Povežite se sa nama

MONITORING

NAŠE EKONOMSKO DRŽAVLJANSTVO: Pala potražnja

Objavljeno prije

na

Vlada je u januaru ozvaničila početak projekta ekonomskog državljanstva. Do sada je najavljeno samo jedno ulaganje u Kolašinu, i opet biznismena u poslovnim vezama sa familijom Đukanović. Iz Vlade najavlju da navalicu očekuju od sljedećeg mjeseca

 

Kontraverzni Vladin projekat ekonomskog državljanstva, kroz koji će  2.000 investitora u naredne tri godine moći da ulaganjem u neki od razvojnih projekata steknu državljanstvo Crne Gore, počeo je da se primjenjuje 1. januara ove godine.

Nakon više od devet mjeseci iz Sekretarijata za razvojne projekte, koji je zadužen za ovaj posao, a na čijem je čelu Dejan Medojević, ove nedjelje najvaljuju prve prijave  za početak sljedećeg mjeseca. Medojević je više puta ponovio da je ovaj Vladin projekat  odgovoran, transparentan i ozbiljan.

Do sada je u okviru ovog projekta Vlada u junu dala saglasnost da se kondo hotel u Kolašinu, firme Kolašin rizort i spa, uvrsti  u ,,listu razvojnih projekata u oblasti turizma”, što je osnov za dobijanje ,crnogorskog državljanstva. Iako su, poput Medojevića, iz Vlade tvrdili da nema razloga da imena onih koji na ovaj način steknu državljanstvo budu tajna, u pomenutoj Vladinoj odluci nijesu  navedena imena predstavnika kompanije i potencijalnih novih državljana Crne Gore.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač ove kompanije je of-šor firma Orijental manadžment INC iz Malezije, a predstavnik vlasnika u bordu direktora su Salim Kovduri Nirjhor i Mohamed Abdul Alim Kovduri. Posljednji je vlasnik i kompanije Silk rizort i spa, koja je prije tri godine kupila kolašinski hotel Lipka za 6,9 miliona eura od Prve banke.

Iz Vlade su najavili da novo ekonomsko državljanstvo neće biti nastavak ranije prakse kada su pasoš kao počast dobijala i lica sa potjernice kao Taksin Šinavatra i Muhamed Dahlan. Mnogi iz civilnog sektora i opozicije izrazili su bojazan da će biti po starom. Utisku o prevashodnosti ličnog interesa doprinosi i nedavna svadba sina predsjednika Mila Đukanovića organizovana na Svetom Stefanu kojim gazduje Petros Statis počasni državljanin Crne Gore, a među zvanicama je bio i počasni Šinavatra.

,,Taj strah postoji zbog ranijih dešavanja, ali nadam se da ćemo ubijediti ’nevjerne tome’ da ovaj program donosi dobro Crnoj Gori’’, izjavio je Dejan Medojević. On je na mjesto sekretara Sekretarijata došao nakon što je bio gradonačelnik Mojkovca. Mandat mu je obilježio i snimak uoči izbora 2012. Na snimku se čuje kako govori da je mojkovačka opština u prethodnom periodu imala dosta elementarnih nepogoda i da bi ukoliko postoji mogućnost da se šteta namiri članstvu DPS-a to  dobro pomoglo stranci na terenu.

Vlada je izabrala tri agenta za posredovanje kao i dva agenta za ocjenu međunarodne podobnosti u okviru ovog projekta. Agenti za posredovanje su Apex Capital Partners Podgorica, Arton Group Austrija i Henley & Partners Jersey, dok su izabrani agenti za ocjenu međunarodne podobnosti Exiger Kanada i S-RM Intelligence and Risk Consulting, Velika Britanija. I pored provjera inostranih agencija, iz Vlade su istakli da su zadržali pravo da diskreciono provjerava aplikante. Predviđeno je i da za državljanstvo ne mogu aplicirati  pravosnažno osuđene osobe. Čuju se glasovi onih koji sumnjaju u Vladine namjere , da lica sa međunarodnih potjernica koja su pod istragama mogu aplicirati bez problema kao i do sada.

Kakva god praksa bude, Vlada ozbiljno računa na priliv novca od ovog projekta. U dokumentu Smjernice fiskalne i makroekonomske politike za period 2019–2022, kao jedan od važnih faktora rasta BDP-a navodi se i ,,očekivani rast investicija po osnovu ekonomskog državljanstva’’.

Najviše investicija očekuje se u turizmu, pa je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović objasnio: ,,Uvođenjem ekonomskog državljanstva želimo da kupimo odličnost, a ne da ’prodamo’ pasoše. Ovaj projekat namijenjen je pojedincima i njihovim porodicama koji su novac stekli legalno, a njime želimo da uvezemo znanje i novac u našu zemlju’’.

Evo kako bi to trebalo da izgleda. U naredne tri godine 2.000 milionera bi trebalo da ulože novac i dobiju pasoš Crne Gore. Oni moraju biti spremni da doniraju najmanje 100.000 eura za razvoj manje razvijenih područja lokalne samouprave. Iz Vlade su već napravili računicu da će biti najmanje 200 miliona eura donacija!

Drugi dio programa, odnosno investicije, odnose se na novac namijenjen za ulaganje u jedan od projekata sa liste koju utvrđuje Vlada na predlog resornih ministarstava. Za tu namjenu, aplikant mora uplatiti najmanje 450.000 eura za projekat u Podgorici ili primorskom regionu, dok je za ulaganja u sjevernom i središnjem regionu minimalni iznos 250.000 eura.

Očekuje se da će najviše zainteresovanih biti za ulaganja u turizam, gradnju hotela visoke kategorije.  U julu je Vlada donijela pravilnik o  uslovima koje treba da ispunjavaju razvojni projekti iz poljoprivrede i drvoprerade u postupku izbora investitora koji mogu steći crnogorsko državljanstvo prema projektu ekonomskog državljanstva. Njime je predviđeno da stranac koji uloži dva miliona eura u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, 3,5 miliona u preradu poljoprivrednih i ribljih proizvoda ili četiri miliona u drvopreradu, može konkurisati za crnogorsko državljanstvo.

Ekonomski analitičar Mladen Bojanić za Monitor kaže: ,,Niko do sada nije objasnio koje benefite dobija stranac koji uloži tolike pare. Nije jasan motiv za ulaganje, ako se ne radi o nekim skrivenim motivima’’.

Državni analitičari, poput Predraga Drecuna i turističkog poslenika Žarka Radulovića, tvrde da je ekonomsko državljanstvo trebalo uvesti još prije deset godina. Pozivaju se na iskustvo Malte, koja je na taj način, kaže Radulović, privukla milijarde eura.

Iz opozicije i civilnog sektora podsjećaju na negativno iskustvo sa počasnim državljanstvom i sumnjaju u odlučnost Vlade da sprovede rigorozne kontrole budućih ekonomskih državljana.

Skepsu dijele i u Briselu. Crna Gora je 2010. uslišivši sugestiju EU obustavila program ekonomskog državljanstva.  Početkom ove godine, kada je startovao novi crnogorski program, Evropska komisija je objavila Izvještaj o rizicima programa za državljanstvo i prebivalište stranim investitorima u EU. U izvještaju se pominje i Crna Gora i navodi da će EK do završetka pregovora o pristupanju pratiti kako će se sprovoditi proces dodjele ekonomskog državljanstva.

Iz Vlade su odgovorili da ovaj program „ne može i neće negativno uticati na proces evropskih integracija naše države’’.

Malta i Kipar su jedine države EU koje prodaju državljanstvo. Početkom godine Bugarska je odsutala od ovog programa uz obrazloženje da taj sistem nije funkcionisao i nije donio očekivane finansijske benefite. ,,Podaci ukazuju da nije postignut cilj povećanja realnih stranih investicija i ekonomskog razvoja. Nisu otvorena nova radna mjesta niti je zabilježen privredni rast’’, sopšteno je tada iz bugarskog Ministarstva pravde.

U isto vrijeme, početkom ove godine, odbjegli tajkun Duško Knežević je u saopštenjima upozoravao institucije da  investitori osjećaju nesigurnost,  da namjeravaju da povuku kapital iz Crne Gore, a ne da bilo šta više ulažu.:  ,,Upozoravam da će Crna Gora pretrpjeti veliku štetu ako otjera strane investitore, posebno sada kada promovišemo ekonomsko državljanstvo na kojem smo ja i Atlas Grupa intenzivno radili u posljednjih pet godina. I zbog toga sam bio meta napada i pritisaka, sa obrazloženjem da ekonomsko džavljanstvo nije dobar potez za Crnu Goru’’.

Narednih mjeseci vidjećemo da li će projekat ekonomskog državljanstva zaživjeti. Ili će biti još jedan propagandni trik vlasti.

 

Počasni državljani

Počasno državljanstvo dijeljeno je od 2008, najviše ih je podijelio Milo Đukanović. bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra dobio je 2010. godine crnogorsko državljanstvo i pasoš u zamjenu za obećane investicije, iako Crna Gora tada nije imala program ekonomskog državljanstva. Šinavatra koji je pobjegao iz svoje zemlje 2008. godine i kasnije osuđen za korupciju, uplatio je 15 miliona eura na račun kod Prve banke u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, brata tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, aktuelnog predsjednika države. Ta banka je očajnički tražila gotovinu u vrijeme kada je Šinavatra položio svoj depozit. Tek u aprilu 2017. Šinavatra je napravio stvarnu investiciju, kupovnom zemljišta na ostrvu Sv. Nikola u Budvi. Prodavac je bio Stanko Cane Subotić, prijatelj Mila Đukanovića.

Taksinova sestra Jingluk Šinavatra, koja je u svojoj zemlji osuđena na pet godina zatvora zbog korupcije, postala je državljanka Srbije na sjednici Vlade Srbije 27. juna ove godine.

Kontraverzni Mohamed Dahlan je državljanin Crne Gore od kraja 2010. Za bivšeg palestinskog ministra bezbjednosti, koji se sumnjiči za stomilionske prevare i kršenje ljudskih prava, Đukanović u predlogu za VIP državljanstvo MUP-u kaže da je ,,najvažniji promoter naših interesa na Bliskom istoku”. Pored naših, Dahlan promoviše i interese Srbije.

Crnogorski državljanin od 2013. je i Malezijac Vejn Seng Pu, koji je u ljeto 2014. uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, kojim je nelegalno stekao oko 300 miliona dolara.  Uz obrazloženje da se radi o ekonomskom osnovu, crnogorsko državljanstvo su stekli nasljednik bankarske dinastije Nataniel Rotšild, koji ima udjela u Porto Montenegru, Petros Statis,  koje imaju svoje razvijene poslove u oblasti turizma, medija, kao i vlasnik Oraskoma koji gradi luksuzno naselje na Luštici Samih Saviris.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDIZBORNO ZAPOŠLJAVANJE U MINISTARSTVIMA: I trostruko više honoraraca u julu nego u januaru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore, ministarstva i većina opština nijesu željeli da odgovore na pitanja Monitora u vezi sa znatnim povećanjem zaposlenih po osnovu ugovora o djelu

 

Još od afere Snimak, i pravila „jedan zaposleni, četiri glasa“, jasni su mehanizmi Demokratske partije socijalista – zapošljavanja u zamjenu za podršku na glasačkom listiću. Akcije udomljavanja  birača, najčešće u državnim organima i javnim preduzećima, sudeći po tadašnjem snimku šestočasovne sjednice, praksa su uoči svakih izbora.

Više nezvaničnih izvora Monitora tvrde da se u javnoj upravi masovno zapošljavaju ljudi po osnovu ugovora o djelu, koje popularno nazivaju „honorarcima“. Za razliku od honoraraca koji se zapošljavaju radi obavljanja povremenih i privremenih poslova, ovi ljudi rade regularne poslove u ministarstvima, opštinama i javnim preduzećima, uz puno radno vrijeme i obaveze.  Za razliku od ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme), ugovor o djelu se može raskinuti u bilo kojem trenutku voljom bilo koje ugovorne strane bez pravnih posljedica. To je, tvrde,  idealano  za kontrolu zaposlenih, koji u svakom trenutku mogu da izgube „državni posao“.

Prema saznanjima Monitora, državna uprava je u prvoj polovini godine značajno povećala broj zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. U nekim resorima je u julu (mjesec pred parlamentarne izbore) bilo duplo više, a negdje i tri puta više, zaposlenih po osnovu ugovora o djelu, nego u januaru.

Najdrastičnije uvećanje bilo je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Milutin Simović. U tom resoru je u januru bilo zaposleno njih 18 po osnovu ugovora o djelu, a u julu 58 – više od tri puta.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma u julu je bio 61 zaposleni po osnovu ugovora o djelu, a na početku godine  duplo manje – 29. Ministarstvo kulture u januaru je imalo devet zaposlenih „honoraraca“, a u julu ih je bilo 23. U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva broj zaposlenih po istom osnovu porastao je sa šest na 14, dok ih je u Ministarstvu prosvjete u julu bilo 76, a početkom godine 52 zaposlena po osnovu ugovora o djelu. Isto se, prema informacijama Monitora, događa u organima uprave i u opštinama.

U posljednjem presjeku predizbornih zapošljavanja (4. avgust) objavljenom na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije, nijesu upisana zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, iako su, prema saznanjima Monitora, mnogi od ovih ugovora zaključeni u julu, nakon raspisivanja izbora (20. juna). Prema Zakonu, ukoliko organi javne uprave zapošljavaju nakon raspisivanja izbora, odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju dostaviti Agenciji. U to spadaju i zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, odnosno obligacionim odnosima. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura.

Nijedno od 17 ministarstava, niti Vlada Crne Gore, od petka ne odgovaraju na pitanja Monitora u vezi sa zapošljavanjem po osnovu ugovora o djelu.

PR službe gotovo svih ministarstava, kao i Vlade Crne Gore, uputile su novinara Monitora da odgovore na postavljenja pitanja potraži podnošenjem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, iako su ranije bez problema odgovarali na novinarska pitanja. Odgovore na ova pitanja je i besmisleno tražiti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer nije riječ o gotovoj informaciji sačinjenoj u formi dokumenta, ili o dokumentaciji, zbog čega je jasno da su PR službe samo izbjegle da odgovore na pitanja.

Da je riječ samo o odugovlačenju i izbjegavanju odgovora pokazala je situacija sa Ministarstvom finansija, koje je u januaru imalo osam,  a u julu 21 potpisan ugovor o djelu. Nakon što su ga uputili na slobodan pristup informaciji, novinar Monitora je podnio zahtjev svim ministarstvima, pa i resoru zaduženom za finansije, kojim upravlja ministar Darko Radunović. Iz službe za slobodan pristup informacijama u Ministarstvu finansija u ponedjeljak su potvrdili da postavljenj pitanja nijesu za njih već za PR službu.

„Pitanja uputite PR službi Ministarstva finansija, jer se po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ne odgovara na pitanja već se dostavlja gotova informacija odnosno dokumentacija (kopija)“, navodi se u odgovoru službe tog resora.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I IZBORI: Kad politika zarobi struku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Direktor Instituta Boban Mugoša je ubijeđen da će izbori biti bezbjedni. Veli i da je, ukoliko što krene naopako, odgovornost na građanima. Dodatno nepovjerenje u struku utvrđuje i to što je predsjednik NKT-a Milutin Simović treći na izbornoj listi DPS-a, a direktor KCCG Jevto Eraković deveti

 

U srijedu su od korona virusa u Crnoj Gori umrle četiri osobe. ,,Nažalost, danas je najcrnji dan, prijavljena su četiri smtna ishoda”, istakao je epidemiolog Senad Begić na konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

Ukupan broj umrlih od početka godine je 57. Prema podacima koje je Monitoru dostavio Institut za javno zdravlje najstarija osoba imala je 98, a najmlađa 49 godina. Prosječna starost preminulih je 70 godina.

Smrtni slučajevi i još uvijek najveći postotak broja oboljelih u regionu od 210 na 100.000 stanovnika više nijesu dovoljno upozorenje. Opuštanje nadležnih i građana dovelo je i do pada povjerenja. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša u svakom obraćanju javnosti ističe da oboljeli sve manje prijavljuju kontakte. ,,Pravi se medveđa usluga time što se ne otkrivaju kontakti. Molim da se svi kontakti prijave, kako bismo uspostavili sistem sprječavanje širenja korona virusa”, kazao je on.

Monitoru se nadavno obratila porodica sa informacijom da  se oboljelima nakon isteka dvonedjeljne samoizolacije ne radi ponovno test na korona virus. Iz Instituta su nam odgovorili: ,,Prema trenutno važećim protokolima Svjetske zdravstvene organizacije, Američkog centra za kontrolu bolesti (CDC) i drugih javnozdravstvenih agencija i autoriteta, testiranje osoba koje su u procesu oporavka od infekcije novim korona virusom više se ne preporučuje niti predstavlja strategiju neophodnu za određivanje kada će se prekinuti izolacija, osim u određenim okolnostima koje podrazumjevaju npr. teške slučajeve infekcije, osobe kod kojih su simptomi prisutni u produženom trajanju, imunokompromitovane pacijente i slično’’.

Objašnjavaju da se oporavljenom osobom smatra osoba koja najmanje tri dana nema simptome i nije uzimala nikakvu terapiju, pri čemu je ista ta osoba morala da provede najmanje dvije sedmice u izolaciji. Za ovakve osobe smatra se da nisu zarazne niti „sposobne“ da šire infekciju.  Pojasnili su i da je PCR test kod određenih osoba bio  pozitivan pet do šest nedjelja, ali to ne znači da osoba ima virus, već djelove genoma virusa koje otkriva PCR.

NKT je  u ponedjeljak donio odluku o otvaranju granica i ulazak u Crnu Goru bez dodatnih uslova za državljane Ruske Federacije i Azerbejdžana. Najavljeno je da će prvi avioni iz Moskve na tivatski aerodrom sletjeti 10. avgusta.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET PRESUDI DARKU ŠARIĆU: Okle milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li i proces za pranje novca  protiv Darka Šarića u Srbiji završiti na isti način kao onaj protiv njegovog brata  u Crnoj Gori, znaće se nakon izlaska ovog broja Monitora.  Postupak ovdje se  istopio jer nije dokazano porijeklo Šarićevog novca. U Srbiji će proces za pranje novca biti okončan prije pravosnažne presude za trgovinu kokainom. A tu su i brojne Šarićeve veze sa najmoćnijim ljudima regiona

 

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u Beogradu je završeno, a presuda će biti poznata u petak, 31. jula, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Šariću se u Beogradu za pranje novca  sudi  od 2011. godine. U optužnici se navodi da  je ovaj Pljevljak organizovao kriminalnu grupu sa kojom je oprao više od 20 miliona evra stečenih švercom kokaina. Prema tužilaštvu, Šarić je  novac u legalne tokove uglavnom ubacivao kupovinom preduzeća i nekretnina.

To nije jedini proces protiv Šarića u Beogradu. Sudi mu se paralelno i za međunarodni šverc kokaina. I taj postupak traje godinama. Šarić je u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina, ali se i dalje čeka odluka Apelacionog suda na žalbe koje su podnijete nakon presude.

Grupa Darka Šarića razotkrivena je zajedničkom akcijom policije, regionalnih i stranih tajnih službi pod nazivom „Balkanski ratnik“. Nakon ove akcije u više zemalja u svijetu pokrenuti su postupci, a osuđujućim presudama okončana su suđenja ograncima klana Darka Šarića u Urugvaju, Italiji i Sloveniji. Suđenja na brdovitom Balkanu protiv Šarićeve grupe, ne idu, međutim, tako lako. I uglavnom se tope.

U Crnoj Gori je proces protiv brata Darka Šarića, Duška, za pranje novca okončan oslobađajućom presudom. Problem je bio to što tužilaštvo nije utvrdilo porijeklo novca. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Vidjećemo hoće li i procesi u Srbiji završiti na isti način, imajući u vidu i to da će proces za pranje novca biti okončan prije onog koji se tiče trgovine kokainom.  U završnim riječima procesa koji se protiv Šarića vodi zbog pranja novca, njegovi advokati naveli su da tužilaštvo nije dokazalo da je ,,Šarić švercovao kokain i tako zaradio novac, a kamoli da je organizovao kriminalnu grupu koja je oprala više od 20 miliona eura”.  Njegovi zastupnici tvrde da je Šarić prije nego što su ga u Srbiji optužili za pranje novca imao ,,apsolutno legalno zarađenih više od 50 miliona eura”. Oni navode da je samo od prodaje Štampa sistema, prihodovao 30 miliona eura.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo