Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER, MJEŠTANI PROTIV MALIH ELEKTRANA, OPET: Sijevaju i pesnice

Objavljeno prije

na

Nakon incidenta u kom je mještanin  Marinko Mišković zadobio povrede u sukobu sa investitorom Igorom Mašovićem, bratom predsjednika andrijevičke opštine, mještani potkomovskih sela, u mjestu Jošanica blokirali su put koji vodi do radilišta. Oni su, u naelektrisanoj atmosferi, isticali da je neprimjereno to što je odluka o izgradnji elektrana donešena mimo njihovog znanja

 

 

Sukob mještana i koncesionara koji grade male hidroelektrane  Andrijevici je prošle sedmice zabiljež tonski i kamerom iz drona. Nije bio ni malo prijatan za nevladine aktiviste koji su došli da vide šta se to radi na rijekama ispod Komova.

Kako prenosi list Dan, višemjesečni nesporazumi imeđu Marinka Miškovića, koji posjeduje imanje i kuću u andrijevičkom selu Jošanica, i investitora Igora Mašovića, brata predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, koji gradi nekoliko mini-hidroelektrana na Mojanskoj rijeci u Andrijevici, kulminirao je fizičkim obračunom. Mišković je u tom sukobu zadobio povrede.

Slučaj je andrijevičkoj policiji prijavio Srđan Perić, predstavnik organizacije KOD iz  Podgorice, koji tvrdi da su Mašovićevi radnici prijetili njemu i njegovoj ekipi koja je došla u sela ispod Komova da sagleda situaciju oko izgradnje malih hidroelektrana.

Perić je je imao urednu dozvolu za snimanje u Mojanskoj rijeci, ali se i pored toga, zajedno sa kolegom Boškom Milovićem, našao u dramatičnoj situaciji.

Na audio-snimku koji je Perić dostavio Danu  čuje se kako je došlo do sukoba između Mašovića i Miškovića.

Na snimku se čuje kako Mišković govori da mu je investitor prilikom izgradnje mini-hidroelektrana oštetio oko dvije hiljade kvadrata imovine, kao i vodozahvat sa vodeničkim kanalom, te da mu je okrenuo rijeku na imanje.

Igor  Mašović je kazao da mu Mišković traži 15 hiljada eura i da je to reket. Mišković tvrdi da mu je nuđeno 10 hiljada eura da im sve oprosti, na šta je reagovao Mašović tvrdeći da to nije tačno.

Na snimku se čuje i kako ih Perić usred rasprave pita da li su saglasni da KOD ovaj snimak koristi u obradi ovog sličaja, a i Mišković i Mašović odgovaraju da može.

Potom se opet čuje galama i prijetnje jednog od radnika koji vasojevićkim žargonom kaže “oćeš da te zavrljaždim jednom da ti svici na oči odu.”

“Nakon fizičkog sukoba koji je pri kraju polemike izbio između njih dvojice, kolega i ja smo stali između njih i spriječili dalji sukob. Teren je bio jako opasan,  gospodin Mišković je bio ozlijeđen i nalazio se u strmini bliže rijeci, pa je postojala opasnost da se survava u rijeku. Tada je nekoliko radnika investitora krenulo ka nama, a N.N. lice poznato investitoru direktno je prijetilo kolegi i meni. Mašović spriječio nasrtaj na nas, a nakon nekoliko minuta veoma mučne atmosfere svi učesnici su napustili mjesto ovog sukoba” piše u prijavi koju je Perić predao policiji.

Investitor Igor Mašović i mještanin sela Jošanica Marinko Mišković su, navodno poslije toga “izgladili odnose”. Nije ovo prvi sukob mještana i investitora koji grade male hidrocentrale na sjeveru, ali je bio najdramatičniji.

Mašović je do sada sa svojom kompanijom “Igma enerdži” na teritoriji Andrijevice izgradio tri male hodrocentrale. Na mjestu Bradavac, zatim na Ševerinskom potoku i Piševskoj rijeci.  Iz njih su već potekli struja i euri. On sada  izvodi radovi inad rijeke Zlorečice, koja svakodnevno unosi veliku količinu prljavštine u Lim. Na tom potezu, pa sve do ispod Komova, uz očigledno devastiranje prirode i privatizaciju vode kao opšteg dobra, gradiće se još desetak malih hidrocentrala.

Prilikom posljednjeg obilježavanja dana ove opštine, u julu, investitorov brat Srđan Mašović se pohvalio kako će sve te hidrocentrale zarađivati dvadeset miliona eura, a da će Opština Andrijevica godišnje prihodovati dvjesta hiljada. Nije to baš za pohvalu, kao što za pohvalu nije ni izjava da će u hidrocentralama biti zapošljeno pedeset ljudi. Ove ideje su toga dana dobile punu podršku od Vlade Crne Gore kroz izjavu premijera Duška Markovića da su male elektrane budućnost Andrijevice.

Mještani ne misle tako. Nakon incidenta u kom je Mišković zadobio povrede u sukobu sa investitorom Mašovićem, mještani potkomovskih sela, u mjestu Jošanica, u znak protesta, blokirali su put koji vodi do radilišta.

Oni su, u naelektrisanoj atmosferi, isticali da je neprimjereno to što je odluka o izgradnji elektrana donešena mimo njihovog znanja.

Naglašavaju da su predstavnici državnih institucija prethodno trebali da se dogovore sa mještanima i da ih pitaju za njihove interese, pa tek onda da daju dozvolu investitorima da devastira njihove rijeke i imovinu.

Poručuju da je zbog takvog odnosa države došlo do incidenta, te da oni neće više tolerisati ničije nasilje.

“ Naš mještanin je povrijeđen samo zato što je štito svoju imovinu. Glavni krivac za ovakva dešavanja je država jer njeni predstavnici nijesu obavijestili mještane šta se ovdje radi i na koji način mogu da zaštite svoju imovinu i interese. Prepustili su investitru da se sa nama dogovara u hodu, kao na pijaci” – kaže član Savjeta mjesne zajednice Кonjuhe Dragan Mišković.

Tokom blokade mještani su od investitora zatražili da ispoštuje njihove zahtjeve u vezi popravke puteva i zaštite imovine.

“Neko će odavde da zgrne milone, zato je red da se ispoštuju naši zahtjevi. Tražimo da se urade obaloutvrde  koje će spriječiti izlivanje rijeke iz korita. Uz to, poručujemo da niko nema poravo da nas bije samo zato što branimo svoju đedovinu. Nama je dosta praznih obećanja jer jer nvestitorima važno da završe svoj posao i da nakon toga kažu ‘doviđenja, mi se znamo iz viđenja“ – kaže Mišković.

Okupljeni mještani su se razišli nakon što je na lice mjesta došao investitor Mašović i sa njima postigao dogovor oko narednih aktivnosti.

“Sve što sam obećao mještanima ja ću i da uradim, onako kako sam to činio i do sada. Žao mi je što je došlo do nesporazuma i nadam se da takvih situacija više neće biti” – rekao je Mašvić.

Mještani su pozvali predstavnike državnih institucija da dođu u sela ispod Кomova i da vide kako ovdje narod živi. Kažu da zbog maćahinskog odnosa države ovi krajevi ostaju pusti.

“Mi ovdje u 21 vijeku ručno betoniramo puteve kako bi došli o svojih kuća. Zar to nije sramota, tim prije kad se zna da su nam uzeti svi prirodni resursi i da neko od toga ostvaruje enormne prihode” – kaže Radenko Janković.

Sjever se pobunio protiv tajkuna koji su okupirali vodotoke u ovom dijelu Crne Gore, gradeći male hidroelektrane sumnjivim novcem, i novcem dijelom dobijenim državnom pljačkom kroz račune za struju, kao navodni “podsticaj za obnovljive izvore energije”.

Pojedinačni protesti u mjestima gdje se grade elektrane, prerasli su jednom prilikom u masovni zajednički protest građana Plava, Berana, Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja i Kolašina. U Beranama je gradnja malih elektrana daleko odmakla a najdrastičnije je devastiran prostor sela i rijeke Šekular.

U Plavu su mještani uspjeli da sudskom presudom zaustave gradnju druge male hidrolektrane na rijeci Komarači. Zaustavljena je i gradnja rijeke u berasnkom selu Vinicka. U Andrijevici sijevaju pesnice, ali se gradi. Skoro da neće ostati ni jedan potok ispod Komova da neće biti u cijevima.

 

                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo