Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vladina igra skrivalice

Objavljeno prije

na

Afera Valdanos ogolila je sistem vladavine u Crnoj Gori, pokazala dokle seže nova ,,politika transparentnosti i odnosa sa civilnim društvom i medijima”, kao i brutalno gaženje međunarodnih konvencija koje je ratifikovala i država Crna Gora.

Toliko kršenja procedura na samo jednom primjeru jednostavno se ne može podvesti pod riječ slučajno, posebno ako proces vode univerzitetski profesori. Jer, javna rasprava za Studiju lokacije otvorena je 12. decembra 2008. godine, a samo sedam dana kasnije raspisan je tender! Znači, tender je raspisan bez prethodno donijetog planskog dokumenta, odnosno bez učešća i uvažavanja stavova svih zainteresovanih strana u ovom postupku. A riječ je o preko 200 ulcinjskih porodica i svim vjerskim zajednicama kojima je imovina nasilno otkupljena u Valdanosu 1949. i 1978. godine, i nizu organizacija civilnog društva.

 

STUDIJA: Nakon što je gubitaška britanska kompanija Kjubus luks u aprilu 2009. godine, od ukupno dvije firme koje su se prijavile na tender proglašena pobjednikom, pristupilo se izdradi nove Studije lokacije u kojoj su, kako tvrde u Grupi NVO i nezavisnih intelektualaca iz Ulcinja, ugrađene sve zamisli tog ,,strateškog investitora”. Taj dokument je Vlada Crne Gore usvojila u novembru 2010. godine, a dva mjeseca kasnije, na uporno traženje crnogorskih NVO, nevoljno je postavljena na sajt Vlade. Uvidom u njen sadržaj potvrdilo se zaista ono od čega su strahovali svi zainteresovani za očuvanje i zaštitu te prekrasne uvale.

Vlada je Kjubus luksu, naime, dozvolila da betonira ukupno 111 hiljada metara kvadratnih u Valdanosu, (što je dva puta više od površine svih objekata nekadašnjeg HTP Budvanska rivijera!), izgradnju sto vila za prodaju, predviđalo se tzv. prihranjivanje plaže, iako se radi o spomeniku prirode, čak i presađivanje stoljetnih maslina, iako je riječ o području koje je Zakonom o maslinarstvu stavljeno ,,pod posebnu zaštitu države”!

Iz planova Kjubus luksa očito je bilo da će se na poluostrvu Mendra, koje zahvata površinu od 2,2 miliona metara kvadratnih, kasnije izgraditi i golf igralište, i to na samoj pjeni od mora! O svim tim štetnim namjerama i planovima, koje su Tenderska komisija i crnogorska Vlada na čelu sa vicepremijerom Vujicom Lazovićem logično krile od javnosti, ponešto se moglo saznati samo iz medija.

VLADA: – Na naše traženje od Vlade da nam, po Zakonu o slobodnom pristupu infromacijama, u decembru prošle godine, dostavi Prijedlog ugovora sa Kjubus luksom, iz Generalnog sekretarijata nam je dva mjeseca kasnije odgovoreno da ‘Vlada ne posjeduje taj dokument i da se on nalazi kod Ministarstva finansija'”, kaže za Monitor koordinator Grupe Džemal Perović.

On smatra da to govori o flagrantom kršenju ne samo pomentutog zakona i međunarodnih konvencija, nego i zdravog razuma. Perović ističe da je prosto neshvatljivo isključivanje javnosti i civilnog društva iz tog procesa u kojem bi došlo do promjene obalne geografije u toj uvali koja je unikat, kao i da nije urađena posebna Studije uticaja na životnu sredinu.

,,Takva situacija dovodi do dramatičnog gubitka povjerenja u javnu upravu i uopšte u vladavinu prava, što je ključni zahtjev koji pred nas postavlja EU”, dodaje on.

Potpunim isključivanjem javnosti iz procesa odlučivanja o valorizaciji Valdanosa crnogorska Vlada je brutalno pogazila odredbe Arhuške konvencije kojom se nalaže slobodan pristup informacijama o prirodnoj okolini, učestvovanje javnosti u odlučivanju, posebno lokalne, kao i lakši pristup pravosuđu kada su prava građana na zdravu okolinu prekršena. Procedura je tekla u korist investitora. Novac i planovi ulagača, ,,naših Engleza”, vodili su igru, a ne interes javnosti.

TRANSPARENTNOST: U tom kontekstu je razumljivo što je vladin Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte odbio da MANSU dostavi dokumentaciju o tenderskom postupku za valorizaciju Valdanosa (Odluku o davanju u zakup kompaniji Kjubus luks, Izvještaj Tenderske komisije o sprovedenom tenderu, investicionom planu i bankarskim garancijama, kao i dokaz o pozitivnom poslovanju Kjubus luksa i raspolaganju odgovarajućim kapitalom, kao i o uslovima za kvalifikaciju na tender).

Zbog kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama i odbijanja da joj dostavi traženu dokumentaciju ta nevladina organizacija je podnijela Upravnom sudu Crne Gore tužbu protiv Savjeta.

,,Smatramo da je ovako ponašanje Savjeta za privatizaciju i kapitalne objekte apsolutno neprihvatljivo i ne doprinosi povećanju transparentnosti i kontroli kompletnog procesa privatizacije u Crnoj Gori, što je problem koji je prepoznat i od strane Evropske komisije i Evropskog parlamenta”, kaže direktor programa za urbanizam u MANSU Dejan Milovac.

On ističe da se u izvještaju o napretku Crne Gore u EU-integracijama za prošlu godinu eksplicitno navodi da postoji zabrinutost u vezi sa nadgledanjem privatizacionih procesa.

,,Takođe u dijelu koji se bavi sektorima koji su osjetljivi na korupciju, privatizacija se navodi kao jedna od rizičnih oblasti”, kaže Milovac.

Da crnogorski zvaničnici imaju što da kriju u ovom slučaju i da ne poznaju odredbe Arhuške konvencije pokazuju i njihove izjave da se dokumenti ne mogu dostaviti javnosti jer se sa tim ne slaže ,,strateški partner”. Naime, Odbor konvencije, koji se sa takvom praksom susreo u mnogim evropskim zemljama zaključio je da tender za određeni projekat, sve studije i procjene uticaja na okolinu, ugovori sa investitorima, kao i svi ostali dokumenti moraju biti dostupni javnosti kako bi ih ona mogla komentarisati i davati primjedbe. Kada je u pitanju zaštita prirodne sredine i javni interes, intelektualno vlasništvo ne može biti tajno.

Naravno da se sve to desilo u ,,aferi Valdanos” kada se namjeravao nezakonito i nasilno ,,oplemeniti” taj jedinstveni prostor sa ciljem špekulantske dobiti. Zato je povlačenje skandalozne Studije lokacije početak vraćanja povjerenja u namjere crnogorske Vlade da vodi transparentnu politiku, kojoj legitimitet može dati samo javnost.

Konvencija na papiru

Arhuška konvencija predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoline. Ona je putokaz kako se održivi razvoj može postići jedino uključivanjem svih učesnika u društvu. Nadalje, Arhuška konvencija je veza između odgovornosti tijela javne vlasti i zaštite okoline, jer je usmjerena na demokratsku saradnju javnosti s tijelima javne vlasti te utire put novom postupku učešća javnosti u dogovaranju i sprovođenju međunarodnih sporazuma. Konvencija je stupila na snagu krajem 2001. godine nakon što ju je ratifikovalo 16 država. Crnogorska Skupština je ovu konvenciju usvojila 15. jula 2009. godine sa nadom da će ,,njena dosljedna primjena biti pretpostavka i garancija poštovanja prava građana i civilnog sektora, stvaranja uslova za njihovo aktivnije učešće u donošenju odluka koje se tiču životne sredine”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo