Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKE BERBE 2019.: Dobra u turizmu, osrednja u maslinadi, nikakv na Solani

Objavljeno prije

na

I ova je godina u Ulcinju potvrdila staro pravilo: kako si posijao, tako ćeš i požnjeti. Sreća što je najbolja žetva bila od turizma, jer od tih prihoda četiri petine stanovništva ostvaruje dobit

 

Za prvih devet mjeseci ove godine u Ulcinju je samo po osnovu naplate boravišne takse prikupljeno milion eura ili dva puta više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz lokalne uprave. Podaci Turističke organizacije pokazuju da će broj noćenja u 2019. biti preko dva miliona, što je takođe duplo više nego 2018. Ili, još interesantniji podatak je da je ove godine registrovano više gostiju nego u posljednje tri godine zajedno!?

Činjenica je da je ove godine, prije svega zbog pojačane kontrole Granične policije, evidencija gostiju bila znatno bolja nego ranije, ali je to još daleko od onoga što je stvaran broj onih koji borave na ulcinjskoj rivijeri.

To će se desiti tek kada inspekcije budu mnogo bolje radile, te lokalna uprava obavi registraciju smještaja. Sredinom avgusta je u Ulcinju bilo, na primjer, 55 hiljada evidentiranih gostiju koji su odmarali u privatnom smještaju, dok je ukupan broj prijavljenih ležaja u tom vidu smještaja gotovo tri puta manji!?

Da je gostiju u špicu sezone bilo znatno više, pokazuje i podatak CEDIS-a, po kojem je u julu i avgustu potrošnja električne energije u Ulcinju bila za tri miliona kilovat sati, odnosno za skoro petinu veća nego u istom periodu lane. Istovremeno su iz Poreske uprave saopštili da je u periodu jun-avgust u Ulcinju zabilježena bolja naplata za milion eura ili 18% više nego prošle godine.

Direktor TO Ulcinj Fatmir Đeka kaže za Monitor da je sezona zadovoljila najveći broj onih koji žive od turizma, a to je gotovo 80 odsto građana ove opštine. „Podignut je kvalitet usluga i ukupne ponude, uspjeli smo da produžimo sezonu, imamo znatno bolju strukturu gostiju. Sve ono što smo godinama govorili, ove se sezone ostvarilo. Proces je krenuo i za turističku budućnost Ulcinja ne treba brinuti“, tvrdi on.

Stvari se znatno bolje odvijaju i kada je u pitanju ulcinjska Solana. Nakon što je ona konačno krajem juna proglašena za Park prirode, pa početkom ovog mjeseca uvrštena na Ramsar listu zaštićenih močvarnih područja na svjetskom nivou, nema više bojazni da će se na tom prekrasnom lokalitetu, u zaleđu Velike plaže, prema nekadašnjim projektima Vlade Crne Gore i njoj bliskih tajkuna, graditi turistički objekti. Još kada bude i Emerald područje (evropska ekološka mreža za očuvanje divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa u onim zemljama koje nijesu članice EU), zaštita će biti kompletna.

No, tek kada ona opet počne da proizvodi slane kristale, kada se budu počeli vraćati radnici u to najstarije ulcinjsko preduzeće, krene obnavljanje devastirane infrastrukture, Solana će ponovo početi da živi. Jer, od 2013., odnosno već šestu godinu za redom nema berbe soli.

“I pored problema koje imamo učinićemo sve u saradnji sa državnim organima, da od avgusta naredne godine formiramo preduzeće koje će upravljati Solanom. Veoma je značajno što će u Kapitalnom budžetu Vlade Crne Gore za narednu godinu milion eura biti opredijeljeno za Solanu. Određena sredstva ćemo i mi planirati u našem budžetu, a očekujemo i pomoć donatora”, kaže za Monitor potpredsjednica Opštine Ulcinj Hadidža Đoni.

Prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Saše Radulovića, proglašenje ulcinjske Solane Ramsarskim područjem garant je povećanog stepena odgovornosti za ovaj lokalitet.

„Solana mora da radi, jer samo dok Solana radi, tamo postoji dovoljan broj organizama koji predstavljaju hranu za te ptice. Takav rad, nažalost, nije profitabilan, nego generiše vrlo ozbiljan godišnji gubitak i vjerujem da ćemo, prvenstveno sa njemačkim, a onda i ostalim partnerima iz EU, uspjeti da nađemo model koji mora u sebi da sadrži ne mala donatorska sredstva. Nesporna je tu i određena obaveza države Crne Gore, ali moramo zajedničkim snagama da to područje od izuzetne vrijednosti sačuvamo za ljude na kontinentu uopšte, ne samo za ljude u Crnoj Gori“, dodaje Radulović.

Za predsjednicu Društva “Martin Šnajder-Jakobi“, Zenepu Lika, najvažnije je da se u slučaju Solane nakon faze frustracije ušlo u period pozitivnih očekivanja. „Početak rada Solane 1934. godine je bila prekretnica u novijoj istoriji Ulcinja. Tada je počeo moderni period u ovom gradu. Uvjerena sam da njeno stavljanje u punu funkciju može biti ponovo preokret za ekonomske i ukupne tokove u Ulcinju. Tome se moramo radovati, ali treba da učinimo sve da to vrijeme spremni dočekamo“, kaže ona.

Napominje da će u saradnji sa Turističkom organizacijom krenuti u bolju promociju Solane na emitivnim tržištima, a čemu posebno doprinosi virtuelna tura Ulcinja u 3D rezoluciji koju je izradila ova institucija.

A u oktobru kreće berba u ulcinjskoj Maslinadi, koja je ove godine osrednje rodila. I pored napada maslinove muve, to će, ipak, biti dovoljno za potrebe Ulcinjana i njihovih gostiju, posebno što će kvalitet biti veoma dobar.

 

U Ulcinju najniža prosječna zarada u državi!?

I pored dobre sezone, prosječna plata u Ulcinju je najniža u zemlji, odnosno niža nego i u opštinama na sjeveru, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku – Monstata. Tako je prosječna zarada bez poreza i doprinosa u julu u ovoj opštini iznosila 398, a prosjek na nivou Crne Gore je bio 511 eura. Prosječna plata je u tom mjesecu, na primjer, u Petnjici iznosila 421, u susjednom Baru 516, a u Mojkovcu 518 eura.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo