Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od Podgorice do Brisela

Objavljeno prije

na

Nije se desilo ništa neočekivano. Upravni sud Crne Gore proglasio se nenadležnim za tužbe kojima je grupa građana iz nevladinih organizacija MANS, Forum 2010 i Green home tražila poništenje koncesionog akta za projekat hidroelektrana na Morači i pretkvalifikacionog tendera za taj posao. Zato su Dejan Milovac i Ines Mrdović iz MANS-a, Žarko Rakčević i Dejan Mijović iz Foruma 2010. i Darko Pajović i Jelena Marojević iz Green Home-a pozvali vrhovnog državnog tužioca da se uključi u priču o izgradnji HE na Morači i zahtijeva „zaštitu zakonitosti kako bi se sačuvao javni interes, ukoliko Vlada istraje u namjeri da zaključi ugovor o izgradnji HE”. A bilo bi to pravo čudo ako Ranka Čarapić prihvati njihov poziv, iako drugog izlaska iz ove situacije teško da ima.

,,Ni Ustavni sud ne može da se izjasni, jer koncesioni nema karakter opšteg akta i nije objavljen u Službenom listu. Tako je građanima faktički uskraćeno pravo na suđenje i Vladi omogućeno da nastavi da krši zakon u projektu, koji može imati dalekosežne štetne posljedice po buduće generacije”, smatraju u tim nevladinim organizacijama.

TAJNI DILOVI: Ines Mrdović iz MANS-a objašnjava: ,,Svojevrsni je paradoks da se pred sudovima ove zemlje ne može obarati pogubna odluka Vlade koja je dogovorena u tajnim dilovima i čije štetne posljedice treba da osjete buduće generacije”. Ona kaže da je nakon višemjesečne kampanje potpuno jasno da je riječ o štetnom poslu od kojeg najveću korist može imati samo budući koncesionar, odnosno da je posao već namješten italijanskom partneru A2A.

I pored toga, Vrhovnom državnom tužiocu, iako po zakonu on štiti državni interes, ne pada na pamet da se uključi u ovu priču, što, ko zna koji put, pokazuje da su u ovoj državi privatni iznad javnog interesa, kaže Mrdović.

Vlada je u sprovođenju koncesione procedure prekršila Zakon o koncesiji, a čitav dosadašnji proces oko gradnje hidroelektrana na Morači upućuje na sumnju da se po svaku cijenu žele realizovati poslovi s italijanskim partnerima.

„Bez obzira na sudsku odluku, vjerujem da ćemo dokazati nelegalnost tenderskog procesa koji je Vlada sprovela. Vlada je prekršila zakon i takva nijedna odluka ne može biti dobrodošla”, objašnjava, u izjavi za Monitor, Darko Pajović, direktor NVO Green Home. On smatra da nepostojanje informacija o uticaju eventualne gradnje hidroelektrana na životnu sredinu, favorizovanje pobjednika na tenderu, kao i lobiranje kompanije A2A za usvajanje rješenja koje je sama ponudila dokazuje da je cilj ovog projekta da zadovolji privatne interese, a ne interese društva i građana.

Gradnja hidroelektrana na Morači uskoro će biti i tema u Briselu.

„Debata koja će se organizovati u Evropskom parlamentu tokom aprila o eventualnoj gradnji HE na Morači je svakako još jedan od demokratskih vidova djelovanja udruženja građana”, objašnjava Pajović.

Upozorava se da se proces eventualne gradnje hidroelektrana mora sprovesti na legalan način uz poštovanje zakona Crne Gore i pozitivne evropske prakse.

Svaki drugi način realizacije ovog posla nije i ne može biti dobrodošao, bez obzira na to što će energetski lobi pokušati da prikrije nakaradno sprovedenu proceduru zarad ličnih interesa i dobijanja ovog posla, kaže Pajović.

NOVA OPASNA DIMENZIJA: Slučaj Morača je posljednjih dana dobio novu, vrlo opasnu, dimenziju. Mnogi eksponenti vlasti su ustvrdili da nevladin sektor svojim postupcima, tj. insistiranjem na poštovanju zakona i procedura, rastjeruje investitore koje oni ,,marljivo” dovode.

Dejan Mijović upozorava: ,,Ako za trenutak zapostavimo kvalitet projekta i njegovu društveno-ekonomsku opravdanost, način kako se spovodi tender za Moraču najbolje ilustruje kako se Vlada Crne Gore maćehinski odnosi prema ozbiljnim investitorima. Nakon prekvalifikacije izvršena je radikalna izmjena opisa projekta i područja na kojem se mogu graditi hidrolektrane za koje jedan učesnik tendera, konzorcijum A2A i EPCG, ima urađene studije i projekte u koje su uložene godine rada i ogromna državna sredstva, a koje nisu dostupne drugim učesnicima tendera”.

Mijović tvrdi da zbog toga ne čudi što su se dva od ukupno četiri pred-kvalifikovana investitora povukla sa tendera.

,,Uz to nećemo nikad znati koliko bi se potencijalnih investitora prijavilo na pretkvalifikacioni tender da su znali da će se na ovakav način definisati projekat i da su im tada ponuđene sve raspoložive studije. Vlada je, drugim riječima, drastično prekršila član 3 Zakona o koncesijama kojim se garantuje da će se davanje koncesije zasnivati na načelima: transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti”, kaže Mijović.

I dok ne dostignemo, u svakom smislu, ta tri načela – nigdje nećemo mrdnuti. Samo ćemo se zakopavati sve dublje.

 

Brane i zemljotresi

Razorni zemljotres u Japanu i problemi sa nuklearnim elektranama pokrenuli su ponovo pitanje – kakve bi bile posljedice zemljotresa kada bi, eventualno, bile izgrađene brane na Morači i koliki je ruzik uopšte njihova gradnja nadomak Podgorice.

U studiji seizmičnosti za sliv Morače, koju je radio dr Branislav Glavatović, između ostalog piše: „Sasvim je opravdano očekivati da se nakon izgradnje brana i formiranja akumulacija na Morači, manifestuje fenomen tzv. indukovane ili stimulisane seizmičnosti. Taj fenomen posebno treba očekivati u zoni (i neposrednom okruženju) akumulacije Andrijevo, imajući u vidu veliku građevinsku visinu brane, kao i relativno veliku dubinu i zapreminu jezera koje će biti formirano izgradnjom te brane”.

Glavatović dalje konstatuje da će stvoreni novi hidrostatički pritisci u prslinama, pukotinama i porama stijena prožetim vodom pod značajnim hidrostatičkim pritiskom, usloviti stimulisanje procesa pražnjenja prirodno akumulirane seizmičke energije.

„Ovaj fenomen je evidentiran na svim akumulacijama u karstifikovanim krečnjacima, posebno u zonama relativno visokih brana, kao što je to bilo vrlo izraženo kod brane HE Piva na rijeci Pivi na sjevero-zapadu Crne Gore ili na sistemu vještačkih jezera na rijeci Drim u sjevernoj Albaniji, posebno kod brane Fierza.

Svjedoci smo nedavne serije od nekoliko desetina zemljotresa u pivskom kraju čiji su najvjerovatniji uzrok upravo vodeni stubovi koji se stvaraju u hidro akumulaciji elektrane Piva.

Nedavno je i arhitekta Andrija Markuš upozorio da bi Podgorica bila potopljena u slučaju pucanja brane Andrijevo. Do pucanja brane može doći, rekao je, i zbog zemljotresa.

„Sigurno da bi akumulacija Andrijevo imala uticaj na seizmičke aktivnosti. Dobili smo potvrdu kod Plužina da akumulacija ima uticaj na potrese. U slučaju probijanja brane Andrijevo, Podgorica bi bila pod vodom do 10 metara”, upozorio je Markuš.

Elaborat o obavještavanju i uzbunjivanju stanovništva u slučaju rušenja brana na Morači nikada nije javno objavljen jer je saopšteno da nosi oznaku “vojna tajna”.

Na vezu brana i zemljotresa upućivali su i strani konsultanti kada se radila Strategija razvoja energetike u Crnoj Gori. Iako su Nacrt izvještaja o strateškoj procijeni uticaja na životnu sredinu tog dokumenta radili u renoniranoj kući Land Use Consultans – on nikada nije postao zvaničan dokument. A u njemu je, između ostaloga, pisalo: „Postoje rizici rušenja brane (koje mogu izazvati seizmičke aktivnosti), što bi moglo dovesti do rušenja bilo kojeg drugog sistema brane dalje nizvodno. Iako je rizik da se takvo nešto desi zaista mali, ozbiljnost posljedica mogla bi biti izuzetno velika ako se brana nalazi uzvodno od urbanih područja”.

Učestali zemljotresi u Plužinama, ali i aktuelna dešavanja u svijetu su itekako jasan znak da dobro treba ispitati seizmičnost na prostoru gdje Vlada planira gradnju hidroelektrana.

I u Japanu je, nakon zemljotresa, bilo pucanja brana. U oblasti Fukušima došlo je do pucanja brana i izlivanja vode iz akumulacija.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo