Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINCI NESPREMNI ZA SELEKTIVNO ODLAGANJE OTPADA: Rijeke i javne površine umjesto kontejnera

Objavljeno prije

na

U Kolašinu je najavljeno uvođenje selektivnog skupljanja otpada.    Predvidjeno je  da kontjenjeri za papir, plastiku, metal i staklo budu postavljeni u desetak ulica. Inicijativa i optimizam  Komunalnog preduzeća su za pohvalu ali se ne može se zanemriti činjenica da to preduzeće vodi dugu i  neuspješnu borbu sa ekološkom neosviješćenošću sugrađana

 

Kolašinsko Komunalno preduzeće uskoro će uvesti selektivno skupljanje otpada.  Autori odluke, kojim je regulisan takav način odlaganja smeća iz domaćinstava i ustanova,  predvidjeli su da kontjenjeri za papir, plastiku, metal i staklo budu postavljeni u desetak ulica. Pored povlastica, koje će se odnositi na umanjenje računa za komunalne usluge, prediviđene su i novčane kazne za one koji ne budu poštovali odluku.

U tom preduzeću na mogu tačno kazati kada će Kolašinci biti obazeni da vode računa o načinu na koji sakupljaju i odlažu otpad, ali tvrde, da su optimisti. Podsticajne mjere i edukacija, vjeruju, daće dobre rezultate.

Iako  je incijativa i optimizam  Komunalnog preduzeća za pohvalu, ne može se zanemriti činjenica da dolazi u vrijeme kada to preduzeće vodi dugu i  neuspješnu borbu sa ekološkom neosviješćenošću sugrađana. Ni sadašnji direktor Milivoje Bulatović, kao  ni nekoliko njegovih predhodnika, nijesu uspjeli, uprkos trudu i upornosti, da stanu na kraj mnogobrojnim  divljim deponijama, čak i na lokacijama koje su turistički aduti grada, ali ni  nepropisnom odlaganju habastog otpada u naujužem centru. Takođe, uzaludno su nastojali iskorijene naviku mještana prigradskih naselja da,   umjesto kontejenera, koriste rijeke.

Sporska zona, u okviru koje je i šetalište pored Tare, naročito je problematična. Mještani naselja u tom dijelu grada, svakodnevno, naprave po desetak deponija, uprsko postavljenim kontejnerima. Otpad „odlažu“ i u potok koji prolazi kroz to naselje, što je više puta, tokom kišnog perioda, ugrožavalo kuće i imanja.

Na desetine deponija je i na putu od grada prema dva kolašinska skijališta. U Paljevinskoj rijeci i Ljevaju , na tom dijelu opštine, godinama se ostavljaju „školejka“ vozila, kože uginulih životinja, djelovi pokućanstv…Prije dvije godine mahanizacija Komualnog je danima čistila i mini deponiju foriranu, čak, i  na rubu gradskog groblja. Da je nesavjesno odlaganje kućnog smeća i kabastog otpada pored kontejnera u njuažem centru grada veliki problem, kažu i u Komunalnoj policiji.

„Tokom proljeća i ljeta u dogovoru sa direktorom Komunalnog preduzeća, organizovan je besplatan prevoz kabastog otpada kako bi se smanjile divlje deponije.Redovno obilazimo prostore gdje se odlaže otpad i tražimo od građana da nam pomognu u ovoj aktivnosti da grad sačuvamo od divljih deponija.Ne mogu tri komunalna policajca svuda da stignu, očekujemo da nam gražani pomognu,  jer je uredjeni tuiristički Kolašin zajednički cilj i obaveza.“- objašnjava načelnik te službe  Marko Matović.

Gomile smeća različitih vrsta  godinama su  iz korita Svinjače, pritoke Tare, izvlačili  ribolovci, ekolozi, ali i inostrani volonteri.  No uz tu rijeku,  koju od skoro zovu Kolašinska,  i u ovo doba godine vidljivo je bar  desetak mini deponija, među kojima ima i uginulih životinja, ali i komada namještaja, drvnog otpada, stakla…

“Sjećam se da smo, dok smo gazdovali kolašinskim vodama,  uz  pomoć mehanizacije Komunalnog preduzeća, pet puta tokom jedne sezone iz korita Svinjače izvukli ogromne količine  otpada, među kojim je bilo flaša, automobilskih guma, starih šporete, dušeka…. Naš trud je bio vidljiv tek nekoliko dana. Iz nekoliko naselja emještani, uporno, otpad bacaju u rijeku. Prema našim podacima veliki broj domaćinstava je odvod fekalnih voda riješio tako, što je cijevi usmjerio u rijeku.”- kaže Mile Lazarević,  predsjednik Flaj fišing kluba Maniro.

Prilaz šetalištu pored Tare, čija je izgradnja, finansirana sredstvima Evropske unije,  završena prije četiri  godine,  više puta je bio zatrpan građevinskim i ostalim vrstama otpada. Divlje deponije su se nerijetko pojavljivale dan nako što bi Komunalno sprovelo  obimnu akciju uklanjanja starih.

Kako piše u aktuelnom Planu upravljanja komunalnim otpadom, Komunalno preduzeće uspije da skupi oko 95 posto otpada iz gradskih naselja. Taj procenat je za oko 30 procenata niži,  kad je riječ o otpadu iz prigadskih naselja, jer , kako se navodi u Planu, „ pojedini  građani otpad bacaju u vodene tokove i na nelegalne gradske deponije”. U tom dokumetu se navodi i da na područuju opštine nije određena lokacija za odlaganje građevinskog otpada. U posjednjih  par godina „primjetan je porast količine te vrste otpada“

“ Neposredno pored lokacije za odlaganje komunalnog otpada u mjestu Bakovići, postoji lokacija na kojoj  su deponovane velike količine građevinskog otpada od rekonstrukcije magistralnog puta Podgorica-Kolašin. Količina ovog otpada se procjenjuje na oko 500 tona“„-piše u planu.

Prije sporovođenja odluke o selektivnom odlaganju otpada, kolašinska lokalna uprava, ali i država, možda je trebalo  da se pozabave i glavnom gradskom deponijom. Odlagalište otpada na samoj obali Tare u Bakovićima slovi za privremeno već skoro 30 godina.  Blizina rijeci je samo jedan od problema na tom odlagalištu. Pođari, koji nekad traju i po dvije tri sedmice, smrad i gust dim, tjerali su mještane okolnih naselja da traže od Opštine i države da im obezbijede osnovne uslove za život i nađe drugu lokaciju za deponiju.

Povodom jednog od ljetošnjih požara i iz  organizacije Green Home su apelovali da se hitno pronađe  adekvatno rješenje a deponija Bakovići zatvori.

„Lokacija za deponovanje otpada je  u neposrednoj blizini rijeke Tare, čiji kvalitet vode se ne ispituje nizvodno od pomenute deponije. Dakle, pored toga što ne postoji volja za rješavanjem problema ne postoji čak ni najmanja zabrinutost da ovakvim radnjama svakodnevno utiču na zagađenje ove rijeke. Na kraju lokalne uprave se moraju što hitnije voditi mehanizmima smanjenja otpada u opticaju i to u vidu reciklaže koja bi se postepeno uvodila u domaćinstvima kroz različite pogodnosti za građane uz neizostavnu izgradnju reciklažnih centara koji bi omogućavali nesmetano odlaganje različitih vrsta otpada.“- smatraju u toj organizaciji.

Na tvrdo tlo treba da se primi ideja o selektivnom odlaganju smeća u Kolašinu.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MJEŠTANI ZLATICE NEZADOVOLJNI PREDLOŽENIM RJEŠENJEM GRADNJE BULEVARA: Saobraćajnica koja obesmišljava živote

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bulevar Vilija Branta, na potezu od starog stadiona Koma do budućeg kružnog toka prije Zlatičkog potoka, a ujedno i priključak na petlju za auto-put na Smokovcu, nije valjano urađen, tvrde mještani dijela Zlatice. Institucije žmure na nepoštovanje prostornih i urbanističkih planova

 

Kod nas se uobičailo – planska dokumenta, važe po potrebi.  Vođene tom praksom  institucije su zažmurile na nepoštovanje onog što stoji u prostornim i urbanističkim planovima prilikom izgradnje Bulevara Vilija Branta u podgoričkom naselju Zlatica.

Taj bulevar, na potezu od starog stadiona Koma do budućeg kružnog toka prije Zlatičkog potoka, a ujedno i priključak na petlju za auto-put na Smokovcu, nije valjano urađen, tvrde mještani dijela Zlatice.

,,Izgradnja bulevara, onako kako su to osmislili nadležni, ostavlja nas bez pristupnih puteva kućama i obesmišljava naše živote. Puteve, bez obavještenja i potrebe planiraju ispred i preko porodičnih kuća koje su više od 50 godina stare. Takvo rješenje, zbog važnosti saobraćajnice, ide i na štetu države”, kaže za Monitor Vladimir Ivanović, mještanin i, po struci, arhitekta.

Projekat, prema njegovom mišljenju, tretira gradski bulevar  izolovano bez kvalitetnih veza sa okolinom. ,,Nema analize naseljenih područja, ni ulica kroz naselja koje ‘zavise’ od bulevara. Potpuno se guše postojeće privredne aktivnosti i eliminiše buduća ekonomska inicijativa. Ne pruža se radost pješaku, nema mjesta za bicikliste, ni za drvored. Nema slike koja bi ‘značila’ putniku  na najznačajnijem ulazu u grad“, objašnjava Ivanović.

Oko stotinjak građana koji tu žive obraćalo se institucijama brojnim dopisima. Jedan od razloga za nezadovoljstvo je to što je broj kolovoznih traka, sa planirane tri, od kojih je jedna vodila ka želježničkoj stanici, smanjen a dvije. ,,Drastičnim smanjenjem saobraćajnih kapaciteta i prihvatanjem rješenja iz Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Zlatica B, kao i naslanjanjem na rješenje DUP-a Murtovina, napraviće se nenadoknadivi gubici. Treća ili isključna traka na tom potezu je osnova za planiranje kod isključenja. Bez nje, obezvređuje se cio ovaj potez i njegov značajan ekonomski potencijal. Do teretne željezničke stanice ne može  se doći vozilima, kamionom, prikoličarem i drugim prevoznim sredstvima većeg gabarita”, navodi se u jednom od dopisa mještana.

Mještani ukazuju da mnogi tu imaju poslovne prostore. “ Planom bulevara zatvara se prilaz do njih, čime nam se nanosi šteta”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. decembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REKONSTRUKCIJA CENTRALNOG TRGA U PODGORICI: Vuković traži partnera ili kupca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio je da će tražiti investitora koji bi rekonstruisao Trg nezavisnosti, a zauzvrat nude parking mjesta i poslovne prostore na privremeno ili trajno korišćenje

 

Otkad je krajem avgusta raspisan konkurs za idejno rješnje rekonstruisanog Trga nezavisnosti u Podgorici, otvorene su brojne dileme u javnosti. Na društvenim mrežama je uočljivo i da su građani sumnjičavi prema još jednoj rekonstrukciji glavnog gradskog trga. Da li je usljed drastične epidemiološke situacije, pravi trenutak za ulazak u taj projekat? Da li Glavni grad, zbog teške finansijske situacije, može da izgura takav projekat? Zašto svaki gradonačelnik Podgorice ima neku potrebu da nešto mijenja na centralnom trgu? Na svako  postavljeno pitanje, Glavni grad bi odgovarao tako što je izazivao nove nedoumice.

Krajem novembra je objavljeno izabrano rješenje za novi izgled Trga nezavisnosti. Njime je na samom trgu predviđeno više stabala drveća – njih 60, a zelenilo je predviđeno i na krovovima okolnih zgrada. Ispod trga  je planirana izgradnja 737 parking mjesta i 4.500 kvadrata poslovnih prostora. Idejno rješenje je uradio autorski tim sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji čine Konstatina Cemou, Ninoslav Krgović, Tomaso Bernabo Silorata, Džejms Ričardson, Veljko Knežević i Jungvon Jais Kvon. Među 35 pristiglih radova na konkursu Glavnog grada, njihov je izabran kao najbolji.

To rješenje je bilo predmet masovne poruge na društvenim mrežema i povod za pravljenje mnogih internet mimova. Potom je Glavni grad objavio da će rekonstrukcija i izgradnja novih sadržaja koštati oko 12,4 miliona eura, što je zabrinjavajuće visoka suma. Potom je saopšteno da će uprava grada nastojati da rekonstrukcija centralnog trga građane ne košta „ni euro“, jer će pokušali da nađu investitora kome će dati garaže i poslovne prostore ispod površine na „privremeno ili trajno korišćenje“. Mnogi su to protumačili kao najavu privatizacije trga.

Iz Glavnog grada su kao odgovor na pitanja Monitora proslijedili komentar gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića, objavljenog prije nekoliko dana na njegovoj Fejsbuk stranici, koji ne odgovara na većinu postavljenih pitanja. „Za precizne i konkretne odgovore na pitanja koja ste postavili potrebna je detaljnija razrada idejnog rješenja i izrada Glavnog projekta trga. Kao i do sada, o svim detaljima ovog projekta javnost će biti blagovremeno informisana“, navodi se u odgovoru PG biroa.

Vuković se u komentaru na FB stranici osvrnuo na „kompetentnost autora rješenja“, „principijelnost kritičara“, argumente kritičara i političke protivnike. Ponovio je i da se projekat neće finansirati iz gradskog budžeta, već da će tražiti partnera za taj posao.

„… Umjesto trošenja novca iz budžeta, projekat ćemo realizovati kroz javno-privatno partnerstvo… Trg ostaje javna površina u vlasništvu Grada. Garažom i poslovnim prostorima upravljao bi partner, pod određenim uslovima i na određeni vremenski period“, navodi Vuković u svom komentaru.

Odbornik građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada Luka Rakčević smatra da je „uvrjedljiva za svakog ko voli glavni grad sama zamisao da se centralni prostor u Podgorici trajno  preda u ruke privilegovanom tajkunu, pod plaštom javnog interesa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MJEŠTANI SELA KALUDRA ISTRAJNI DA ODBRANE SVOJU RIJEKU: Uzdaju se u nove vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odlazeća Vlada produžila koncesiju firmi Hidroenergija Montenegro za izgradnju malih hidroelektrana na vodotoku Kaludarska, mještani kažu da će nastaviti da brane svoju rijeku. Računaju na obećanje nove vlasti da će biti preispitani svi koncesioni ugovori i donijeta deklaracija o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima

 

Vlada premijera Duška Markovića je ugrabila, i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila odlazeću ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor, odnosno izmjene ugovora o koncesiji, sa firmom Hidroenergija Montenegro za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na vodotoku Кaludarska u opštini Berane. Kako su prenijeli mediji, tim ugovorom podgoričkoj kompaniji koncesija je produžena na dvije godine.

 

Mještani sela Kaludra kod Berana uzdaju se ipak u obećanje mandatara Zdravka Krivokapića koji je u ekspozeu najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

„Mi vjerujemo da je to sada završena priča, ali smo i dalje spremni da svim sredstvima branimo Kaludarsku rijeku” – kaže predsjednik te beranske mjesne zajednice Milić Ralević.

On dodaje da su stanovnici sela Kaludra jednoglasni u odluci da se ne dozvoli izgradnja malih hidroelektrana na ovoj rijeci. „I stanovnici susjednih sela Zagorje i Donja Ržanica su nam se ranije potpuno pridružili u našem otporu tom naumu” – kaže Ralević.

Firma Hidroenergija Montenegro je vlasnik osam mHE, od čega za sedam ima status povlašćenog proizvođača, koji im omogućava zagarantovani otkup svakog kilovat-sata proizvedenog u tim objektima i to po podsticajnoj cijeni, koja je znatno veća od tržišne. Podsticajnu cijenu struje na kraju plaćaju građani preko računa za električnu energiju.

Vlada je, kako se navodi u informaciji sa posljednje sjednice, 2014. godine u aprilu potpisala sa Hidroenergijom Montenegro ugovor o koncesiji za izgradnju mHE na 30 godina, dok je odluka o lokalnoj studiji lokacije Кaludra 2 donesena 7. maja 2016. godine. Кako se navodi, 7. maja 2016. godine počeo je da teče period koncesije od 30 godina, kao i faza jedan u trajanju od 18 mjeseci. U tom roku je koncesionar bio u obavezi da dobije građevinsku dozvolu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo