Nije se desilo ništa neočekivano. Upravni sud Crne Gore proglasio se nenadležnim za tužbe kojima je grupa građana iz nevladinih organizacija MANS, Forum 2010 i Green home tražila poništenje koncesionog akta za projekat hidroelektrana na Morači i pretkvalifikacionog tendera za taj posao. Zato su Dejan Milovac i Ines Mrdović iz MANS-a, Žarko Rakčević i Dejan Mijović iz Foruma 2010. i Darko Pajović i Jelena Marojević iz Green Home-a pozvali vrhovnog državnog tužioca da se uključi u priču o izgradnji HE na Morači i zahtijeva „zaštitu zakonitosti kako bi se sačuvao javni interes, ukoliko Vlada istraje u namjeri da zaključi ugovor o izgradnji HE”. A bilo bi to pravo čudo ako Ranka Čarapić prihvati njihov poziv, iako drugog izlaska iz ove situacije teško da ima.
,,Ni Ustavni sud ne može da se izjasni, jer koncesioni nema karakter opšteg akta i nije objavljen u Službenom listu. Tako je građanima faktički uskraćeno pravo na suđenje i Vladi omogućeno da nastavi da krši zakon u projektu, koji može imati dalekosežne štetne posljedice po buduće generacije”, smatraju u tim nevladinim organizacijama.
TAJNI DILOVI: Ines Mrdović iz MANS-a objašnjava: ,,Svojevrsni je paradoks da se pred sudovima ove zemlje ne može obarati pogubna odluka Vlade koja je dogovorena u tajnim dilovima i čije štetne posljedice treba da osjete buduće generacije”. Ona kaže da je nakon višemjesečne kampanje potpuno jasno da je riječ o štetnom poslu od kojeg najveću korist može imati samo budući koncesionar, odnosno da je posao već namješten italijanskom partneru A2A.
I pored toga, Vrhovnom državnom tužiocu, iako po zakonu on štiti državni interes, ne pada na pamet da se uključi u ovu priču, što, ko zna koji put, pokazuje da su u ovoj državi privatni iznad javnog interesa, kaže Mrdović.
Vlada je u sprovođenju koncesione procedure prekršila Zakon o koncesiji, a čitav dosadašnji proces oko gradnje hidroelektrana na Morači upućuje na sumnju da se po svaku cijenu žele realizovati poslovi s italijanskim partnerima.
„Bez obzira na sudsku odluku, vjerujem da ćemo dokazati nelegalnost tenderskog procesa koji je Vlada sprovela. Vlada je prekršila zakon i takva nijedna odluka ne može biti dobrodošla”, objašnjava, u izjavi za Monitor, Darko Pajović, direktor NVO Green Home. On smatra da nepostojanje informacija o uticaju eventualne gradnje hidroelektrana na životnu sredinu, favorizovanje pobjednika na tenderu, kao i lobiranje kompanije A2A za usvajanje rješenja koje je sama ponudila dokazuje da je cilj ovog projekta da zadovolji privatne interese, a ne interese društva i građana.
Gradnja hidroelektrana na Morači uskoro će biti i tema u Briselu.
„Debata koja će se organizovati u Evropskom parlamentu tokom aprila o eventualnoj gradnji HE na Morači je svakako još jedan od demokratskih vidova djelovanja udruženja građana”, objašnjava Pajović.
Upozorava se da se proces eventualne gradnje hidroelektrana mora sprovesti na legalan način uz poštovanje zakona Crne Gore i pozitivne evropske prakse.
Svaki drugi način realizacije ovog posla nije i ne može biti dobrodošao, bez obzira na to što će energetski lobi pokušati da prikrije nakaradno sprovedenu proceduru zarad ličnih interesa i dobijanja ovog posla, kaže Pajović.
NOVA OPASNA DIMENZIJA: Slučaj Morača je posljednjih dana dobio novu, vrlo opasnu, dimenziju. Mnogi eksponenti vlasti su ustvrdili da nevladin sektor svojim postupcima, tj. insistiranjem na poštovanju zakona i procedura, rastjeruje investitore koje oni ,,marljivo” dovode.
Dejan Mijović upozorava: ,,Ako za trenutak zapostavimo kvalitet projekta i njegovu društveno-ekonomsku opravdanost, način kako se spovodi tender za Moraču najbolje ilustruje kako se Vlada Crne Gore maćehinski odnosi prema ozbiljnim investitorima. Nakon prekvalifikacije izvršena je radikalna izmjena opisa projekta i područja na kojem se mogu graditi hidrolektrane za koje jedan učesnik tendera, konzorcijum A2A i EPCG, ima urađene studije i projekte u koje su uložene godine rada i ogromna državna sredstva, a koje nisu dostupne drugim učesnicima tendera”.
Mijović tvrdi da zbog toga ne čudi što su se dva od ukupno četiri pred-kvalifikovana investitora povukla sa tendera.
,,Uz to nećemo nikad znati koliko bi se potencijalnih investitora prijavilo na pretkvalifikacioni tender da su znali da će se na ovakav način definisati projekat i da su im tada ponuđene sve raspoložive studije. Vlada je, drugim riječima, drastično prekršila član 3 Zakona o koncesijama kojim se garantuje da će se davanje koncesije zasnivati na načelima: transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti”, kaže Mijović.
I dok ne dostignemo, u svakom smislu, ta tri načela – nigdje nećemo mrdnuti. Samo ćemo se zakopavati sve dublje.
Brane i zemljotresi
Razorni zemljotres u Japanu i problemi sa nuklearnim elektranama pokrenuli su ponovo pitanje – kakve bi bile posljedice zemljotresa kada bi, eventualno, bile izgrađene brane na Morači i koliki je ruzik uopšte njihova gradnja nadomak Podgorice.
U studiji seizmičnosti za sliv Morače, koju je radio dr Branislav Glavatović, između ostalog piše: „Sasvim je opravdano očekivati da se nakon izgradnje brana i formiranja akumulacija na Morači, manifestuje fenomen tzv. indukovane ili stimulisane seizmičnosti. Taj fenomen posebno treba očekivati u zoni (i neposrednom okruženju) akumulacije Andrijevo, imajući u vidu veliku građevinsku visinu brane, kao i relativno veliku dubinu i zapreminu jezera koje će biti formirano izgradnjom te brane”.
Glavatović dalje konstatuje da će stvoreni novi hidrostatički pritisci u prslinama, pukotinama i porama stijena prožetim vodom pod značajnim hidrostatičkim pritiskom, usloviti stimulisanje procesa pražnjenja prirodno akumulirane seizmičke energije.
„Ovaj fenomen je evidentiran na svim akumulacijama u karstifikovanim krečnjacima, posebno u zonama relativno visokih brana, kao što je to bilo vrlo izraženo kod brane HE Piva na rijeci Pivi na sjevero-zapadu Crne Gore ili na sistemu vještačkih jezera na rijeci Drim u sjevernoj Albaniji, posebno kod brane Fierza.
Svjedoci smo nedavne serije od nekoliko desetina zemljotresa u pivskom kraju čiji su najvjerovatniji uzrok upravo vodeni stubovi koji se stvaraju u hidro akumulaciji elektrane Piva.
Nedavno je i arhitekta Andrija Markuš upozorio da bi Podgorica bila potopljena u slučaju pucanja brane Andrijevo. Do pucanja brane može doći, rekao je, i zbog zemljotresa.
„Sigurno da bi akumulacija Andrijevo imala uticaj na seizmičke aktivnosti. Dobili smo potvrdu kod Plužina da akumulacija ima uticaj na potrese. U slučaju probijanja brane Andrijevo, Podgorica bi bila pod vodom do 10 metara”, upozorio je Markuš.
Elaborat o obavještavanju i uzbunjivanju stanovništva u slučaju rušenja brana na Morači nikada nije javno objavljen jer je saopšteno da nosi oznaku “vojna tajna”.
Na vezu brana i zemljotresa upućivali su i strani konsultanti kada se radila Strategija razvoja energetike u Crnoj Gori. Iako su Nacrt izvještaja o strateškoj procijeni uticaja na životnu sredinu tog dokumenta radili u renoniranoj kući Land Use Consultans – on nikada nije postao zvaničan dokument. A u njemu je, između ostaloga, pisalo: „Postoje rizici rušenja brane (koje mogu izazvati seizmičke aktivnosti), što bi moglo dovesti do rušenja bilo kojeg drugog sistema brane dalje nizvodno. Iako je rizik da se takvo nešto desi zaista mali, ozbiljnost posljedica mogla bi biti izuzetno velika ako se brana nalazi uzvodno od urbanih područja”.
Učestali zemljotresi u Plužinama, ali i aktuelna dešavanja u svijetu su itekako jasan znak da dobro treba ispitati seizmičnost na prostoru gdje Vlada planira gradnju hidroelektrana.
I u Japanu je, nakon zemljotresa, bilo pucanja brana. U oblasti Fukušima došlo je do pucanja brana i izlivanja vode iz akumulacija.
Marijana BOJANIĆ
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice