Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gradonačelnikova kampanja

Objavljeno prije

na

Aprilski popis u Crnoj Gori mnogi su nezvanično označili kao promašenu investiciju. Tvrde da je država nespremno dočekala taj dugo planirani i značajni posao i da rezultati popisa neće imati očekivanu upotrebnu vrijednost. Za to su se pobrinule stranke tako što su ovo statističko pitanje pretvorile u političko namirivanje, ali i drugi akteri predpopisnih priprema. Socijalistička narodna partija optužila je gradonačelnika Podgorice Miomira Mugošu da je svoju hroničnu naviku da radi samovoljno i nezakonito demonstrirao i kao predsjednik Popisne komisije Glavnog grada. Funkcioner SNP-a i član Popisne komisije Velizar Kaluđerović tvrdi da je Mugoša javni oglas za izbor popisivača i instruktora objavio samovoljno, ignorišući Popisnu komisiju. Mugoši je zamjerio što je oglas objavio samo u Pobjedi, ,,kao dnevnom listu koji ima ubjedljivo najmanji tiraž”. Time je, po ocjeni SNP-a, Mugoša iskazao namjeru da ne želi da se stvori konkurencija kvaliteta prilikom izbora oko 1.000 popisivača i instruktora u Glavnom gradu.

SNP je upozorio Monstat, državni statistički zavod, da su kao Mugoša prekršili zakon i predsjednici opština Rožaje, Kotor i Plav – Nusret Kalač, Marija Ćatović i Skender Šarkinović, jer su, takođe samovoljno, bez sazivanja sjednice komisija za popis, raspisali oglase za izbor instruktora i popisivača.

U popisu će direktno učestvovati oko 3.700 konkursom angažovanih kvalifikovanih pojedinaca, sa rezervama – obavijestio je javnost rukovodilac Biroa za popis Radomir Đurović.

Konkursima za instruktore tražena je i visoka, a za popisivače najmanje srednja stručna sprema. Uslov je bio da svi oni imaju i crnogorsko državljanstvo.

Upućeni kažu da su pri izboru kandidata za instruktore i popisivače kršeni zakonski i primjenjivani rodbinski, politički i drugi kriterijumi.

Kad se pogleda spisak instruktora za Podgoricu, SNP i nema baš previše razloga da se žali. Tamo se nalazi nekoliko njenih sadašnjih i bivših odbornika podgoričkog parlamenta, a konkurs za instruktora prošao je i brat nekadašnjeg predsjednika Socijalističke narodne partije, koji se jedno vrijeme bavio privatnim biznisom.

Zbog toga se Mugoša našao u unakrsnoj vatri. Sada ga optužuju i njegovi partijski drugovi da je selektivnim izborom instruktora popis iskoristio za kampanju za još jedan gradonačelnički mandat. Kao što je poznato, gradonačelnika će birati odbornici Skupštine opštine Podgorica, a ne neposredno građani.

Istina, Mugoša se odrekao honorara od 654 eura kao predsjednik Popisne komisije, ali nagradio je članove SNP-a ne samo honorarima nego i time što kao instruktori i popisivači mogu uticati na građane prilikom izjašnjavanja, posebno o naciji i vjeri, kažu uz uslov anonimnosti ogorčeni aktivisti DPS-a. Oni tvrde da je iz nekih mjesnih zajednica Mugoša odbacio kompletne liste kandidata za instruktore i popisivače koje su mu po dogovoru proslijedili aktivisti DPS-a. Naravno, na njima su bili članovi vladajuće koalicije. Pojedini instruktori i popisivači iz redova DPS-a, kako saznajemo, najavili su da će bojkotovati popis. Oni nisu prihvatili Mugošino pravdanje da je Monstat imao odlučujuću riječ pri izboru instruktora i popisivača.

Zbog raznih gimnastika, među instruktorima, popisivačima i koordinatorima na nivou opštine Podgorica i države Crne Gore našle su se i brojne osobe zaposlene u Monstatu ili rodbinski povezane sa njegovim službenicima. Tako su instruktori na nivou Crne Gore kafe kuvarica iz Monstata i bivša daktilografkinja, koje, koliko znamo, nemaju fakultetsku diplomu. Čast da bude koordinator instruktorima pripala je osobi sa fakultetom, ali raseljenom licu sa Kosova. Jedan od instruktora je i v.d. sekretarica Monstata, ali to nije zapalo magistra ekonomskih nauka bez zaposlenja koji je već dva puta bio popisivač. Među popisivačima u Podgorici ima i 12 penzionera, ali i ovakvih kombinacija – instruktori i otac i kćerka.

Instruktori su nedavno u Bečićima imali dvodnevni seminar na koji je potrošeno između petnaest i dvadeset hiljada eura. Uzgred, nedavno je zvanično saopšteno da na birou za zapošljavanje u Podgorici ima više od hiljadu ekonomista i pravnika.

Na konkurs je na nivou Crne Gore prijavljeno 12.893 kandidata, od toga 10.870 za popisivače i 2.023 za instruktore, saopšteno je iz Monstata. Teško je povjerovati u to da se iz tolikog broja kandidata nije moglo izabrati dovoljno instruktora i popisivača koji ispunjavaju zakonske kriterijume. Ali zar i strane diplomate nisu davno primijetile da su u Crnoj Gori rođačke i kumovske veze jače od zakona.

Monstat je takođe saopštio da do 11. marta moraju biti objavljena imena svih instruktora, a do 16. i popisivača angažovanih za predstojeći popis. U Podgorici je prvi spisak objavljen u obećanom roku, na drugi se još čeka.

Kad je riječ o pripremljenosti Monstata za ovaj popis podsjetimo se i na jedno oprečno tumačenje zakonskih odredbi o popisu od strane njegovih službenika.

Monstat je prvo saopštio da su građani dužni da popisivaču daju podatke o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, kao i vjeroispovijesti.

Potom je Akcija za ljudska prava podnijela Ustavnom sudu inicijativu u kojoj traži da hitno poništi dva člana Zakona o popisu stanovništva, koji nameću obavezu ispitanicima da se izjasne po svim pitanjima, uključujući i pitanja o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, kao i vjeroispovijesti.

Predstavnica Monstata naknadno je objasnila da, po metodologiji koju je taj Zavod propisao, građani ne moraju da se izjasne o nacionalnosti, vjeri i jeziku.

„Ukoliko neko ne želi da se izjasni o sva tri pitanja, onda može da odgovori sa ‘ne želim da se izjasnim’, što će biti zadovoljavajući odgovor, koji će popisivač unijeti u listić”.

Kad Monstat saopšti rezultate popisa i kad bude izabran gradonačelnik Podgorice vidjećemo ko će njima biti zadovoljan, a ko razočaran.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo