mašovića, brata predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, koji gradi nekoliko mini-hidroelektrana na Mojanskoj rijeci u Andrijevici, kulminirao je fizičkim obračunom. Mišković je u tom sukobu zadobio povrede.

Slučaj je andrijevičkoj policiji prijavio Srđan Perić, predstavnik organizacije KOD iz  Podgorice, koji tvrdi da su Mašovićevi radnici prijetili njemu i njegovoj ekipi koja je došla u sela ispod Komova da sagleda situaciju oko izgradnje malih hidroelektrana.

Perić je je imao urednu dozvolu za snimanje u Mojanskoj rijeci, ali se i pored toga, zajedno sa kolegom Boškom Milovićem, našao u dramatičnoj situaciji.

Na audio-snimku koji je Perić dostavio Danu  čuje se kako je došlo do sukoba između Mašovića i Miškovića.

Na snimku se čuje kako Mišković govori da mu je investitor prilikom izgradnje mini-hidroelektrana oštetio oko dvije hiljade kvadrata imovine, kao i vodozahvat sa vodeničkim kanalom, te da mu je okrenuo rijeku na imanje.

Igor  Mašović je kazao da mu Mišković traži 15 hiljada eura i da je to reket. Mišković tvrdi da mu je nuđeno 10 hiljada eura da im sve oprosti, na šta je reagovao Mašović tvrdeći da to nije tačno.

Na snimku se čuje i kako ih Perić usred rasprave pita da li su saglasni da KOD ovaj snimak koristi u obradi ovog sličaja, a i Mišković i Mašović odgovaraju da može.

Potom se opet čuje galama i prijetnje jednog od radnika koji vasojevićkim žargonom kaže “oćeš da te zavrljaždim jednom da ti svici na oči odu.”

“Nakon fizičkog sukoba koji je pri kraju polemike izbio između njih dvojice, kolega i ja smo stali između njih i spriječili dalji sukob. Teren je bio jako opasan,  gospodin Mišković je bio ozlijeđen i nalazio se u strmini bliže rijeci, pa je postojala opasnost da se survava u rijeku. Tada je nekoliko radnika investitora krenulo ka nama, a N.N. lice poznato investitoru direktno je prijetilo kolegi i meni. Mašović spriječio nasrtaj na nas, a nakon nekoliko minuta veoma mučne atmosfere svi učesnici su napustili mjesto ovog sukoba” piše u prijavi koju je Perić predao policiji.

Investitor Igor Mašović i mještanin sela Jošanica Marinko Mišković su, navodno poslije toga “izgladili odnose”. Nije ovo prvi sukob mještana i investitora koji grade male hidrocentrale na sjeveru, ali je bio najdramatičniji.

Mašović je do sada sa svojom kompanijom “Igma enerdži” na teritoriji Andrijevice izgradio tri male hodrocentrale. Na mjestu Bradavac, zatim na Ševerinskom potoku i Piševskoj rijeci.  Iz njih su već potekli struja i euri. On sada  izvodi radovi inad rijeke Zlorečice, koja svakodnevno unosi veliku količinu prljavštine u Lim. Na tom potezu, pa sve do ispod Komova, uz očigledno devastiranje prirode i privatizaciju vode kao opšteg dobra, gradiće se još desetak malih hidrocentrala.

Prilikom posljednjeg obilježavanja dana ove opštine, u julu, investitorov brat Srđan Mašović se pohvalio kako će sve te hidrocentrale zarađivati dvadeset miliona eura, a da će Opština Andrijevica godišnje prihodovati dvjesta hiljada. Nije to baš za pohvalu, kao što za pohvalu nije ni izjava da će u hidrocentralama biti zapošljeno pedeset ljudi. Ove ideje su toga dana dobile punu podršku od Vlade Crne Gore kroz izjavu premijera Duška Markovića da su male elektrane budućnost Andrijevice.

Mještani ne misle tako. Nakon incidenta u kom je Mišković zadobio povrede u sukobu sa investitorom Mašovićem, mještani potkomovskih sela, u mjestu Jošanica, u znak protesta, blokirali su put koji vodi do radilišta.

Oni su, u naelektrisanoj atmosferi, isticali da je neprimjereno to što je odluka o izgradnji elektrana donešena mimo njihovog znanja.

Naglašavaju da su predstavnici državnih institucija prethodno trebali da se dogovore sa mještanima i da ih pitaju za njihove interese, pa tek onda da daju dozvolu investitorima da devastira njihove rijeke i imovinu.

Poručuju da je zbog takvog odnosa države došlo do incidenta, te da oni neće više tolerisati ničije nasilje.

“ Naš mještanin je povrijeđen samo zato što je štito svoju imovinu. Glavni krivac za ovakva dešavanja je država jer njeni predstavnici nijesu obavijestili mještane šta se ovdje radi i na koji način mogu da zaštite svoju imovinu i interese. Prepustili su investitru da se sa nama dogovara u hodu, kao na pijaci” – kaže član Savjeta mjesne zajednice Кonjuhe Dragan Mišković.

Tokom blokade mještani su od investitora zatražili da ispoštuje njihove zahtjeve u vezi popravke puteva i zaštite imovine.

“Neko će odavde da zgrne milone, zato je red da se ispoštuju naši zahtjevi. Tražimo da se urade obaloutvrde  koje će spriječiti izlivanje rijeke iz korita. Uz to, poručujemo da niko nema poravo da nas bije samo zato što branimo svoju đedovinu. Nama je dosta praznih obećanja jer jer nvestitorima važno da završe svoj posao i da nakon toga kažu ‘doviđenja, mi se znamo iz viđenja“ – kaže Mišković.

Okupljeni mještani su se razišli nakon što je na lice mjesta došao investitor Mašović i sa njima postigao dogovor oko narednih aktivnosti.

“Sve što sam obećao mještanima ja ću i da uradim, onako kako sam to činio i do sada. Žao mi je što je došlo do nesporazuma i nadam se da takvih situacija više neće biti” – rekao je Mašvić.

Mještani su pozvali predstavnike državnih institucija da dođu u sela ispod Кomova i da vide kako ovdje narod živi. Kažu da zbog maćahinskog odnosa države ovi krajevi ostaju pusti.

“Mi ovdje u 21 vijeku ručno betoniramo puteve kako bi došli o svojih kuća. Zar to nije sramota, tim prije kad se zna da su nam uzeti svi prirodni resursi i da neko od toga ostvaruje enormne prihode” – kaže Radenko Janković.

Sjever se pobunio protiv tajkuna koji su okupirali vodotoke u ovom dijelu Crne Gore, gradeći male hidroelektrane sumnjivim novcem, i novcem dijelom dobijenim državnom pljačkom kroz račune za struju, kao navodni “podsticaj za obnovljive izvore energije”.

Pojedinačni protesti u mjestima gdje se grade elektrane, prerasli su jednom prilikom u masovni zajednički protest građana Plava, Berana, Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja i Kolašina. U Beranama je gradnja malih elektrana daleko odmakla a najdrastičnije je devastiran prostor sela i rijeke Šekular.

U Plavu su mještani uspjeli da sudskom presudom zaustave gradnju druge male hidrolektrane na rijeci Komarači. Zaustavljena je i gradnja rijeke u berasnkom selu Vinicka. U Andrijevici sijevaju pesnice, ali se gradi. Skoro da neće ostati ni jedan potok ispod Komova da neće biti u cijevima.

 

                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

EPIDEMIJA MORBILA I POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Kolektivna neodgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Instituta za javno zdravlje traže od Ministarstva zdravlja i poslanika da preduzmu hitne mjere povodom epidemije morbila. Upozoravaju da će se ona početkom školske godine proširiti i da je u opasnosti cijela država

 

 

Nakon Budve i u Podgorici je proglašena epidemija malih boginja. iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) su upozorili da strahuju da epidemija ,,tinja” i u drugim gradovima.

Među 19 inficiranih, koliko je registrovano od aprila do ove sedmice, nema uredno vakcinisanih protiv morbila. Kod djece mlađe od pet godina registrovano je devet infekcija i sva su djeca bila nevakcinisana. Dva slučaja otkrivena su kod djece uzrasta od pet do devet godina, koja takođe nijesu primila nijednu dozu vakcine. Jedan slučaj je prijavljen u uzrastu od 14 godina, takođe nevakcinisan, kao i u uzrastu od 20 do 29 godina. Otkrivene su morbile i kod troje starijih od 40 godina, od čega su dvoje nepotpuno vakcinisani, odnosno jednom dozom, a jedna osoba je bila nevakcinisana.

Osobe koje su vakcinisane ne obolijevaju, a iz IZJ upozoravaju da su najviše zabrinuti za Bar, Danilovgrad, Ulcinj, Cetinje i Nikšić, jer te opštine imaju najniže obuhvate vakcinacijom među predškolskom djecom.

Pojava epidemije morbila nije nešto što ih iznenađuje, jer ljekari godinama upozoravaju na tu mogućnost zbog malog obuhvata vakcinacije.  ,,Zbog narušenog kolektivnog imuniteta, postoje svi uslovi za razvoj velike epidemije u kojoj će, osim nevakcinisane djece koja su najranjivija, obolijevati i odrasli koji nijesu potpuno vakcinisani, jer ih djeca više ne štite kolektivnim imunitetom”, istakli su iz IZJ.

Da bi se stekao kolektivni imunitet potrebno je da vakcinacija dosegne 95 odsto, a u Crnoj Gori taj je procenat znatno manji i stalno se smanjuje. Prema podacima IJZ, obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom u Crnoj Gori iznosi 59,7 odsto. MMR vakcinu primilo je 83 odsto djece rođene 2018., a 76,7 odsto djece rođene 2019. godine.

Među djecom rođenom 2020. godine obuhvat je 69,7 odsto, dok je svega polovina djece rođene 2021. godine vakcinacijom zaštićena od malih boginja. Obuhvat vakcinisanih među djecom rođenom 2022. je 32,1, a 2023. godine svega 13,8 odsto.

U uzrastu djece koja pohađaju osnovnu školu 8.500 nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, a u uzrastu srednje škole 2.600.

Da epidemija dezinformacija ima široki opseg, govore i podaci iz okruženja: prema posljednjim dostupnim podacima, u Federaciji BiH ukupno je tokom 2024. godine registrovano 6.910 slučajeva oboljenja od malih boginja, sa dva smrtna ishoda kod osoba adolescentne dobi. U BiH entitetu Republika Srpska registrovano je 296 slučajeva, Srbiji 255, Albaniji 40, Hrvatskoj 21 i u Sloveniji 16 slučajeva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BERANE, POLITIČKA KRIZA: Sjedi, trpi, ćuti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li  će Vlada prekratiti agoniju i stvoriti uslove da se vanredni lokalni izbori u Beranama što prije održe? Ili će tolerisati ovakvo stanje, na štetu  zaposlenih u Opštini i opštinskim preduzećima, ali i svih građana, jer neke vitalne gradske službe već od sljedećeg mjeseca možda neće moći da rade

 

 

Lokalna politička kriza u Beranama je kulminirala, pretvarajući se polako u anarhično stanje. Ono što je sasvim izvjesno je to da ako Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave, hitno ne uvedu privremene mjere i odrede odbor povjerenika, u Opštini Berane biće ugrožen javni interes, jer zbog nemogućnosti usvajanja rebalansa budžeta jedan dio lokalnih preduzeća čiji je Opština osnivač neće moći da primi već avgustovsku platu.

Budžet Opštine Berane usvojen je krajem prošle godine, prije nego je usvojen državni budžet, i bilo je planirano da se početkom ljeta radi rebalans. Tada se, naravno, nije ni slutilo šta će se dešavati pola godine kasnije. Otežavajuća okolnost za trenutnu situaciju je to da su međuvremenu uslijedila povećanja plata, zbog čega su budžeti nekih preduzeća, a vrlo brzo i kompletne Opštine, istrošeni.

„Vlada mora hitno intervenisati i uvesti privremene mjere, kako bi se stvorili uslovi da odbor povjerenika odredi neko lice koje bi imalo ovlašćenje da predloži rebalans budžeta. Tako se može postići da  politička kriza u Beranama ne utiče negativno  makar na redovnost primanja zarada zaposlenih. U ovom trenutku izgleda da neka preduzeća neće moći da prime platu početkom septembra, u trenutku kada je to svakom građaninu najznačajnije, zbog škole, studenata, zimnice, ogrjeva“, kazao je Monitoru sagovonik iz Opštine Berane.

Vlada je prije odlaska na kolektivni godišnji odmor, na poslednjoj sjednici preporučila Skupštini opštine Berane da skrati mandat, jer to prije toga nisu učinili na predlog Ministarstva javne uprave.U ovom trenutku se čini da kod vladajuće većine (DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora) ne postoji volja da to urade ni nakon preporuke Vlade, čime se situacija dodatno komplikuje i dovodi do ugrožavanja javnog interesa.

U međuvremenu je, može se saznati, održan samo jedan odbornički kolegijum na kojem su odbornici upoznati sa preporukom Vlade, i ništa preko toga. Iz skupštinske službe su Monitoru kazali da će se obratiti zvaničnim dopisom Ministartsvu javne uprave, kako bi ih upoznali sa ovom situacijom i zatražili da se lokalna parlamentarna kriza razrješava skraćenjem mandata Skupštine opštine od strane tog ministartva, odnosno Vlade.

Do političke agonije u Opštini Berane došlo se kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrate nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji, i kada sve to nije završeno do 13. jula.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CIJENA (NE)KULTURE: Investitori Kolašincima darovali Šaka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Novac dobijen kao poklon od investitora za Dan opštine Kolašin,  lokalna vlast  je  iskoristila da plati nastup  Šaka Polumente. Honorar tog pjevača “teži” je, više od tri puta, nego izdvajanja iz budžeta za neke od internacionalnih i tradicionalnih manifestacija, koje privuku pažnju na stotine umjetnika

 

 

Ukupno oko 25.000 eura koštali su nastupi folk pjevača Šaka Polumente, Bobana Rajovića i njihovih predgrupa u Kolašinu. Iako su, prema zvaničnim izjavama iz Opštine, većinu novca, kao sponzorstva,  obezbijedili oni koji grade turističke kapacitete u Kolašinu, nemoguće  je izbjeći zabrinjavajuću disproporciju između izdvajanja za tradicionalne  kulturno-umjetničke manifestacije i  cijenu nastupa dva folk muzičara. Festivali i kampovi godinama jedva finansijski opstaju, iako su glavni aduti ljetnje vanpasionske ponude, mahom su  internacionalni sa, od struke prilično dobro ocijenjenim  sadržajima,  godinama jedva finansijski opstaju.

Kako su Monitoru kazali u lokalnoj upravi za nastup Polumente, koji je, inače bio dio programa proslave Dana opštine, iz lokalnog budžeta finasirano je „samo postavljanje pozornice, koje je koštalo  3.500 eura“.  Ostalo je donirano od pet-šest kompanija koje grade turističke i stambene objekate u gradu i na Bjelasici. Manje od toga, recimo, iz lokalnog budžeta je izdvojeno za, krajem prošle sedmice završeni, Internacionalni festival karikature, na koji su stigli radovi  blizu 500 karikaturista iz cijelog svijeta. Organizatori su od grada domaćina dobili 3.000 eura, a još  toliko od Ministarstva kulture. Taj iznos opet nije bio dovoljan da  obezbijediti i  avionske karte za autore najboljih radova na tom festivalu. Tako su se Gabriel Rusu iz Rumunije i  Huang Ronghai iz Kine, dvojica od trojice karikaturistia čiji su radovi, na temu portret Vita Nikolića, dobili nagrade, publici Festivala obratili šaljući video snimak sa svojim izjavama.

Iako lokalna uprava kontinuirano podržava organizaciju Festivala, jedan od osnivača karikaturista Darko Drljević objašnjava da je budžet od 6.000 eura malo za tako važnu manifestaciju. Da je više novca, kako kaže, dobio bi na značaju, trajao bi duže i omogućio da najpoznatija imena svjetske karikature dođu u Kolašin.

“To je premalo novca da se Festival učini mnogo značajnijim. Novac je potreban i za nagrade, al i da dobitnici doputuju u Kolašin. Imam ideju da naredne godine, u okviru Festivala, napravimo izložbu belgijskih umjetnika, da tako ‘svijet dovedemo’ u Kolašin. Ne znam hoćemo li u tome uspjeti…. U  svijetu se troše stotine hiljada eura na slične događaje,  fondovi za nagrade su izdašni a sponzori takvih manifestacija su poznati svjetski brendovi“, kaže Drljević.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo