Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni krova, ni para

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore izdvojila je pretprošle godine 390.000 eura za stanove Roma i Egipćana u Nišiću, Bijelom Polju i Beranama. Opštini Nikšić dodijeljeno je 180.000 eura. Opština Bijelo Polje dobila je 150.000, a Berane 60.000 eura. To je medijski i na međunarodnom planu predstavljeno kao prioritet i veliki uspjeh. Do danas nije izgrađen nijedan stan. Opštine nijesu vratile dobijena sredstva niti to nadležni ministar od njih traži. Ministra Ferhata Dinošu izgleda ne zabrinjava što njegovi partneri iz 2009. ne realizuju projekte za koje im je svojevremeno dodijeljen novac namijenjen za integraciju Roma i Egipćana. On je bez ikakvih konsultacija samostalno odlučio da opštinama produži rok za izgradnju spornih stanova.

Članica Komisije Vlade Crne Gore za implementaciju Strategije za poboljšanje položaja RAE populacije 2008-2012 Anita Zećiri tvrdi da je niko nije kontaktirao niti konsultovao oko produženja roka i da se Komisija već dugo nije ni sastajala.

„Komisija nema Pravilnik o radu tako da se i ne zna da li to predsjednik Komisije može da uradi i bez saglasnosti njenih članova. Mene kao novog člana Komisije niko nije upoznao šta mi možemo ili ne, izuzev odlučivanja o projektima kad pristignu na konkurs”, kaže Zećiri, koja je i predsjednica Izvršnog odbora Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana.

Veselj Beganaj, aktivista NVO Početak, takođe član ove vladine komisije, kaže da nije zvanično upoznat o produženju rokova niti je kontaktiran tim povodom iz Ministarstva. Beganaj smatra da predsjednik Komisije ministar Dinoša očigledno ima pravo da sve odluke donosi samostalno.

„Romski lideri iz različitih razloga, najčešće finansijskih i političkih, ćute na brojne zloupotrebe i u njima često učestvuju. Oni ne shvataju da je uloga NVO da doprinese boljim odlukama, proceduri i transparentnosti. Ne smiju da ćute povodom zloupotrebe onih koji imaju vlast i moć da manipulišu Romima”, kazao je predsjednika NVO Romsko srce, Ismet Kurti.

Nacionalni koordinator Vlade Crne Gore za Akcioni plan Dekada uključivanja Roma i pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudin Delić kaže da su sredstva za realizaciju projekata iz državnog trezora uplaćena sredinom novembra 2009. godine i da je rok za realizaciju projekta bio godina dana od dana prispjeća sredstava, što znači 11. novembar 2010. godine.

„Prošle godine opštine su se nalazile u teškoj finansijskoj situaciji. Bile su kreditno zadužene sa blokiranim računima. Ministarstvo je imalo razumijevanja za ovakvu situaciju i dogovorilo je produženje roka realizacije projekta do juna 2011. godine”, kazao je Delić.

Prema njegovim riječima opštine su informisale Ministarstvo o problemima u vezi realizovanja projekata. Nije mu poznato da su opštine dodijeljeni novac potrošile za druge namjene. Ipak, najavio je da će Ministarstvo tražiti novac natrag ukoliko opštine ne ispune preuzetu obavezu.

„Ukoliko se projekti ne realizuju do juna 2011., Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će, shodno članu 5. Ugovora, zatražiti povraćaj ukupnog iznosa uplaćenih sredstava, o čemu smo upozorili opštine”, kaže Delić.

Programski direktor Fondacije za stipendiranje Roma Andrija Đukanović kaže da ovakav odnos Ministarstva za ljudska i manjinska prava ne štiti položaj romske i egipćanske populacije nego ga naprotiv dugoročno pogoršava.

„Ministarstvo za ljudska i manjinska prava odbija da trajno riješi pitanja obrazovanja i zapošljavanja. Dok se sa jedne strane tvrdi da nema dodatnih sredstava za obrazovanje i zapošljavanje, sa druge se tolerišu zloupotrebe u oblasti stanovanja. To je neprihvatljivo. Posebno nije prihvatljivo da niko za to ne odgovara. Uskraćivanje prava na redovno i kvalitetno obrazovanje već je izvelo mlade Rome i Egipćane na ulice”, kaže Đukanović.

Član Nacionalnog DecadeWatch Tima za Crnu Goru Miljaim Delija kaže da se Ministarstvo sjetilo rokova i nenamjenski potrošenog novca tek nakon prozivki i javne reakcije nevladinih organizacija.

„Niko nije očekivao da će napokon Romi i Egipćani početi da misle svojom glavom i da vode računa o svojim interesima. Niko ne snosi odgovornost što stanova nema. Sada je svima jasno da opštine nisu pouzdani partneri i nemaju kapaciteta da koriste budžetska sredstva”, kaže Delija.

Opština Berane je 60.000 eura od crnogorske Vlade dobila još početkom oktobra 2009. za projekat I nama treba dom. Obaveza ove opštine je bila da obezbijedi lokaciju, pripremi je za izgradnju i izgradi pet stambenih objekata za domicilno romsko stanovništvo. U međuvremenu, kako kažu u opštini Berane, otvorila im se mogućnost koju nisu htjeli propustiti.

„Tokom prve polovine 2010. godine lokalna uprava je obezbijedila lokaciju za izgradnju pomenutih objekata, ali se u tom periodu stvorila nova prilika za izgradnju još šest stambenih objekata, u partnerstvu sa organizacijama Karitas-Luksemburg, HELP i UNHCR, gdje je naše učešće u realizaciji pomenutog projekta iznosilo blizu 40 hiljada eura. Smatrajući da ne treba da propustimo i tu priliku, Opština Berane je obezbijeđeno zemljište za projekat Ministarstva ustupila drugim donatorima i taj projekat smo završili. Šest porodica domicilnog romskog i egipćanskog stanovništva su već useljene u te objekte”, rekli su nam u Kabinetu predsjednika opštine Berane.

Na pitanje zašto do sada nijesu realizovali projekat I nama treba dom u opštini Berane kažu da je jedini razlog to što „lokalna uprava nema drugog zemljišta za izgradnju objekata osim u neposrednoj blizini Izbjegličkog naselja Riversajd, gdje su smještene romske porodice izbjegle sa Kosova, a domicilni Romi ne žele da budu blizu njih i obratno kao i zbog svakodnevnih neslaganja”.

Romski i egipćanski lideri ističu da odgovornost za loše odnose na terenu snose lokalne vlasti i donatori. Svi se slažu da se osjeća zapostavljenost domicilne u odnosu na izbjegličku populaciju. Kažu da je to jedini razlog narušenih odnosa. Aktivistikinja NVO Ruža iz Berana Zena Dubović kaže da se ne sprovede programi koji bi povećali međusobno povjerenje i razumijevanje. Za to niko nema sluha i to će se odraziti na uspjeh u integraciji, zaključuje Dubovićeva.

Sudeći prema odgovoru iz opštine Berane već je izvjesno da oni neće realizovati projekat ni u novom roku. Pokušaće, kažu, da izgrade objekte, a ako ne uspiju novac će vratiti Ministarstvu. To bi, tvrde, bila velika šteta.

Za razliku od drugih, Opština Bijelo Polje obavila je značajne radnje, ali nije izvjesno ni da će ona završiti radove u određenom roku.

Po riječima direktora Direkcije za izgradnju i investicije Fekrima Hajdarpašića do prolongiranja je došlo zbog problema oko odabira lokacije, jer je „u neposrednoj blizini prvobitno odabrane lokacije bila predviđena izgradnja fabrike za prečišćavanje otpadnih voda”.

Na nedavnom protestu Roma i Egipćana ispred Vlade Crne Gore jedan od zahtjeva bio je da se vrati novac uplaćen za nerealizovane projekte.

Biljana ALKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo