Povežite se sa nama

MONITORING

NAŠE EKONOMSKO DRŽAVLJANSTVO: Pala potražnja

Objavljeno prije

na

Vlada je u januaru ozvaničila početak projekta ekonomskog državljanstva. Do sada je najavljeno samo jedno ulaganje u Kolašinu, i opet biznismena u poslovnim vezama sa familijom Đukanović. Iz Vlade najavlju da navalicu očekuju od sljedećeg mjeseca

 

Kontraverzni Vladin projekat ekonomskog državljanstva, kroz koji će  2.000 investitora u naredne tri godine moći da ulaganjem u neki od razvojnih projekata steknu državljanstvo Crne Gore, počeo je da se primjenjuje 1. januara ove godine.

Nakon više od devet mjeseci iz Sekretarijata za razvojne projekte, koji je zadužen za ovaj posao, a na čijem je čelu Dejan Medojević, ove nedjelje najvaljuju prve prijave  za početak sljedećeg mjeseca. Medojević je više puta ponovio da je ovaj Vladin projekat  odgovoran, transparentan i ozbiljan.

Do sada je u okviru ovog projekta Vlada u junu dala saglasnost da se kondo hotel u Kolašinu, firme Kolašin rizort i spa, uvrsti  u ,,listu razvojnih projekata u oblasti turizma”, što je osnov za dobijanje ,crnogorskog državljanstva. Iako su, poput Medojevića, iz Vlade tvrdili da nema razloga da imena onih koji na ovaj način steknu državljanstvo budu tajna, u pomenutoj Vladinoj odluci nijesu  navedena imena predstavnika kompanije i potencijalnih novih državljana Crne Gore.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač ove kompanije je of-šor firma Orijental manadžment INC iz Malezije, a predstavnik vlasnika u bordu direktora su Salim Kovduri Nirjhor i Mohamed Abdul Alim Kovduri. Posljednji je vlasnik i kompanije Silk rizort i spa, koja je prije tri godine kupila kolašinski hotel Lipka za 6,9 miliona eura od Prve banke.

Iz Vlade su najavili da novo ekonomsko državljanstvo neće biti nastavak ranije prakse kada su pasoš kao počast dobijala i lica sa potjernice kao Taksin Šinavatra i Muhamed Dahlan. Mnogi iz civilnog sektora i opozicije izrazili su bojazan da će biti po starom. Utisku o prevashodnosti ličnog interesa doprinosi i nedavna svadba sina predsjednika Mila Đukanovića organizovana na Svetom Stefanu kojim gazduje Petros Statis počasni državljanin Crne Gore, a među zvanicama je bio i počasni Šinavatra.

,,Taj strah postoji zbog ranijih dešavanja, ali nadam se da ćemo ubijediti ’nevjerne tome’ da ovaj program donosi dobro Crnoj Gori’’, izjavio je Dejan Medojević. On je na mjesto sekretara Sekretarijata došao nakon što je bio gradonačelnik Mojkovca. Mandat mu je obilježio i snimak uoči izbora 2012. Na snimku se čuje kako govori da je mojkovačka opština u prethodnom periodu imala dosta elementarnih nepogoda i da bi ukoliko postoji mogućnost da se šteta namiri članstvu DPS-a to  dobro pomoglo stranci na terenu.

Vlada je izabrala tri agenta za posredovanje kao i dva agenta za ocjenu međunarodne podobnosti u okviru ovog projekta. Agenti za posredovanje su Apex Capital Partners Podgorica, Arton Group Austrija i Henley & Partners Jersey, dok su izabrani agenti za ocjenu međunarodne podobnosti Exiger Kanada i S-RM Intelligence and Risk Consulting, Velika Britanija. I pored provjera inostranih agencija, iz Vlade su istakli da su zadržali pravo da diskreciono provjerava aplikante. Predviđeno je i da za državljanstvo ne mogu aplicirati  pravosnažno osuđene osobe. Čuju se glasovi onih koji sumnjaju u Vladine namjere , da lica sa međunarodnih potjernica koja su pod istragama mogu aplicirati bez problema kao i do sada.

Kakva god praksa bude, Vlada ozbiljno računa na priliv novca od ovog projekta. U dokumentu Smjernice fiskalne i makroekonomske politike za period 2019–2022, kao jedan od važnih faktora rasta BDP-a navodi se i ,,očekivani rast investicija po osnovu ekonomskog državljanstva’’.

Najviše investicija očekuje se u turizmu, pa je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović objasnio: ,,Uvođenjem ekonomskog državljanstva želimo da kupimo odličnost, a ne da ’prodamo’ pasoše. Ovaj projekat namijenjen je pojedincima i njihovim porodicama koji su novac stekli legalno, a njime želimo da uvezemo znanje i novac u našu zemlju’’.

Evo kako bi to trebalo da izgleda. U naredne tri godine 2.000 milionera bi trebalo da ulože novac i dobiju pasoš Crne Gore. Oni moraju biti spremni da doniraju najmanje 100.000 eura za razvoj manje razvijenih područja lokalne samouprave. Iz Vlade su već napravili računicu da će biti najmanje 200 miliona eura donacija!

Drugi dio programa, odnosno investicije, odnose se na novac namijenjen za ulaganje u jedan od projekata sa liste koju utvrđuje Vlada na predlog resornih ministarstava. Za tu namjenu, aplikant mora uplatiti najmanje 450.000 eura za projekat u Podgorici ili primorskom regionu, dok je za ulaganja u sjevernom i središnjem regionu minimalni iznos 250.000 eura.

Očekuje se da će najviše zainteresovanih biti za ulaganja u turizam, gradnju hotela visoke kategorije.  U julu je Vlada donijela pravilnik o  uslovima koje treba da ispunjavaju razvojni projekti iz poljoprivrede i drvoprerade u postupku izbora investitora koji mogu steći crnogorsko državljanstvo prema projektu ekonomskog državljanstva. Njime je predviđeno da stranac koji uloži dva miliona eura u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, 3,5 miliona u preradu poljoprivrednih i ribljih proizvoda ili četiri miliona u drvopreradu, može konkurisati za crnogorsko državljanstvo.

Ekonomski analitičar Mladen Bojanić za Monitor kaže: ,,Niko do sada nije objasnio koje benefite dobija stranac koji uloži tolike pare. Nije jasan motiv za ulaganje, ako se ne radi o nekim skrivenim motivima’’.

Državni analitičari, poput Predraga Drecuna i turističkog poslenika Žarka Radulovića, tvrde da je ekonomsko državljanstvo trebalo uvesti još prije deset godina. Pozivaju se na iskustvo Malte, koja je na taj način, kaže Radulović, privukla milijarde eura.

Iz opozicije i civilnog sektora podsjećaju na negativno iskustvo sa počasnim državljanstvom i sumnjaju u odlučnost Vlade da sprovede rigorozne kontrole budućih ekonomskih državljana.

Skepsu dijele i u Briselu. Crna Gora je 2010. uslišivši sugestiju EU obustavila program ekonomskog državljanstva.  Početkom ove godine, kada je startovao novi crnogorski program, Evropska komisija je objavila Izvještaj o rizicima programa za državljanstvo i prebivalište stranim investitorima u EU. U izvještaju se pominje i Crna Gora i navodi da će EK do završetka pregovora o pristupanju pratiti kako će se sprovoditi proces dodjele ekonomskog državljanstva.

Iz Vlade su odgovorili da ovaj program „ne može i neće negativno uticati na proces evropskih integracija naše države’’.

Malta i Kipar su jedine države EU koje prodaju državljanstvo. Početkom godine Bugarska je odsutala od ovog programa uz obrazloženje da taj sistem nije funkcionisao i nije donio očekivane finansijske benefite. ,,Podaci ukazuju da nije postignut cilj povećanja realnih stranih investicija i ekonomskog razvoja. Nisu otvorena nova radna mjesta niti je zabilježen privredni rast’’, sopšteno je tada iz bugarskog Ministarstva pravde.

U isto vrijeme, početkom ove godine, odbjegli tajkun Duško Knežević je u saopštenjima upozoravao institucije da  investitori osjećaju nesigurnost,  da namjeravaju da povuku kapital iz Crne Gore, a ne da bilo šta više ulažu.:  ,,Upozoravam da će Crna Gora pretrpjeti veliku štetu ako otjera strane investitore, posebno sada kada promovišemo ekonomsko državljanstvo na kojem smo ja i Atlas Grupa intenzivno radili u posljednjih pet godina. I zbog toga sam bio meta napada i pritisaka, sa obrazloženjem da ekonomsko džavljanstvo nije dobar potez za Crnu Goru’’.

Narednih mjeseci vidjećemo da li će projekat ekonomskog državljanstva zaživjeti. Ili će biti još jedan propagandni trik vlasti.

 

Počasni državljani

Počasno državljanstvo dijeljeno je od 2008, najviše ih je podijelio Milo Đukanović. bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra dobio je 2010. godine crnogorsko državljanstvo i pasoš u zamjenu za obećane investicije, iako Crna Gora tada nije imala program ekonomskog državljanstva. Šinavatra koji je pobjegao iz svoje zemlje 2008. godine i kasnije osuđen za korupciju, uplatio je 15 miliona eura na račun kod Prve banke u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, brata tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, aktuelnog predsjednika države. Ta banka je očajnički tražila gotovinu u vrijeme kada je Šinavatra položio svoj depozit. Tek u aprilu 2017. Šinavatra je napravio stvarnu investiciju, kupovnom zemljišta na ostrvu Sv. Nikola u Budvi. Prodavac je bio Stanko Cane Subotić, prijatelj Mila Đukanovića.

Taksinova sestra Jingluk Šinavatra, koja je u svojoj zemlji osuđena na pet godina zatvora zbog korupcije, postala je državljanka Srbije na sjednici Vlade Srbije 27. juna ove godine.

Kontraverzni Mohamed Dahlan je državljanin Crne Gore od kraja 2010. Za bivšeg palestinskog ministra bezbjednosti, koji se sumnjiči za stomilionske prevare i kršenje ljudskih prava, Đukanović u predlogu za VIP državljanstvo MUP-u kaže da je ,,najvažniji promoter naših interesa na Bliskom istoku”. Pored naših, Dahlan promoviše i interese Srbije.

Crnogorski državljanin od 2013. je i Malezijac Vejn Seng Pu, koji je u ljeto 2014. uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, kojim je nelegalno stekao oko 300 miliona dolara.  Uz obrazloženje da se radi o ekonomskom osnovu, crnogorsko državljanstvo su stekli nasljednik bankarske dinastije Nataniel Rotšild, koji ima udjela u Porto Montenegru, Petros Statis,  koje imaju svoje razvijene poslove u oblasti turizma, medija, kao i vlasnik Oraskoma koji gradi luksuzno naselje na Luštici Samih Saviris.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo