Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER, MJEŠTANI PROTIV MALIH ELEKTRANA, OPET: Sijevaju i pesnice

Objavljeno prije

na

Nakon incidenta u kom je mještanin  Marinko Mišković zadobio povrede u sukobu sa investitorom Igorom Mašovićem, bratom predsjednika andrijevičke opštine, mještani potkomovskih sela, u mjestu Jošanica blokirali su put koji vodi do radilišta. Oni su, u naelektrisanoj atmosferi, isticali da je neprimjereno to što je odluka o izgradnji elektrana donešena mimo njihovog znanja

 

 

Sukob mještana i koncesionara koji grade male hidroelektrane  Andrijevici je prošle sedmice zabiljež tonski i kamerom iz drona. Nije bio ni malo prijatan za nevladine aktiviste koji su došli da vide šta se to radi na rijekama ispod Komova.

Kako prenosi list Dan, višemjesečni nesporazumi imeđu Marinka Miškovića, koji posjeduje imanje i kuću u andrijevičkom selu Jošanica, i investitora Igora Mašovića, brata predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, koji gradi nekoliko mini-hidroelektrana na Mojanskoj rijeci u Andrijevici, kulminirao je fizičkim obračunom. Mišković je u tom sukobu zadobio povrede.

Slučaj je andrijevičkoj policiji prijavio Srđan Perić, predstavnik organizacije KOD iz  Podgorice, koji tvrdi da su Mašovićevi radnici prijetili njemu i njegovoj ekipi koja je došla u sela ispod Komova da sagleda situaciju oko izgradnje malih hidroelektrana.

Perić je je imao urednu dozvolu za snimanje u Mojanskoj rijeci, ali se i pored toga, zajedno sa kolegom Boškom Milovićem, našao u dramatičnoj situaciji.

Na audio-snimku koji je Perić dostavio Danu  čuje se kako je došlo do sukoba između Mašovića i Miškovića.

Na snimku se čuje kako Mišković govori da mu je investitor prilikom izgradnje mini-hidroelektrana oštetio oko dvije hiljade kvadrata imovine, kao i vodozahvat sa vodeničkim kanalom, te da mu je okrenuo rijeku na imanje.

Igor  Mašović je kazao da mu Mišković traži 15 hiljada eura i da je to reket. Mišković tvrdi da mu je nuđeno 10 hiljada eura da im sve oprosti, na šta je reagovao Mašović tvrdeći da to nije tačno.

Na snimku se čuje i kako ih Perić usred rasprave pita da li su saglasni da KOD ovaj snimak koristi u obradi ovog sličaja, a i Mišković i Mašović odgovaraju da može.

Potom se opet čuje galama i prijetnje jednog od radnika koji vasojevićkim žargonom kaže “oćeš da te zavrljaždim jednom da ti svici na oči odu.”

“Nakon fizičkog sukoba koji je pri kraju polemike izbio između njih dvojice, kolega i ja smo stali između njih i spriječili dalji sukob. Teren je bio jako opasan,  gospodin Mišković je bio ozlijeđen i nalazio se u strmini bliže rijeci, pa je postojala opasnost da se survava u rijeku. Tada je nekoliko radnika investitora krenulo ka nama, a N.N. lice poznato investitoru direktno je prijetilo kolegi i meni. Mašović spriječio nasrtaj na nas, a nakon nekoliko minuta veoma mučne atmosfere svi učesnici su napustili mjesto ovog sukoba” piše u prijavi koju je Perić predao policiji.

Investitor Igor Mašović i mještanin sela Jošanica Marinko Mišković su, navodno poslije toga “izgladili odnose”. Nije ovo prvi sukob mještana i investitora koji grade male hidrocentrale na sjeveru, ali je bio najdramatičniji.

Mašović je do sada sa svojom kompanijom “Igma enerdži” na teritoriji Andrijevice izgradio tri male hodrocentrale. Na mjestu Bradavac, zatim na Ševerinskom potoku i Piševskoj rijeci.  Iz njih su već potekli struja i euri. On sada  izvodi radovi inad rijeke Zlorečice, koja svakodnevno unosi veliku količinu prljavštine u Lim. Na tom potezu, pa sve do ispod Komova, uz očigledno devastiranje prirode i privatizaciju vode kao opšteg dobra, gradiće se još desetak malih hidrocentrala.

Prilikom posljednjeg obilježavanja dana ove opštine, u julu, investitorov brat Srđan Mašović se pohvalio kako će sve te hidrocentrale zarađivati dvadeset miliona eura, a da će Opština Andrijevica godišnje prihodovati dvjesta hiljada. Nije to baš za pohvalu, kao što za pohvalu nije ni izjava da će u hidrocentralama biti zapošljeno pedeset ljudi. Ove ideje su toga dana dobile punu podršku od Vlade Crne Gore kroz izjavu premijera Duška Markovića da su male elektrane budućnost Andrijevice.

Mještani ne misle tako. Nakon incidenta u kom je Mišković zadobio povrede u sukobu sa investitorom Mašovićem, mještani potkomovskih sela, u mjestu Jošanica, u znak protesta, blokirali su put koji vodi do radilišta.

Oni su, u naelektrisanoj atmosferi, isticali da je neprimjereno to što je odluka o izgradnji elektrana donešena mimo njihovog znanja.

Naglašavaju da su predstavnici državnih institucija prethodno trebali da se dogovore sa mještanima i da ih pitaju za njihove interese, pa tek onda da daju dozvolu investitorima da devastira njihove rijeke i imovinu.

Poručuju da je zbog takvog odnosa države došlo do incidenta, te da oni neće više tolerisati ničije nasilje.

“ Naš mještanin je povrijeđen samo zato što je štito svoju imovinu. Glavni krivac za ovakva dešavanja je država jer njeni predstavnici nijesu obavijestili mještane šta se ovdje radi i na koji način mogu da zaštite svoju imovinu i interese. Prepustili su investitru da se sa nama dogovara u hodu, kao na pijaci” – kaže član Savjeta mjesne zajednice Кonjuhe Dragan Mišković.

Tokom blokade mještani su od investitora zatražili da ispoštuje njihove zahtjeve u vezi popravke puteva i zaštite imovine.

“Neko će odavde da zgrne milone, zato je red da se ispoštuju naši zahtjevi. Tražimo da se urade obaloutvrde  koje će spriječiti izlivanje rijeke iz korita. Uz to, poručujemo da niko nema poravo da nas bije samo zato što branimo svoju đedovinu. Nama je dosta praznih obećanja jer jer nvestitorima važno da završe svoj posao i da nakon toga kažu ‘doviđenja, mi se znamo iz viđenja“ – kaže Mišković.

Okupljeni mještani su se razišli nakon što je na lice mjesta došao investitor Mašović i sa njima postigao dogovor oko narednih aktivnosti.

“Sve što sam obećao mještanima ja ću i da uradim, onako kako sam to činio i do sada. Žao mi je što je došlo do nesporazuma i nadam se da takvih situacija više neće biti” – rekao je Mašvić.

Mještani su pozvali predstavnike državnih institucija da dođu u sela ispod Кomova i da vide kako ovdje narod živi. Kažu da zbog maćahinskog odnosa države ovi krajevi ostaju pusti.

“Mi ovdje u 21 vijeku ručno betoniramo puteve kako bi došli o svojih kuća. Zar to nije sramota, tim prije kad se zna da su nam uzeti svi prirodni resursi i da neko od toga ostvaruje enormne prihode” – kaže Radenko Janković.

Sjever se pobunio protiv tajkuna koji su okupirali vodotoke u ovom dijelu Crne Gore, gradeći male hidroelektrane sumnjivim novcem, i novcem dijelom dobijenim državnom pljačkom kroz račune za struju, kao navodni “podsticaj za obnovljive izvore energije”.

Pojedinačni protesti u mjestima gdje se grade elektrane, prerasli su jednom prilikom u masovni zajednički protest građana Plava, Berana, Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja i Kolašina. U Beranama je gradnja malih elektrana daleko odmakla a najdrastičnije je devastiran prostor sela i rijeke Šekular.

U Plavu su mještani uspjeli da sudskom presudom zaustave gradnju druge male hidrolektrane na rijeci Komarači. Zaustavljena je i gradnja rijeke u berasnkom selu Vinicka. U Andrijevici sijevaju pesnice, ali se gradi. Skoro da neće ostati ni jedan potok ispod Komova da neće biti u cijevima.

 

                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

OKO NAS

NAMETI: Ljekarska uvjerenja, udar po džepu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, ljekarska uvjerenja nisu dio obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ona koštaju, posebno roditelje čija se djeca bave sportom.  Za ljekarska uvjerenja izdvaja se od pet do preko 100 eura, u zavisnosti od svrhe

 

Za izdavanje ljekarskih uvjerenja u Crnoj Gori ne obezbjeđuju se sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ove potvrde se naplaćuju u domovima zdravlja ili privatnim klinikama. I odraslima, i djeci. Cijene određuju zdravstvene ustanove i one variraju od grada do grada.

U Zakonu o zdravstvenom osiguranju piše da obavezno zdravstveno osiguranje ne uključuje besplatne zdravstvene preglede radi izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, osim u slučaju izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti nezaposlenog lica u svrhu zapošljavanja.

To znači da iz džepa morate da izdvojite par desetina eura samo za uvjerenja, bilo da želite da polažete vozački, posjedujete vatreno oružje ili usvojite dijete. Na primjer, u Domu zdravlja Podgorica cijena uvjerenja o sposobnosti za upravljanje vozilom u drumskom saobraćaju A i B kategorije iznosi 20 eura, dok je za C i D kategoriju potrebno izdvojiti još 15 eura. Ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad prilikom zasnivanja radnog odnosa košta 20 eura, ako je u pitanju radno mjesto bez otežanih uslova rada. U suprotnom, plaća se 50 eura. Cijena ljekarskog uvjerenja za školovanje u inostranstvu iznosi 25 eura, a pomorci za uvjerenje o radu u vodenom saobraćaju moraju da plate 110 eura. Najmanje košta uvjerenje za kolektivni smještaj, 5 eura.

Udar po džepu najžešće osjete roditelji više djece koja se bave sportom. Oni po uvjerenju plaćaju 20 eura, ako žive u Podgorici. Ako žive u Kotoru, moraće da izdvoje po 50 eura jer tako propisuje Dom zdravlja Kotor.

Sagovornik Monitora, otac troje djece, kaže da mu ljekarska uvjerenja pričinjavaju još jedan u nizu troškova na početku školske godine: ,,Svo troje djece trenira. Ove godine, pored stvari za školu, morao sam da platim 60 eura samo za potvrde. Prošle godine sam u domu zdravlja izvadio dio analiza, tako da sam plaćao po 10 eura kod privatnika. Ove godine su mi to rekli da to ne može. Zbog čega, ne znam“.

Još prije dvije godine ovom temom pozabavilo se NVO Udruženje roditelji na prvom roditeljskom portalu u Crnoj Gori Roditelji.me. Tada je Ministarstvo sporta najavilo besplatne zdravstvene preglede za mlade sportiste, u dječjoj bolnici Kliničkog centra Crne Gore. Pohvalili su se da će na taj način rasteretiti roditelje, i unaprijediti zdravstvenu zaštitu sportista. Plaćanje potvrda je međutim nastavljeno.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da se ljekarska uvjerenja za djecu koja se bave sportom plaćaju zbog toga što ovakvi zdravstveni pregledi ne spadaju u usluge primarne zdravstvene zaštite. ,,Radi se o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti koja spada u oblast medicine rada i sporta, pa se pregledi naplaćuju po odluci o cijenama zdravstvenih usluga, za koju je Ministarstvo dalo saglasnost”, kažu.

Zanimljivo je da na oficijalnom sajtu Doma zdravlja Podgorica piše da su cijene, formirane na osnovu jedinstvenog cjenovnika preventivnih pregleda i usluga iz oblasti medicine rada koji se primjenjuje na osnovu saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore, izjednačene na nivou države. Sa tim se ne bi složili stanovnici Podgorice, Kotora ili Berana. Uvjerenje o sposobnosti upravljanja taksi vozilom Podgoričani plaćaju 30, Kotorani 35 a Beranci 50 eura.

Cijene uvjerenja u privatnim klinikama razlikuju se od onih u domovima zdravlja. Neke privatne klinike čak organizuju i popuste. Tako u privatnoj zdravstvenoj ustanovi Moj doktor u Nikšiću uvjerenja za sportiste i dobijanje ili produženje vozačke dozvole u septembru koštaju 15 eura.

Sagovornica Monitora koja je željela da ostane anonimna objašnjava kako je dobila uvjerenje za školovanje u inostranstvu: ,,I moja sestra i ja studiramo izvan Crne Gore. Svake godine, kada se iznova upisujemo na fakultet i apliciramo na konkurs za studentski dom, obnavljamo ljekarska uvjerenja. Srećom pa roditelji poznaju doktora koji nam ih izdaje besplatno, jer bi u suprotnom morale da plaćamo ista dokumenta, samo sa drugim datumima, što je najblaže rečeno besmisleno”.

Ne postoji način da se ljekarska uvjerenja dobiju besplatno, osim ako potražitelji ne poznaju nekog doktora dobre volje koji će im ih izdati na svoju ruku. Nisu svi te sreće.

 

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKOLOŠKI INCIDENTI: Bojana, tuga naših dana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko stotina kesa sa uginulim kokoškama izvađeno je ovog mjeseca iz Bojane. Sreća je što živina nije bila zaražena nekom opasnom bolešću i što se incident nije desio u toku sezone

 

“Ovo je ekološki zločin. Počinilac mora da bude pronađen i mora da krivično odgovara, kazao je albanski ministar zaštite životne sredine i turizma Blendi Klosi.

On se odmah nakon što se u albanskoj štampi pojavila vijest da po Bojani pluta  desetine kesa sa uginulim kokoškama uputio u Skadar i na licu mjesta se uvjerio u razmjere incidenta. Bio je preneražen onim što je vidio, a u što su se uvjerili i predstavnici crnogorskih institucija i Opštine Ulcinj koji su na poziv ribara bili na Bojani. Nesnosan miris širio se ovim područjem tokom pet dana u oktobru i tek nakon što su kese sa uginulom živinom izvađene iz rijeke i zakopane u Štoju situacija se vratila u normalu.

Zvaničnici su zaključili da je ipak sreća  što živina nije bila zaražena nekom opasnom bolešću i što se incident nije desio u jeku turističke sezone kada je na obalama Bojane svakodnevno oko deset hiljada ljudi.

Vlada Crne Gore je uputila protesnu notu Albaniji, jer je utvrđeno da su kese u rijeku pristigle sa albanske obale. Klosi je to potvrdio napominjući da se na njima vidi da su iz fabrike za proizvodnju hrane i živine Driza iz grada Fier, u srednoj Albaniji. Na koji način su pristigle na sjever te zemlje, a potom u Bojanu, ostaje da istraga pokaže. Objavljeno je samo da je iz rijeke izvađeno više od 200 kesa.

Ova tužna epizoda je samo potvrdila pravilo. Svake jeseni gledamo  zastrašujuće prizore na Bojani. Riječ je obično o stotinama tona smeća razbacanog na ušću te rijeke, na prekrasnom ostrvu Ada i na ulcinjskoj Velikoj plaži  koji pružaju apokaliptičnu sliku. Svega tu ima: od plastike, preko šporeta i kreveta, do automobilskih šasija.

Kako sliv Bojane obuhvata oko 20.000 kvadratnih kilometara i pet država (Crna Gora, Albanija, Kosovo, Grčka i Sjeverna Makedonija), problem postaje međunarodni. Prethodnih godina se često dešavalo da, zbog kretanja morskih struja, smeće sa ovog prostora stigne i do južne Dalmacije. I građani Hrvatske su se našli u čudu.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 18. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA GRADI SKI-CENTRE PO GLAVI STANOVNIKA: Nekom maćeha

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beranskj Ski centar Lokve  je procvat  doživljavao osamdesetih. Dokusurila ga je  pljačkaška privatizacija i  kupovina od strane  ruskog biznismena prevaranta.  Prije tri godine došao je u u ruke investitora, braće Guberinić. Rodila se  nada da mu se može vratiti nekadašnji značaj. Vlada se postarala  da im oteža poslovanje

 

Dok Vlada planira investiranje nekoliko desetina miliona eura u tri nova ski centra na sjeveru Crne Gore, u Mojkovcu, Bijelom Polju i Rožajama, privatni preduzetnik koji je prije tri godine kupio ski sentar Lokve kod Berana suočava se sa nepremostivim problemima i razmišlja o tome da se povuče iz posla.

Dejan Guberinić, jedan od braće koji su sa kupili ovaj ski centar kaže da ni poslije tri godine nije riješen problem skijaških staza na terenima planine Cmiljevice. Staze faktički ne postoje, zbog čega im je onemogućeno da normalno rade i planiraju razvoj ovog nekada vrlo popularnog skijašišta.

“Osnovni problem je u tome što su staze na privatnim posjedima i nama je onemogućeno da ih pripremamo na vrijeme za sezonu. Tako iz godine u godinu. Da apsurd bude veći, prošle godine nas je inspekcija  kaznila zbog toga što je jedna smrča navodno bila previše blizu uspinjače. Privatni vlasnici nam ne daju da diramo njihovu zemlju i podnose prijave zbog sječe njihovih stabala, a inspekcije nas kažnjavaju što ne sjećčemo stabla“ – kaže Guberinić.

Oni su se obraćali Ministarstvu turizma sa molbom da riješi ovaj problem, ali su oni lopu prebacivali u opštinsko dvorište.

“Iz Opštine Berane su nam objasnili da su stupila na snagu nova zakonska rješenja i da je to u isključivoj nadležnosti državnih organa. Naše nevolje,  tako, mogu potrajati još koju godinu. Čemu onda ulaganja koja planiramo, čemu čitav posao” – kaže ovaj čovjek sa razočarenjem.

Braća Guberinić, od kojih je jedan preduzetnik u Švajcarskoj, su samo za plate za nekoliko radnika za tri prethodne godine izdvojili preko stotinu pedeset hiljada eura.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 17. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo