OKO NAS
KONCESIONI AKT: AERODROM U BERANAMA OTPISAN: Bez sjevera se može

Nadu da će avioni ponovo slijetati i polijetati sa beranskog aerodroma ranije je podgrijala upravo Vlada izjavama da je moguće ponovo aktivirati ovaj aerodrom, ali je sve palo u vodu sa objavljivanjem koncesionog akta za zakup crnogorskih aerodroma, kojim nijesu predviđena ulaganja u nekadašnji aerodrom na sjeveru države
Isključivanje aerodroma Berane iz koncesionog akta o aerodromoma Crne Gore još jedan je u nizu pritisaka na Berane kao opozicionu opštinu i sjever Crne Gore, ili je uvod u neku drugu strategiju koja se „iza brda valja“.
To je ocijenio menadžer Opštine Berane Vladimir Đaković nakon što je u javnost dospjela isnformacija da Vlada Crne Gore u koncesionom aktu koji se odnosi na davanje koncesija na crnogorske aerodrome pominje beranski aerodrom u svega par rečenica. „ Postavlja se i pitanje koliko su Vlada i Ministarstvo saobraćaja uopšte i razmatrali aktiviranje aerodroma u Beranama i koliko je to u interesu onih koji u Podgorici kreiraju politiku razvoja sjevera Crne Gore“ – kaže Đaković.
Nadu da će avioni ponovo slijetati i polijetati sa beranskog aerodroma ranije je podgrijala upravo Vlada izjavama da je moguće ponovo aktivirati ovaj aerodrom, ali je sve palo u vodu sa objavljivanjem koncesionog akta za zakup crnogorskih aerodroma, kojim nijesu predviđena ulaganja u nekadašnji aerodrom na sjeveru države.
Vlada je usvojila koncesioni akt krajem jula ove godine, a u njemu se aerodrom Berane, kratko pominje i to samo u dijelu izvještaja sa javne rasprave. U dijelu budućih investicija ni riječi nema o ovom aerodormu.
Kako je prenio portal Standard, koncesioni akt koji je usvojila Vlada prije dva mjeseca, u bitnom se razlikuje od prvobitnog koncesionog akta iz avgusta prošle godine. Nekoliko puta je slat na doradu, a upravo dio oko aerodroma Berane je izbačen u konačnoj verziji.
U prvom koncesionom aktu objavljene su čak i prognoze saobraćaja za aerodrom Berane. Takođe, objavljen je i dijagram aerodroma Berane. Međutim, u zvaničnom koncesionom aktu nema dijagrama i prognoza saobraćaja na aerodromu Berane, kao ni plana investicija.
Prema nezvaničnim informacijama investicije u beranski aerodrome navodno nijesu opravdane, jer je povrat investicije teško ostvarljiv. Planirane su investicije na aerodromima u Podgorici i Tivtu koje će se odvijati u tri faze.
Vlada Crne Gore je tako sahranila sve nade u skorije aktiviranje beranskog aerodrome. “Koliko Vlada i resorno ministarstvo dobro rade svoj posao i razmišljaju o razvoju sjevera govori podatak o iseljavanju stanovnika iz svih sjevernih opština u periodu od prethodnih dvadeset godina“, kaže menadžer Opštine Berane.
„Jasno pitamo Vladu ko je i zašto izbacio naš aerodrom iz koncesionog akta. Ovom i ovakvom strategijom onemogućava se aktivairanje beranskog aerodroma u komercijalne svrhe makar u narednih dvadeset godina. Zašto se onda požurilo da se Opštini Berane oduzme pravo na upravljanje aerodromskom pistom“ – pita Đaković.
On smatra da bi, s obzirom na geografski položaj opštine Berane, stanovnicima ove opštine i okolnih opština sa područja Crne Gore, Srbije, Albanije, pa čak i Bosne i Hercegovine, bilo u interesu otvaranje beranskog aerodroma za neke linije, a naročito low cost letove.
„Pitamo nadležno ministarstvo zašto u strategiju nije uvrstilo da se od koncesionih prihoda jedan dio sredstava troši za razvijanje aerodroma u Beranama i Ulcinju. Da li se možda razmatrala mogućnost stavljanja beranskog aerodroma u svrhu protivpožarne zaštite Crne Gore ili aeroturizma? Da se slučajno naš aerodrom ne planira u vojne svrhe“ – kaže Đaković.
On podvlači : „Poslije ovakvog isključivanja iz koncesionog akta možemo da samo da mislimo da je Vlada digla ruke od beranskog aerodroma ili da se nešto radi ispod žita mimo znanja građana Berana i opštinskog rukovodstva“.
Đaković kaže da su iz Opštine Berane, a u saradnji sa brojnim stručnjacima iz ove oblasti, više puta su kretale inicijative za razvoj beranskog aerodroma, ali osim par sastanaka nikada ništa nije riješeno.
On problematizuje i pitanje zašto aero klub Berane ne može od ministarstva saobraćaja dobiti saglasnost za korištenje aerodromske piste više od pola godine. Objašnjava da je zbog toga onemogućena registracija ovog sportskog kluba kod Ministarstva sporta i na taj način spriječeni brojni ljubitelji ovog sporta da se aerodromska pista koristi u plemenite svrhe.
Aerodrom u Beranama ne radi više od tri decenije, a lokalne i državne vlasti su dvije decenije obećavale njegovo reaktiviranje.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Saveznici su odatle prevozili partizanske ranjenike na liječenje u Italiju. Ovdje je formiran i poznati sportski aero klub Berane, iz kojeg su izlazili školovani piloti koji su kasnije letjeli širom svijeta za najpoznatije svjetske kompanije. Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Danas je naravno, u najvećem dijelu neupotrebljiv. Desetak godina na liniji Berane – Podgorica –Berane i Berane – Beograd – Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker. JNA je 1974. godine uradila kvalitetnu pistu dužine blizu dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja do danas odolijeva.
Informacija da je beranski aerodrom prvom verzijom obuhvaćen Koncesionim ugovorom za Aerodrome Crne Gore ulila je nadu, a konačna verzija ovog akta izavala ogorčenje građana Berana i lokalnih vlasti. Pravdanja time da je aerodrom na sjeveru težak za održavanje, mogla bi se opovrgnuti pitanjem kako se onda održavaju aerodromi u Skandinaviji ili u drugim sjevernim djelovima Evrope i svijeta.
Ovdje mnogi smatraju da je glavni razlog nedostatak političke volje i nepostojanje želje da se sjever Crne Gore doživi kao prostor na kojem još uvijek ima stanovnika. Posljedice naopake politike su očite- sjeveru države se iscrpljuju prirodni resursi a naroda će u dogledno vrijeme ostati taman toliko da aerodrom realno neće biti potreban.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom