MONITORING
Nerasvijetljeni zločin
Objavljeno prije
15 godinana
Objavio:
Monitor online
Na kraju onoga što su neki mediji nazvali ,,sudskim procesom stoljeća u Hrvatskoj,” sutkinja Ivana Kršul je u srijedu objavila presudu po kojoj je šest osoba proglašeno krivim za ubistvo vlasnika magazina Nacional Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franjića oktobra 2008. Ostao je nejasan motiv zbog kojih je počinjeno ubistvo, i nije utvrđeno da je za ubistva Pukanića i Franjića, jedan od najčuvenijih balkanskih kriminalaca Sreten Jocić formirao zločinačku organizaciju.
Neposredni izvršitelj Željko Milovanović u odsustvu je osuđen na 40 godina. Robert Matanić, koji je prema optužnici okupio zločinačku grupu, osuđen je na 33 godine. Zbog pomaganja u ubistvu njegov brat Luka Matanić i zajednički prijatelj Amir Mafalani dobili su po 16 godina zatvora. Bojan Gudurić dobio 30-godišnju zatvorsku kaznu jer je iz zasjede trebalo da puca u Pukanića ukoliko eksploziv zataji.
Slobodan Đurović osuđen je na 15 godina zbog optužbi da je bio veza ubica sa Jocićem koji je za Pukanićevo ubistvo navodno platio 1,5 miliona eura.
Suđenje u Županijskom sudu u Zagrebu trajalo je devet mjeseci.
U prvoj optužnici je stajalo da je Pukanićevo ubistvo organizovao Joca Amsterdam. No, ostalo je otvoreno pitanje ko je od Jocića naručio Pukanićevo ubistvo. Prema izmijenjenoj optužnici, od prije dva mjeseca, Jocić je izbačen kao organizator te je to sada nepoznata osoba.
Osim u Zagrebu, suđenje za smrt Iva Pukanića i Nika Franjića sprovodi se i pred sudom u Beogradu gdje se održava postupak protiv Sretena Jocića, Željka Milovanovića i Milenka Kuzmanovića.
Slobodan Šašić, zamjenik direktora Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) i tužilac u procesu ubicama Pukanića i Franjić, izjavio je da je nezadovoljan visinom kazni koje su dobili šestorica optuženih, pa je najavio da će podnijeti žalbe na presudu.
Tužilac Šašić je, kako navode hrvatski mediji, posebno nezadovoljan visinom kazne koju je dobio Slobodan Đurović.
Kako primjećuje hrvatski Nacional poslije suđenja nedostaje odgovor na pitanje – ko je naručio atentat. Sve dok se do tog odgovora ne dođe, ne može se govoriti da je posao mjerodavnih institucija u tom slučaju završen.
,,Jasno je da naručitelj postoji, a kad ima njega, ima i motiva. Moguće je da je povod za ubistvo Ive Pukanića bilo njegovo pisanje, ali to nije utvrđeno. Jasno je da je naručitelj ubistva imao izuzetne lične razloge jer je bio voljan da za ubistvo plati 1,5 miliona eura”, kazala je Kršul.
Ona je istakla da način na koji je djelo počinjeno ima potpis organizovanog kriminala i stav da je on nedodirljiv. No, ova presuda je poruka da takvo ponašanje neće biti tolerisano, istakla je sutkinja.
Dio hrvatskih medija, na čelu sa Nacionalom smatra da su, s obzirom na težinu, mjesto i način izvršenja zločina, presude ,,skandalozno niske”. Takođe, potpuno je neshvatljivo da optuženi nisu osuđeni zbog udruživanja u zločinačku organizaciju. Ističe se posebno da je sud prenisku kaznu dodijelio Đuroviću koji je bio jedan od organizatora atentata, pa je neshvatljivo zbog čega je na kraju osuđen na samo 15 godina zatvora, što je najmanja izrečena kazna u ovom procesu.
Obrazlažući presude sutkinja Kršul je rekla da jedino za Đurovića – koga je USKOK optužio za jednu od glavnih uloga u organizaciji samog atentata – ,,nije utvrđen motiv jer se ne zna nalogodavac, pa ni pravi motivi poticatelja na ubistvo ne mogu biti poznati”. Time, po tumačenju Nacionala, Đurović defakto nije proglašen saučesnikom u gnusnom zločinu ispred zgrade NCL Media Grupe kada su na krajnje brutalan način likvidirani Pukanić i Franjić.
Nacional se posebno osvrće na svjedočenje Ratka Kneževića. ,,Predstavnici Državnog tužilaštva su u Kneževiću dobili svjedoka koji je objasnio logiku djelovanja grupe koja je ubistvo organizovala i počinila. Knežević je za naručivanje atentata direktno optužio crnogorskog premijera Mila Đukanovića i njegova bliskog prijatelja Stanka Subotića, zvanog Cane, kome se u Srbiji u odsustvu sudi zbog šverca cigareta,” istakao je Nacional.
Knežević je pred Županijskom sudom u februaru ove godine kazao da je duvanska mafija Pukaniću počela da prijeti već poslije prvih tekstova o organizovanom švercu cigareta pod okriljem crnogorske države, objavljenim u tadašnjem dnevniku Republika. Niz napisa nastavljen je u nedjeljniku Nacional, a s njima su dolazile i nove prijetnje, ali i prvi planovi atentata koji su još 2002. osujetile tajne službe nekoliko zemalja, kazao je Knežević.
Prema Kneževiću, Pukanić mu je, govorio kako su mu nudili novac da prestane da piše, prvo dva, a potom i pet miliona eura. ,,Takva je mafija – prvo prijeti, potom podmiti, a onda i ubije”, izjavio je Knežević.
Osim ljudi bliskih Subotiću, prijetnje je, u dva navrata, telefonom navodno izgovorio i sam Cane, prvo uljudno, a potom i direktno. “Kada sam rekao da ne mogu uticati na Pukanića, prestao je da bude uljudan i rekao – ubio sam mnoge ubiću i vas”, kazao je svjedok.
Knežević je rekao i da su na temelju Pukanićevih otkrića evropski isljednici kao šefa duvanske mafije prepoznali njegovog bivšeg kuma, crnogorskog premijera Đukanovića koji je od šverca cigareta punio paralelni državni budžet. Jedna od uloga tog ,,budžeta” bila je i kupovina glasova na izborima rekao je Knežević.
Svjedok je dodao da je te optužbe Pukanić iznio i pred isljednicima u italijanskom gradu Bari, koji su vodili tajnu istragu protiv duvanske mafije. Istraga je dovela do optužnice u kojoj je Đukanović, kada se na sudu u Bariju pojavio kao svjedok, ,,prvi puta mogao vidjeti Pukanićevo svjedočenje i podsticaj koji je u rasvjetljavanju čitavog slučaja dalo pisanje Nacionala”. Samo deset dana kasnije u Zagrebu se dogodio prvi neuspjeli atentat na Pukanića.
Knežević je naveo da je istim švercerskim kanalima posao u posljednje vrijeme s duvana prebačen na kokain. Knežević je u više navrata ponovio da je ono što je ranije rekao i hrvatskoj policiji, spreman da potvrdi pred crnogorskom organima.
,,Znam o čemu govorim, s obzirom na to da i antimafijaška direkcija iz Barija i švajcarsko državno tužilaštvo, svi su rekli da nikada nisu vidjeli, veći protok novca u nekom ilegalnom biznisu kao što je ovaj…Posao koji je samo u 1999. godini – precizno i jasno stoji u optužnici antimafijaškog tužiteljstva u Bariju- okrenuo 2,5 milijarde maraka, je poslije pisanja Nacionala stao. To je sasvim dovoljan motiv za čovjeka koji ima zdrav razum da zaključi odakle je moglo doći ovo što se na žalost desilo u Zagrebu”, rekao je Knežević.
Tužiteljstvo je u optužnicu uvrstilo tvrdnju da je ubistvo Pukanića organizovano kako bi bio onemogućen da piše o djelovanju i povezanosti više kriminalnih grupa na balkanskom prostoru. Odbrane optuženika, međutim, tvrdile su da Knežević o ubistvu nema neposrednih saznanja te da je cilj njegova istupanja u javnosti bila isključivo samopromocija.
No, i novinar Nacionala Berislav Jelinić smatra da sve indicije ukazuju da iza ubistva stoji Subotić, odnosno crnogorsko-srpska duvanska mafija o kojoj su njegov magazin i Pukanić pisali.
,,Indicije postoje, i one su sve snažnije. Nacional je pisao o aktivnostima te grupacije veoma eksplicitno, veoma otvoreno. Ali mi kao redakcija nismo željeli da prstom upiremo ni u koga, već smo vjerno prenosili tok istrage”, rekao je Jelinić.
Nacional ocjenjuje da su od početka suđenja optuženima prije godinu dana gotovo potpuno zamrle policijske aktivnosti koje bi trebale dovesti do naručitelja atentata na Pukanića. To se povremeno pokušalo objasniti tvrdnjama da u pojedinim fazama policijskog posla treba da protekne puno vremena do postizanja rezultata.
Istina je, po Nacionalu, u stvari jednostavna. Na tom se slučaju više aktivno ne radi. Informacije o stezanju obruča oko još nekih sudionika u atentatu na Pukanića proizlaze iz rada nekolicine ljudi unutar Uskok, a ne iz neke opsežne aktivnosti policije koja rad na tom slučaju i dalje doživljava kao prioritet.
Sve se aktivnosti u tom slučaju svode na pomno praćenje zbivanja oko Jocića i Đurovića. Njih su dvojica procjenjuje Nacional, po svemu sudeći, jedine osobe koje su imale direktne kontakte s naručiteljima atentata, pa se čeka da se oni eventualno slome kad se suoče s dugogodišnjim zatvorskim kaznama.
Odgovor na pitanje ko su naručitelji atentata teško će se dobiti u Zagrebu. Moglo bi se to dogoditi u Beogradu, gdje Sreten Jocić počinje popuštati pod pritiskom spoznaje da bi do konca života mogao ostati u zatvoru, zaključio je Nacional.
Prijetnje novinarima
Udruženje sudskih izvještača Hrvatskog novinarskog društva (HND) upozorilo je na prozivanja, pritiske i prijetnje novinarima koji prate ,,slučaj Pukanić”. Tokom čitavog sudskog postupka optuženima za atentat na Pukanića i Franjića novinari su učestalo prozivani, navedeno je u saopštenju. Novinari koji izvještavaju o suđenju su etiketirani i, poučeni iskustvom iz ranijih slučajeva, smatramo da su stavljeni u poziciju ,,mete za odstrel”. Udruženje sudskih izvještača HND traži da se s tim pritiscima prestane, a od policije da adekvatno reagira na prijetnje novinarima.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Tokom ove sezone otvara se 21 nova avio ruta, od toga 17 avio linija kompanije Viz Air. No, otvaranje baze Viz Aira potvrdilo je ono što smo znali – da su kapaciteti crnogorskih aerodroma mali i da ne mogu da prime još novih linija. Adekvatnu strategiju čekamo skoro deceniju
Vlada je na predlog Ministarstva turizma utvrdila Plan pripreme ljetnje turističke sezone za ovu godinu. U aprilu, tik pred sezonu, od koje živimo, a koja traje od 1. maja do kraja avgusta, a možda i duže.
U Planu su definisane mjere koje treba preduzeti prije i tokom sezone, kao i strategije rada nadležnih organa, državnih firmi, turističkih organizacija. Da nam strategija treba govori i činjenica da Crna Gora već dvije godine bilježi pad broja noćenja – prošle godine registrovano je 15,36 miliona noćenja turista u svim vidovima smještaja, što je za 230 hiljada manje nego u 2024. godini, a za milion manje nego 2023.godine. Zbog napada SAD i Izraela na Iran očekuje se neizvjesna sezona uz rast cijena goriva, avio karata i opštu inflaciju.
Pripreme su počele dobrom viješću – tokom ove sezone otvara se 21 nova avio ruta, od toga 17 avio linija kompanije Viz Air. Ova mađarska niskobudžetna avio kompanija otvorila je u Podgorici svoju bazu, a ukupno proširenje kapaciteta procjenjuje se na oko milion dodatnih sjedišta tokom ove godine, što predstavlja jedno od najvećih pojedinačnih povećanja ponude u istoriji crnogorskog avio-saobraćaja.
I domaći avio-prevoznik ToMontenegro najavljuje da će do kraja maja zakupiti avion sa više od 110 sjedišta, a planira i kupovinu još jednog aviona do kraja septembra.
Loša vijest je da je otvaranje baze Viz Aira potvrdilo da su kapaciteti crnogorskih aerodroma mali i da se na širenju i unapređenju infrastrukture što prije mora poraditi, jer ne mogu da prime još novih linija.
Otvaranje baze je prekretnica u poslovanju crnogorskih aerodroma nakon dvije godine pregovora i nakon 20 godina stagnacije u razvoju aerodromske infrastrukture, izjavio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore(ACG) Roko Tolić.
,,Ljudi su oduševljeni. Napokon se osjećaju da je ovo otvorena zemlja, da imaju mogućnosti za putovanje. Ali da mi ne bismo se zaustavili na ovome što je sada postignuto, onda zaista je bio naš apel da prekinemo ovaj status quo i da Vlada Crne Gore racionalno, argumentirano, logično i s objašnjenjem prema svima donese tu najkonkretniju odluku u kojoj bi trebalo biti jasno determinirano u kojim rokovima se aerodromska infrastruktura može adaptirati na način da primi sav taj promet kojeg priželjkujemo”, apelovao je Tolić.
Iz Vlade sem obećanja, odluke nema. Tender za davanje crnogorskih aerodroma raspisan je 2019. godine. Još uvijek nije donijeta odluka, iako je prošle godine kao prvorangirana izabrana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC).
Ministar pomorstva, koji rukovodi i radom Ministarstva saobraćaja Filip Radulović je naglasio da postupak za ACG traje već osam godina i da još nije završen, što šalje lošu poruku investitorima da je Crna Gora spora i neozbiljna. I direktor aerodroma Tolić je više puta upozorio da se proces odluke o koncesiji odužio, zbog čega je i njihovo poslovanje otežano. Naglasio je da se tokom upravljanja dubrovačkim aerodromom, protivio tamošnjoj koncesiji i odbio taj proces, ali da se u slučaju Crne Gore mora gledati državni interes. Sidnikalci i radnici aerodroma su jedinstveni u protivljenju odluci o davanju ACG pod koncesiju – ističu da im je prošla godina bila rekordna, da imaju kapacitet za ozbiljne rezultate i razvoj pa nije jasno zašto se dva aerodroma daju pod koncesiju.
I dok su Vlade u Crnoj Gori gubile godine, nakon koncesione saradnje u aerodrom Majka Tereza uloženo je 140 miliona eura, nakon čega je vazdušna luka u Tirani postala broj jedan u regionu po broju putnika. Da se ulaganje u aerodrome isplati pokazuju podaci koji govore da su 2020. godine aerodromi u Crnoj Gori, zračne luke u Tirani i Dubrovniku bile na istom nivou, da bi 2024. naši aerodromi i aerodrom u Dubrovniku, ostali na nivou od blizu tri miliona putnika, dok je u Tirani opsluženo preko 10 miliona putnika.
Aerodromi Crne Gore su protekle godine imali rekordnu sezonu i preko njih je prešlo tri miliona putnika, zbog očekivanja većeg broja putnika tokom ove sezone najavili su uvođenje treće smjene na aerodromima.
Treća smjena je, krajem marta, uvedena i na gradilištu bulevara Tivat-Jaz u cilju ubrzanja radova prije početka turističke sezone. Radovi na ovoj važnoj primorskoj saobraćajnici, koja je direktno vezana za Aerodrom u Tivtu, počeli su u avgustu 2023. godine, i prethodne dvije godine su zagorčali ljetovanje turistima i život mještanima tog područja. Najvljeno je da će radovi biti završeni sredinom januara ove godine, ali nijesu. A i pored treće smjene, prognoze da saobraćajnica biti potpuno spremna za sezonu su neizvjesne. Uprava za saobraćaj je početkom godine kineskom konzorcijumu Shandong Foreign Economic and Technical Cooperation i Shandong Liuqiao Group odobrila produženje radova na bulevaru i novom cjevovodu Regionalnog vodovoda – do 31. maja ove godine.
U pomenutom Planu pripreme ljetnje turističke sezone se ne potvrđuje da će ova saobraćajnica biti spremna za ovu sezonu. Ono što se i Planom zna je da će Podgorica i ovu sezonu, treću po redu, dočekati sa problemom nezavršenih radova na 700 metara dugom dijelu bulevara Danilovgrad – Podgorica kroz Gornju Goricu, odnosno dionicu Cetinjski semafori – Komanski most. Po podacima Uprave za saobraćaj, ovaj projekat još uvijek koče mještani koji traže izgradnju kružnog toka i priključnih puteva, ali i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
Svakako da je bolje imati nekakav plan, nego nikakav, ali relevantnost ovoga koji je uradilo Ministarstvo turizma kojim rukovodi ministarka Simonide Kordić je upitna. Naime, i pored urgencija, informacije za potrebe izrade plana pripreme ljetnje turističke sezone nijesu dostavile: Budva, Petnjica, Andrijevica, Gusinje i Bijelo Polje.
Budva je sa pet miliona noćenja, protekle dvije godine, ostvarila trećinu ukupnih noćenja turista u Crnoj Gori. Metropola crnogorskog turizma ostvaruje više noćenja nego svi ostali crnogorski primorski gradovi zajedno, pa je raditi plan pripreme turističke sezone bez informacija iz Budve neozbiljno.
Inače, Budva je i u regionalnim okvirima potvrdila status masovne turističke destinacije, pa je po broju noćenja stranih turista iza sebe ostavila Dubrovnik, Beograd, Split… No to je samo početak, još se čeka završetak solitera-hotela tik uz budvansku obalu koji će nezavršeni dočekati turiste i ove sezone.
U planu se ističu i rizici, pa je jedan od njih da je Crna Gora osim velikih ljetnjih gužvi, često na meti kritika turista zbog neintegrisane ponude i sve izraženijeg nesklada cijena i kvaliteta usluga. ,,Formiranje cijena mora pratiti kvalitet usluge i ukupne turističke ponude, kako bi se zadržala konkurentnost destinacije”, ističe Ministarstvo u planu.
Najveći, ne samo turistički rizik, rat na Bliskom istoku, kako se navodi u planu, može da predstavlja: ,,priliku i turiste sve više usmjerava ka Evropi, pa država treba da radi na promociji i marketingu prema zemljama koje imaju direktne avio-linije, uz koordinisane aktivnosti, digitalne kampanje i saradnju sa avio-prevoznicima”.
U jeku priprema za sezonu u susjednoj takođe turističkoj Hrvatskoj, Zoran Meter geopolitički analitičar upozorava: ,,Zbog oluje nad Europom ne možemo ni mi u Hrvatskoj imati iluzija. Rasprodali smo ili uništili stratešku proizvodnju, devastirali poljoprivredu, a od turizma, koji nam je sada primarni izvor prihoda – moglo bi biti vrlo malo koristi ako cijene u EU odlete u nebo. Jer mudraci u Bruxellesu već najavljuju stezanje remena, što treba uključivati i manje i sporije vožnje automobilima, manje korištenje zrakoplova – što neposredno utječe na turistički sektor”.
Svaka sličnost je očigledna.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
POČETAK RADOVA NA VELJEM BRDU: Predizborni crnogorski san
Objavljeno prije
2 sedmicena
28 Marta, 2026
Osam dana pred podgoričke izbore 2024. godine Vlada je predstavila projekat Velje brdo, stanove za građane po povoljnim uslovima. Obećanja o rokovima izgradnje su prekršena. Sada, prigodno, pred izbore naredne godine, kreću prvi radovi iako nedostaje brojna neophodna dokumentacija
Skoro dvije godine nakon najave da će prvi stanovi biti useljeni sredinom ove godine, svečano su počeli radovi na putu ka budućem naselju Velje Brdo.
Premijer Milojko Spajić, zajedno sa ministarkom javnih radova Majdom Adžović, ministrom prostornog planiranja i urbanizma Slavenom Radunovićem i gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, otvorio je radove na Bulevaru do Veljeg Brda. Tako je ozvaničio početak gradnje stambenog kompleksa, gdje bi, po planovima Vlade, trebalo da nikne naselje sa stanovima za preko 40.000 građana.
Iako samo početak radova kasni skoro dvije godine, na otvaranju su ga premijer i ministar Radunović sveli na par mjeseci. ,,Postoji kašnjenje od par mjeseci, evidentno. Međutim, najbitnije je da je projekat počeo i da vidimo lopatu u zemlji”, kazao je Spajić. Nadovezao se i Radunović: „Treba da slave i oni koji su nas kritikovali od početka, koji su prvo izražavali sumnju da smo se premijer i ja bavili političkim marketingom”.
Da je marketinga bilo i ranije, kao i sada, govori i to što su samo osam dana pred podgoričke izbore, 21. septembra 2024. premijer Spajić i ministar Radunović, predstavili program Vlade za rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima– Velje brdo – novi grad po mjeri čovjeka.
,,Danas je veliki dan za Crnu Goru, jer ovo je najveći urbanistički projekat od kad ja pamtim. Planiramo jedan potpuno novi grad u dijelu Podgorice koji je do sada bio potpuno neiskorišćen”, kazao je tada Radunović. Premijer je bio poetičan:,,Amerika ima američki san, a Crna Gora će uskoro da dobije crnogorski san”.
Iako je Spajić najavio da će prvi stanovi biti useljivi sredinom 2026, crnogorski san je počeo da se realizuje tek ove sedmice.
,,Ovaj projekat ima potencijal da riješi jedno od gorućih pitanja, rješavanje stambenog statusa za građane kojima je na današnji dan nezamislivo da obezbijede nekretninu po aktuelnim cijenama, ali i za one građane koji su podstanari i koji će na ovaj način moći da riješe stambeno pitanje. Ne morate vjerovati nama na riječ, vjerujte svojim očima, projekat je započeo”, istakla je na otvaranju ministarka Adžović.
Po podacima Vlade, do sada se preko 15.000 domaćinstava prijavilo za kupovinu stana na Veljem Brdu za 1.000 eura po kvadratu. Prema najavama, prve stambene zgrade trebalo bi da budu završene do kraja godine, ali iz Vlade više ne licitiraju sa rokovima: ,,Sve će se desiti u roku koji će građani, siguran sam, razumjeti”, izjavio je Spajić.
Iako se ne zna kada će stanovi biti gotovi, u prvoj fazi, kako poručuje Radunović gradiće se 630 stanova. ,,To vam je trećina Bloka 5. Znači, odmah ide druga faza – nećemo mi da završimo prvu pa da krenemo s drugom. U toku izgradnje prve faze radit će se i druga faza”, kazao je ministar.
Cijena stanova će, prema obećanjima, ostati ista: 1.000 eura po metru kvadratnom. Prioritet će imati porodice osoba s invaliditetom, samohrane majke, mladi bračni parovi i podstanari. No, ni to još nije konačno, jer je u toku izrada pravilnika o tome ko ima prioritet i pod kojim uslovima.
Čeka se i izrada ekoloških i drugih studija. O dokumentima za ovaj projekat, dok su zvaničnici presijecali crvenu vrpcu, u Skupštini Crne Gore pitali su opozicioni poslanici DPS-a ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja.
Neka od pitanja: da li projekat ima riješena imovinska pitanja, studiju izvodljivosti, studiju uticaja životne sredine i finansijsku konstrukciju? Ko vrši monitoring nad ovim projektom? Ko će da kontroliše javne nabavke za izgradnju Veljeg brda?
Đeljošaj je odgovorio: ,,Ne mogu komentarisati, to su višeresorna pitanja o kojima ćemo, biće prilike, ovdje razgovarati”.
I ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević podijelio je javno svoje sumnje.
,,Projekat Velje Brdo i dalje ne postoji jer se čeka konkurs za ‘idejno’ rješenje. Ne projekat, ne građevinska dozvola, ne ništa drugo, nego neko treba da nacrta kako to treba da izgleda pa da se od toga pravi projekat. Poslije idejnog rješenja bira se izvođač koji mora da sve to projektuje, pribavi neophodnu dokumentaciju i izgradi. Između ostalog, izvođač mora da radi i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Taj elaborat se radi najmanje godinu dana i poslije mora da prođe još tri do šest mjeseci da se završe javne rasprave. Bez elaborata o procjeni uticaja projekat ne može da započne i ne može se dobiti građevinska dozvola. Iz vodovoda i dalje nemaju pojma odakle bi se dovodila voda, gdje bi išla kanalizacija, kako bi se regulisala električna energija.Nije započeta studija uticaja na vodoizvorište Mareza”, naveo je neke od nedomica na svom FB profilu Dragićević.
Da sa dokumentacijom ne ide baš najbolje potvrđuje i mini afera koja se desila neposredno prije svečanog otvaranja. Ministar Radunović je objelodanio da su se neke ozbiljne arhitektonske kuće iz Evrope prijavile na javni poziv za idejno rješenje Veljeg Brda.
Opoziciona URA je problematizovala tu izjavu, ukazujući da ministar ne bi smio da zna detalje u vezi sa konkursom prije njegovog završetka. ,,Ministar očigledno već zna ko se prijavio iako su ponude anonimne, a vrlo vjerovatno i ko dobija ovakav nezakonit konkurs koji svi debelo plaćamo. Pozivamo tužilaštvo da dobro isprati konkurs i sve zakulisne radnje”, saopštili su.
U Ministarstvu ne spore da je konkursom predviđeno da se predlozi za idejna rješenja predaju pod šifrom i da je tako anonimnost zagarantovana. Tvrde pak da nisu uradili bilo šta nezakonito i da je ministar na osnovu broja i vrste pitanja, kao i jezika na kom su postavljeni, zaključio da je riječ o renomiranim kućama. ,,Iz same činjenice da je u datom roku pristigao značajan broj pitanja, tačnije 147, od kojih neka i na engleskom jeziku, proizilazi zaključak da je interesovanje internacionalnih timova za učešće na predmetnom konkursu veliko”, saopštili su iz ministarstva.
Oni kojih se Velje Brdo navjiše tiče – podstanari, upozorili su zvaničnike da iako najavljen sa 620 stambenih jedinica, projekat Velje brdo trenutno nema pravno obavezujuću garanciju završetka u obećanom obimu i rokovima, niti postoji odluka Vlade i propis koji bi formalno garantovao realizaciju projekta prema prvobitnim najavama.
Od Vlade i nadležnih traže da „pravno uokvire projekat“, kako bi građani bili sigurni da će obećani stanovi biti izgrađeni i dostupni.
Za sada građani imaju uokviren samo marketinški dio projekta.
Bulevar Velje Brdo
Ministarstvo javnih radova je kao najpovoljniju na tenderu za izvođenje pripremnih radova na 5,5 kilometara dugom bulevaru Velje brdo, izabralo 1.4 miliona eura vrijednu ponudu bjelopoljske kompanije Konstruktor group. Tender je raspisan krajem prošle godine, a procijenjena vrijednost je bila 2.2 miliona eura. Prijavilo se deset ponuđača.
Bulevar će biti širok 30 metara i imati četiri saobraćajne trake od ukrštanja puta Podgorica Spuž i Ulice Boška Buhe na Vranjskim njivama, do katastarskih parcela na istočnim padinama brda pa do njegovog vrha.
Bjelopoljci će za pripremne radove imati četiri mjeseca od uvođenja u posao, a podugovarači su im Geotehnika i Ding.
Fidelity consulting je problematizovao ovaj tender sa aspekta tehničkih normativa. ,,Zahtjev u ovom tenderu je 40 do 80 puta niži od minimuma propisanog tehničkim normativima. Dakle, na posteljici sa modulom od 500 N/m² ne možete izgraditi parking za bicikle, a kamoli saobraćajnicu.Ukratko: zahtijevani modul stišljivosti posteljice je 40 do 80 puta niži od tehničkih normativa za saobraćajnice! Pošto je komisija donijela odluku o izboru najpovoljnije ponude, pitamo: ko će da odgovara zbog toga što su promašili koeficijent stišljivosti 40 do 80 puta od minimuma propisanog tehničkim normativima, čime su ugrozili bezbijednost građana”, navode u Fidelity.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
KOLIKO RAT U ZALIVU MOŽE KOŠTATI CRNU GORU: Kriza kao tuđa briga
Objavljeno prije
2 sedmicena
28 Marta, 2026
Nastavak rata na Bliskom istoku može uticati na pad prihoda Crne Gore od turizma, manjak hrane domaćih proizvođača, rast cijena energenata koji bi ako potraje mogao pogurati i cijenu struje, inflaciju…
Samo dan nakon što je odbila prijedlog opozicionog GP URA da se akcize na naftne derivate od 1. aprile smanje za 50 odsto tokom tri naredna mjeseca, Vlada Milojka Spajića odlučila je da akcizu na dizel gorivo ipak smanji za 50, a onu na benzin za 25 odsto. I da se nivelacija cijena na benzinskim pumpama, ubuduće, obavlja svakih sedam dana. Umjesto, kao do sada, nakon dvije nedjelje.
“Uz ove mjere, građani Crne Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijima u Evropi. Na ovaj način preduprijeđen je ne samo rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata”, saopšteno je iz Vlade. Uz konstataciju da su se, u cilju zaštite interesa građana i privrede, “odlučili za maksimalnu moguću mjeru i pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu”.
Ministar energetike Admir Šahmanović predočio je da će, kao posljedicu novousvojenih mjera, državni budžet mjesečno gubiti oko osam miliona eura. Otprilike, to je četvrtina prošlogodišnjeg prosječnog mjesečnog prihoda budžeta po osnovu naplaćenih akciza i PDV-a na naftne derivate (oko 30 miliona).
Doduše, nastavi li se rast cijena goriva, dio tog “minusa” mogao bi se pokriti rastom prihoda od PDV-a (zbog veće osnovice na koju se zaračunava). Na drugoj strani, dalji rast cijena goriva pojeo bi efekte Vladinog odricanja od dijela državnih prihoda. Posljedice bi se, neminovno, prelile na rast ostalih cijena i pad kupovne moći građana.
Globalni rast cijena zapravo je počeo. Samo što je još u sjenci naftne krize (vidjeti antrfile). Gdje je Crna Gora u svemu tome?
Ako svijet posmatramo iz perspektive ministra Šahmanovića, onda problema nema ni na vidiku. Osim nekoliko novinara koji sa nestrpljenjem iščekuju rast cijena. “Imamo situaciju da neko namjerno, iz neznanja ili maliciozno, želi čak i da postakne inflaciju, pa imamo reportaže gdje neki mediji idu po sela i bukvalno vuku za rukav poljoprednike i pitaju kada ćete da poskupite jaja, mlijeko…”, požalio se ministar energetike poslanicima na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Da je na njegovom mjestu bio ministar poljoprivrede, on bi, možda, znao da su jaja već skuplja, i do 30 odsto, u odnosu na mart prošle godine. A da je to poskupljenje, u procentima, šest puta manje od rasta cijena zelene salate (za godinu cijena porasla za 175-180 odsto), približno tri puta manje od rasta cijene jagoda i paprika (80-100 odsto) ili tek polovina od onoga koliko su poskupjeli paradajz i spanać (oko 50 odsto)… Što se mlijeka tiče, nosioci mljekarske industrije u Crnoj Gori kažu da “prate situaciju”. I da im ona ne ide na ruku. “ Gorivo predstavlja jednu od ključnih stavki u formiranju cijene. Zbog toga smo kao proizvodni sektor veoma osjetljivi na ovakve promjene. U ovom trenutku pažljivo pratimo situaciju i nijesmo donosili odluke o korekciji cijena, ali ukoliko se trend rasta nastavi, određene korekcije biće teško izbjeći”, kazala je Televiziji Nikšić Zorka Šljukić, izvršna direktorka mljekare Srna.
Crnogorski poljoprivrednici već imaju problema sa nekonkurentnošću, jer su rijetki proizvođači hrane u Evropi kojima država nije obezbijedila povrat makar dijela akcize na naftne derivate koje iskoriste na svojim poljima i farmama. Sada će, uz skuplje gorivo, više plaćati i vještačko đubrivo. Dodatni trošak, u odsustvu državne pomoći, uticaće ili na manje obrađenih površina ili na skromniju upotrebu vještačkih đubriva na oranicama i u voćnjacima. Porašće i troškovi transporta, skladištenja, distribucije.
Oni proizvođači kojima sve to bude previše, mogli bi odustati od posla. Kako je poljoprivreda uz turizam, građevinarstvo i proizvodnju električne energije jedna od nosećih privrednih grana u Crnoj Gori, pad proizvodnje mogao bi dovesti do usporavanja ovdašnje ekonomije. Sa pratećim posljedicama. Konačno, rast troškova i moguće smanjenje proizvodnje odraziće se na finalnu cijenu proizvoda u trgovinama i na pijacama. Državi će, možda, biti bolje (da parafraziramo poslanicu Zdenku Popović – budžet voli inflaciju), ali građanima neće.
Dok država ne prepozna da ulaganja u domaću proizvodnju hrane postaju ne samo razvojno, već i egzistencijalno bezbjednosno pitanje, uzdajmo se u otpornost i dovitljivost ovdašnjih proizvođača hrane. Neki od njih će se okrenuti onoj proizvodnji koja najmanje zavisi od cijena goriva, vještačkog đubriva i globalnih lanaca snabdijevanja. Stručnjaci predlažu krompir i kukuruz, kao strateške kulture relativno lake za skladištenje sa sigurnim plasmanom, nezavisno od razmjera moguće krize. U istoj ravni je i ekstenzivno stočarstvo, posebno uzgoj ovaca i koza, zasnovano na korišćenju prirodnih resurse (trave i sijena). Nasuprot tome, intenzivna proizvodnja, plastenici i stočarstvo koje zavisi od industrijske stočne hrane, poput masovnog uzgoja kokošaka i svinja na farmama, nalaze se među poljoprivrednim djelatnostima najosjetljivijim na (negativne) globalne uticaje.
Još je komplikovanije pitanje bliske budućnosti turizma, ključne privredna grana u Crnoj Gori ali i jedne od najosjetljivijih na kombinaciju ekonomskih i psiholoških faktora. Neki nam idu u prilog, neki ne.
Postoji mogućnost da će se dio turista koji su ljetnji odmor planirali provesti na Bliskom istoku, u Turskoj ili na Kipru, zbog narušene bezbjednosti tog regiona odlučiti za neke bliže i bezbjednije adrese. Crna Gora od toga može profitirati. Sa druge strane, rast cijena goriva direktno utiče na cijene avionskih karata i drumskog prevoza, što smanjuje dostupnost turističkih odredišta. I tada postoji mogućnost da se oslonimo na regionalna tržišta (BiH, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija).
U svakom slučaju, (ne)uspijeh sezone zavisi od sposobnosti da se ponuda brzo prilagodi strukturi potencijalnih gostiju. Ne trebamo ih odbiti cijenama, kao što radimo par godina, ali ni otjerati kvalitetom ponude, od graničnih prelaza i saobraćajnica do usluge i higijene na plažama. Država u toj priči ima važnu ulogu. Bilo da će nekim aerodromskim olakšicama i(li) subvencijama avioprevoznicima doprinijeti da cijene avio karata ne odbiju potencijalne goste. Ili da ciljanim promotivnim kampanjama u region privuku neodlučne.
Ne uradimo li sve što je do nas da privučemo posjetioce, ili aktuelna kriza potraje i dobije na intenzitetu, mogli bi se naći u velikim problemima. Eventualni pad prihoda od turizma, manjak hrane domaćih proizvođača, rast cijena energenata (potraje li on bi mogao pogurati i cijenu struje) i inflacija… Znate već šta slijedi.
SVIJET U STRAHU OD NESTAŠICA: Od vještačkog đubriva do čipova
Zatvaranje Hormuskog moreuza nije uticalo samo na ograničenu distribuciju i globalni rast cijene benzina i dizel goriva. Stručnjaci su prebrojali makar 15 industrijskih grana u kojima će se osjetiti (cjenovne) posljedice rata na Bliskom istoku.
Više od 90 odsto sumpora potrebnog u industriji dobija se pri preradi nafte. Sumpor sa Bliskog istoka neophodan je za proizvodnju sumporne kiseline bez koje, opet, nema izdvajanja bakra i kobalta iz rude. A bez njih staje proizvodnja transformatora, električnih baterija, ili komponenti za mobilne telefone, kompjutere, centre za obradu podataka… Preradom nafte dobijaju se i osnovne komponente za proizvodnju sintetičkih tkanina, plastične ambalaže, auto-komponenti, rashladnih tečnosti koje se koriste svuda: od operacionih sala do kućnih klima uređaja.
Identično, tokom obrade tečnog gasa dobija se helijum, neophodan za proizvodnju već deficitarnih memorijskih čipova i uređaja za skladištenje podataka.
Iz tečnog gasa dobija se i azot neophodan za porizvodnju vještačkih đubriva. Trećina sirovine za svjetsku proizvodnju azotnih đubriva prolazi kroz isti moreuz. Treba li objašnjavati: manje vještačkog đubriva i rast njegove cijene dovešće do manje upotrebe u poljoprivredi. To nosi manje prinose pa, sljedstveno, rast cijena hrane i moguću glad za najsiromašnije.
Blizu deset odsto svjetske proizvodnje aluminijuma iz Katara i Bahreina mora proći kroz Hormuski moreuz da bi stiglo do finalne prerade iz koje dobijamo komponente za automobilsku i avio industriju, građevinarstvo, elektroniku, solarne panele, ambalažu…
Zoran RADULOVIĆ
Komentari

CRNOGORSKA EKONOMIJA U SUSRET SVJETSKOJ KRIZI: Ni pameti, ni para
STEČAJNA MAFIJA U CRNOJ GORI: Isisavanje miliona uz amin SDT-a
NOVI LETOVI, STARI AERODROMI: Low cost turizam
Izdvajamo
-
Izdvojeno3 sedmiceSLUČAJ ZORANA BRAUNOVIĆA, BIVŠEG NAČELNIKA KOLAŠINSKE POLICIJE: Nepodobni profesionalac
-
DRUŠTVO3 sedmiceAFERA KAMENOLOM: Nepodnošljiva lakoća prvih miliona
-
SVIJET4 sedmiceNAKON IRANSKIH VATRI: Nove mape moći
-
Izdvojeno4 sedmiceRAT I PRIMIRJE U UKRAJINI: Novi imidž slabog Putina loš je znak za Balkan
-
Izdvojeno3 sedmiceAFERE I ZATAŠKAVANJE U SPC-u: Vučić, Porfirije i kineske rakete
-
DRUŠTVO3 sedmiceSLUČAJ SLOVINIĆ PRED SDT: Ima li u (ne)postupanju opštine krivične odgovornosti
-
DRUŠTVO5 danaMITROPOLIJA NA TANKOM LEDU PRED SABOR SPC: Joanikije neće servilnost Vučiću
-
INTERVJU4 sedmiceMATO KANKARAŠ, PROFESOR MATEMATIKE: Birokratizacija prosvjete
