Povežite se sa nama

OKO NAS

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

Poslovanje ovakvih trgovaca često je teško ispitati. Na onlajn sajtovima za kupovinu nalaze se i uputstva za plaćanje, a trenutak kada kupac unese podatke sa svoje kreditne kartice zna da bude mač sa dvije oštrice. Osim što može da bude oštećen za već plaćeni iznos, nekad i cjelokupna sredstva koja se nalaze na računu potrošača nisu bezbjedna, jer banke privremeno blokiraju kartice zbog sumnjivih operacija. Preporučljivo je plaćati debitnim karticama koje su namijenjene isključivo za plaćanje na internetu jer one imaju posebne mehanizme zaštite.

Jedan od načina zaštite je provjera domena sajta sa kojeg se naručuje proizvod ili uslugu. Na internet stranici Whois (Ko je) unosom internet adrese u koju se sumnja, može se provjeriti na koga je registrovana stranica, koja je zemlja porijekla, ko je provajder i sve druge neophodne podatke.

Treba širom otvoriti oči i prilikom pretrage oficijalnih sajtova velikih kompanija kao što su Ebay, Amazon, Alibaba, TripAdviser, Etsy, AliExpress i Booking.com.

Sagovornica Monitora A.M. priča o negativnom iskustvu sa Booking.com sajtom za rezervaciju smještaja: ,,Išla sam na more u Grčku i tražila smještaj za nedjelju dana. Kada sam na Booking.com sajtu pronašla apartman po odgovarajućoj cijeni, rezervisala sam ga. Na sajtu je sve djelovalo u redu, pregledala sam i provjerila slike smještaja i lokaciju. Kada sam tamo stigla, hladan tuš. Vlasnica mi je rekla da su trenutno u toku radovi u apartmanu koji sam rezervisala i da će me smjestiti u drugi. Taj je bio manji, bez kuhinje i balkona. Cijena je naravno ostala ista, a vlasnica je čak tražila da platim dodatne takse za čišćenje apartmana. O ovome na sajtu nije bilo ni riječi. Ljetovanje mi je presjelo“.

Ovakve situacije mogu da se izbjegnu tako što se provjere komentari i preporuke osoba koje su već poručivale proizvod ili uslugu. Svaka ozbiljnija kompanija, među kojima je i Booking.com, na svom sajtu ima prostor za recenzije, gdje su dostupne detaljnije informacije.

Prevarantima ni to ne staje na put. Naprotiv, podstaklo ih je da smisle nove dovitljive načine da zarade novac. BBC je u aprilu ove godine objavio članak u kom piše da je Amazon kompanija preplavljena lažnim recenzijama. Ovo su tvrdnje Viča, britanskog udruženja za zaštitu potrošača: ,,Iz Amazona kažu da kompanija koristi automatizovanu tehnologiju za uklanjanje lažnih recenzija. Međutim, na hiljade preporuka je neprovjereno, što znači da nema dokaza da je recenzent zaista kupio proizvod“. Ovo udruženje savjetuje kupce da se ne oslanjaju samo na ocjene, već da temeljno prečešljaju sajt: ,,Provjerite datume – pogledajte kada su kritike objavljene. Ako su mnoge od njih postavljene u kratkom vremenskom periodu, vjerovatno su računarski generisane, odnosno napravio ih je kompjuterski program. Ako proizvodi imaju stotine ili hiljade uglavnom pozitivnih kritika, budite oprezni”.

Zavod za statistiku Monstat je prošle godine objavio nalaze istraživanja o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija. To istraživanje je pokazalo da u Crnoj Gori 72,2 odsto anketiranih domaćinstava ima pristup internetu kod kuće. Na pitanje kada su poslednji put naručili proizvod ili usluge preko interneta, 73 odsto ispitanika je reklo da nikada nije koristilo internet u te svrhe. Najčešće se preko interneta nabavlja odjeća i plaća smještaj za odmor. Ovi podaci Monstata pokazuju da internet kupovina u Crnoj Gori još uvijek nije uzela maha.

Zbog lične zaštite zgodno je poznavati Zakon o zaštiti potrošača. Tim zakonom definiše se pojam nepoštene i obmanjujuće poslovne prakse i pravo na naknadu štete. Ali, teško da inostrani prodavci mogu da budu pod ingerencijom crnogorskih zakona i pravosudnog sistema. Iz Centra za zaštitu potrošača Crne Gore savjetuju da u onlajn svijetu treba slušati preporuke prijatelja i kupovati od firmi koje su prepoznate.

Na internetu vreba sajber mačak iz vreće. Oprezno.

 

                                                                                       Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

VRHOVNI SUD RJEŠENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PROGLASIO NEZAKONITIM: Traži se ponovo domaćin kolašinskih rijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvogodišnje nesuglasice između kolašinskih ribolovnih klubova, okončao je Vrhovni sud. Ministarstvo poljoprivrede ponovo konkursom traži klub koji će gazdovati ribljim fondom na području te opštine, nakon što je sud prethodni izbor proglasio nezakonitim

 

Rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na područku kolašinske opštne Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača nezakonito je. Tako je odlučio Vrhovni sud,  nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva.

U tužbi tog kluba je istaknuto da je u postupku odlučivanja Ministarstvo zanemarilo činjenicu da je SRK Tara i Morača još 2016. godine isključeno iz članstva Saveza sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore. Članstvo u tom savezu obaveza je za sve koji se kandiduju za gazdovanje vodama.

Iako je 2018. Ministarstvo poljoprivrede povjerilo gazdovanje vodama SRK Tara i Morača na šest godina, pritisnuti sudskim odlukama, u tom resoru ponovo konkursom traže „domaćina“.

Javni oglas će trajati do sredine narednog mjeseca.

„Očekujemo da će ovog puta resorno ministarstvo postupiti kako je presudom naloženo. Dokazali smo da SRK Tara i Morača nezakonito upravlja vodama. Gupa ljudi, okupljenih u tom klubu, godinama ruši svaki pokušaj da se na kolašinskim vodama uvede red, da se ribolov obavlja  u skladu sa zakonom, da se u našem gradu razvija i ribolovni turizam“ – kazao je Mile Lazarević iz SFFK Maniro.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ROŽAJE, POŽARI OSTAVILI PUSTOŠ: Slike apokalipse

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete. Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu  je saopštio da su za ove požare nedvosmisleno krivi – ljudi

 

Iza prošlonedjeljnih požara koji su zahvatili teritoriju opštine Rožaje i koji su gutali imovinu i šume, samo srećom ne i živote, ostale su kataklizmične slike. Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu nedvosmisleno je saopštio da je za požare kriv ljudski faktor.

„Konstatovano je da je u tri slučaja do požara uzrok problem na elektromreži, a da je u ostalim slučajevima, najvjerovatnije, požar bio namjerno izazvan. Nadležni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju počinioca tih djela“ – saopšteno je nakon sastanka tog tima sa policijom i Direktoratom za vanredne situacije.

Oni su uputili apel građanima da budu odgovorni, jer, kako su kazali, i mala nepažnja u ovim trenucima, može izazvati požar sa katastrofalnim posljedicama.

Bio je to neobično vreo dan na sjeveru države. Temperatura je za dva stepena prešla tropskih trideset stepeni. Veća nego u Podgorici. Orkanski južni vjetar samo je pojačavao utisak nestvarnosti i pogodovao munjevitom širenju vatre.

Rožajski vatrogasci su, ipak, uz brojnu podršku raznih organizacija i građana, uspjeli da stave pod kontrolu požare koji su zahvatili čak trećinu teritorije ove sjeverne opštine.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja u Rožajama Nuradina Agovića, lokalizovano je na desetine požara koji su istovremeno buktjeli.

„Većina požara je lokalizovana, a ostala su žarišta koja uz pomoć naših volontera i u saradnji sa Radnom jedinicom Šumske uprave, i dalje gasimo. Jedini aktivni požar je onaj koji se nalazi na Graničnom prelazu Kula” – kaže Agović.

On je precizirao da je za samo dva-tri dana bilo aktivno čak šezdeset požara na osamnaest lokaliteta.

Monitoru je rečeno da su izgorjele dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom lazu i Nurkovićima, brenta privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri stoga sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

„Sav posao smo odradili uz pomoć samo tri specijalizovana kamiona, koja imamo u posjedu, te još dvije cisternne koje su angažovane od strane Vodovoda i Komunalnog preduzeća” – rekao je Agović.

U pomoć su im priskočile i kolege iz Plava sa jednim vozilom. Ostale sjeverne opštine nijesu mogle da ustupe kamione za gašenje, jer su i na njihovim teritorijama buktjeli požari.

„Sa tom mehanizaciom i uz pomoć građana uspjeli smo da stavimo sve požare pod kontrolu. Imali smo i ponudu od strane Vojske Crne Gore, koja je trebala da angažuje vazduhoplovnu jedinicu. Međutim, usljed snažnog vjetra postojao je rizik po helikoptere kad uzlete. Ponuđena nam je i pomoć u cisternama sa primorja, ali taj model ne bi bio efikasan zbog velike udaljenosti” – kaže Agović.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SVAKODNEVNI KRIVOLOV NA SKADARSKOM JEZERU SE NASTAVLJA: Ribočuvara, i dalje, nedovoljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivolov ribe na Skadarskom jezeru ne prestaje.  Paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group, samo pokazuje koliko je krivolov na ovom jezeru uzeo maha

 

,,Tradicionalne rođačke, prijateljske i druge veze razlozi su zbog kojih se gledalo kroz prste višedecenijskom problemu krivolova ribe na Skadarskom jezeru“, tvrde iz NVO Carp Security Group.

Od 1. januara do 11. maja 2020. godine inspektori za slatkovodno ribarstvo napisali su  19 prijava protiv 26 osoba. U Osnovnom državnom tužilaštvu, zbog nelegalnih aktivnosti, procesuirano je 14 prijava protiv 22 osobe. Ovo su zvanični podaci koje je Javno preduzeće Nacionalnih parkova Crne Gore (JP NPCG) dostavilo Monitoru.

Početkom ove godine, u razmaku od samo dva dana, od 28. do 30. januara, na društvenim mrežama osvanula su čak tri snimka na kojima se vidi kako različite osobe na nelegalan način izlovljavaju ribu iz Skadarskog jezera. Dinamitom, agregatima, strujom. Jedan od počinitelja je usnimljen usred bijela dana.

Posljednji u nizu incidenata, u kojima se ogleda koliko je krivolov na Skadarskom jezeru uzeo maha, je paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group. Ova nevladina organizacija je više puta bila na meti napada krivolovaca: ,,Paljene ribarske kolibe je posljedica našeg rada u suzbijanju krivolova na jezeru. Očekujemo od nadležnih organa da će uložiti napore da otkriju ko je počinilac ovog gnusnog djela“. Prema njihovim riječima, pripadnici Uprave policije (UP) treba više da se uključe, kako bi se što efikasnije zaštitili riblji fond i ostale vrijednosti Skadarskog jezera.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JP NPCG propisano je 16 radnih mjesta za nadzornike na Skadarskom jezeru. Međutim, značajan broj nadzornika odsustvuje sa posla po osnovu korišćenja bolovanja. Iz tog razloga, iz JP NPCG kažu da su na određeno vrijeme angažovali još pet izvršilaca, ribočuvara, kako bi rad službe mogao biti organizovan.

Na površini od 40 hiljada hektara, koliko obuhvata NP Skadarsko jezero, tih petoro izvršilaca je dužno da spriječava i evidentira nezakonit lov, ribolov i gradnje. I da sarađuje sa lokalnim stanovništvom, edukuje posjetioce, naplaćuje ulaznice, pruža pomoć u slučaju poplava i još mnogo toga, što sve potpada u opis njihovog posla,  objašnjavaju iz JP NPCG.

Iz ovog javnog preduzeća za Monitor kažu da je, prema programskim aktivnostima parka, planirano povećanje broja nadzornika. ,,Rad Službe zaštite je 24-časovni i tokom ovog perioda jezero je bilo pokriveno uvijek jednom patrolom, a vrlo često su bile na vodi istovremeno dvije ili tri patrole. Tako je, na primjer, u periodu od 15. marta do 12. maja 2020. godine bilo angažovano 148 patrola. Pored ljudske podrške trudimo se da i tehnički poboljšamo kontrolu na jezeru i u tu svrhu smo instalirali termalnu kameru koja je u funkciji takođe 24 sata”, objašnjavaju. Uspostavljen je i Call centar, kako bi i građani mogli da prijave nelagalne aktivnosti u parku.

Iz NVO Carp Security Group za Monitor ističu da je ove godine saradnja sa JP NPCG bila konkretnija nego ranije. ,,Prije početka zabrana JP NPCG je, na osnovu ugovora o djelu, angažovalo pet naših aktivista kako bi ispunili zakonsku formu. Od Ministarstva poljoprivrede smo dobili ribočuvarske legitimacije, a time i širok dijapazon ovlašćenja. Način saradnje i rada sastojao se iz toga što smo nas petoro, sa ribočuvarskim dozvolama, nekada zajedno sa nadzornicima Službe zaštite, a u nekim slučajevima i samostalno na plovilima“.

I ranije su pojedine nevladine organizacije upozoravale da Nacionalni parkovi Crne Gore nemaju dovoljno ljudstva. Krajem prošle godine, nakon prijave o krivolovu u oku Karuč, gdje važi ribolovni zabran za sve vrste ribe do 15. maja 2024. godine, iz Ekološkog pokreta Ozon su ukazali na to.  ,,Očigledno je da NPCG nemaju dovoljne ljudske i tehničke kapacitete da bi se nosili sa ekokriminalom ovih razmjera. U fokusu njihovog menadžmenta su naplata ulaznica, dozvola i ostale komercijalne usluge, a ne zaustavljanje devastacije ekosistema i prirodnih resursa koje su im povjerene da bi se njima održivo upravljalo. Ako službe zaštite ne mogu obezbijediti oka poput Karuča, onda ne vidimo svrhu uvođenja ovakvih zabrana”, istakli su oni.

Pitanje je  – ako su i sami utvrdili potrebu za angažovanjem više ljudi, zašto godinama NPCG ne mogu da nađu sredstva da zaposle ili osposobe više ljudi za poslove nadzornika na Skadarskom jezeru? Posljednji javnosti dostupan godišnji finansijski izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore datira još iz 2014. godine, kada je  utvrđen niz nepravilnosti u radu.

Služba zaštite raspolaže sa četiri plovna objekta koja se koriste za poslove zaštite prirodnih i kulturnih dobara ovog parka. Na njima se nalaze vanbrodski motori snage 15,70, 80 i 115 konjskih snaga.

Prema podacima JP NPCG, od prvog januara do 11. maja ove godine, od sredstava upotrijebljenih za nezakoniti ribolov, privremeno je oduzeto 18 plovila, 16 vanbrodskih motora, dvije sonde, jedna lovačka puška, tri plinske lampe, jedna plinska boca, dva električna pretvarača, tri ostija, jedan patron za pušku, 56 komada municije, devet mamaca, četiri akumulatora, sedam rezervoara za gorivo, 330 ribolovnih mreža, dvije popunice, 14 bubnjeva, 26 sakova, 63 parangala, šest vesala, tri vrše. I 87 kilograma šarana.

,,Prošle godine, u toku trajanja ribolovnih zabrana, napisana su tri Zapisnika o izvršenoj kontroli za NN lica vezano za krivolov (krivične prijave) i pet Zapisnika o izvršenoj kontroli protiv 7 lica zatečena u krivolovu (prekršajne prijave). U istom periodu oduzeto je i 356 ribarskih mreža, sedam plovila, sedam vanbrodskih motora, šest ribolovnih štapova, devet akumulatora, tri sonde, dvoje pari, jedne osti, tri rezervoara, četiri električna pretvarača, jedan kanister, jedan pojas za spasavanje, i drugo”, preciziraju iz JP NCPG.

Od početka godine, protiv nadzornika Službe zaštite NP Skadarsko jezero, zbog povreda radnih obaveza prilikom obavljanja  radnih zadataka, pokrenuta su 4 disciplinska postupka. Do sada su okončana dva – izricanjem novčanih kazni.

Iz NVO Carp Security Group kažu da su i sami podnosili prijave protiv građana zbog nezakonitog djelovanja. Jedna od njih je prijava  ribočuvara protiv dva građanina  Centru bezbjednosti. Taj postupak je u toku.

Završetak ribolovnog zabrana planiran je od 15. maja. ,,Novim setom mjera, u cilju ublažavanja restrikcija uvedenih usljed korona virusa, omogućeno je obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova u Crnom i Biogradskom jezeru, dok je na Skadarskom dozvoljen izlov jegulje”, najavljuju iz JP NPCG.

Bezobzirnost krivolovaci dugo godina  desetkuje  riblji fond Skadarskog jezera. Jezero  gotovo i nema ko da čuva.

                                                                                                                                                                    Andrea JELIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo