Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Restis dobio garancije

Objavljeno prije

na

Pritisci i ucjene kojima je posljednjih mjeseci pribjegavo zakupac hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer, grčki brodovlasnik Viktor Restis preko svoje firme Adriatik propertis doo, koja upravlja hotelima, konačno su urodili plodom.. Nakon kraćeg premišljanja Vlada Crne Gore pristala je da pruži garancije za obezbjeđenje isplate dobijenog kredita za projekat obnove i rekonstrukcije elitnih hotela u iznosu od 37 miliona eura.

Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je u oktobru prošle godine kompaniji Adriatik propertis dugoročni zajam za završetak radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan, obnovu hotela Miločer i Kraljičina plaža, izgradnju pratećih objekata na zakupljenom imanju i gradnju vila namijenjenih tržištu.

Kredit je odobren ali sredstva nisu isplaćena jer je banka zahtijevala dodatne garancije koje Adriatik propertis očigledno nije mogao dati.

Finansijska kriza u koju je grčki zakupac dospio godinu dana nakon preuzimanja posla od singapurskog Aman rizortsa, dovela je do prekida započetih radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan. Grci su pored toga obustavili i plaćanje ugovorene zakupnine Hotelskoj grupi Budvanska rivijera uz optužbe da im je uskraćena obećana garancija za dobijanje sredstava iz odobrenog kredita.

Ukoliko i narednog ljeta, petog zaredom, hotel Sveti Stefan ne otvori svoje kapije za turiste, krivca treba potražiti u Budvanskoj rivijeri i Vladi, jasno je poručio zakupac.

Problemi na Svecu dodatno su eskalirali pobunom stanovnika Svetog Stefana koji su se organizovali i zaprijetili jačim protestima i blokadom naselja ukoliko se stvari hitno ne promijene a data obećanja o datumu otvaranja hotela ne ispune.

Dolazak Grka na Sveti Stefan pratile su priče o ulaganju oko 90 miliona eura u obnovu Sveca i cijelog naselja, izgradnju novog hotela Kraljičina plaža na mjestu starog koji, zatvoren prije četiri godine, zapušten i oronuo, čeka na obnovu ili rušenje.

Najavljene investicije nisu realizovane pa je Vlada primorana da nešto preduzme kako bi spriječila potpunu katastrofu na Svecu, krah ,,ugovora stoljeća” kojim je u januaru 2007 dat na korišćenje na rok od 30 godina.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma pronađeno je neko srednje rješenje za davanje garancija za zajam EBRD.

Potpisan je Ugovor o podršci projektu rekonstrukcije između Vlade, HG Budvanska rivijera i HTP Miločer sa jedne strane, sa tri učesnika u ime zakupca sa druge strane i predstavnika Evropske banke. U ime zakupca ovaj neobičan trojni sporazum poptisali su Adriatik propertis, kompanija Aidway Investment Limited, jedna od potpisnica osnovnog ugovora o zakupu, of-šor kompanija osnivača Amana i predstavnik Aman rizortsa.

Ugovor predviđa obavezu Vlade da zajedno sa EBRD nađe drugog zakupca svetostefanskih hotela ukoliko sadašnji, grupa Restis, ne ispoštuje obaveze iz kreditnog aranžmana. Usvojen je rok od 150 dana za iznalaženje novog zakupca koji će nastaviti sa investicijama. Nakon isteka tog roka, dozvoljava se prekid ugovora o zakupu.

Zahtjevi zakupca koji je insistirao na hipotekama, obezbjeđenju garancija u vidi stavljanja pod zalog nepokretnosti u turističkom kompleksu, hotela i zemljišta u Miločeru, odbijeni su kao neprihvatljivi, kazao je za Monitor jedan od učesnika pregovora.

Usvajanjem dokumenta o realizaciji milionskog kredita Ministarstvo turizma, zajedno preduzećima HG Budvanska rivijera i HTP Miločer, prihvatilo je odredbu prioritetnog plaćanja dospjelih dugovanja. Što znači, ukoliko dužnik nije u mogućnosti da blagovremeno isplaćuje svoje obaveze prema zakupodavcu i banci, prioritet u naplati potraživanja imaće Evropska banka. Ostali mogu da sačekaju.

Ugovor o podršci projektu u ime Vlade potpisao je ministar Predrag Sekulić.

Da li će ovaj sporazum doživjeti krah poput onog koji je parafirao njegov prethodnik pokazaće vrijeme.

Zahvaljujući milionskoj finansijskoj injekciji ovjerenoj sa sedam potpisa poslovi na Svecu mogu da se nastave. Otvaranje poznatog grada-hotela najavljuje se tokom maja ukoliko se riješi problem prezentacije otkrivenih ostataka crkve Sv. Aleksandra Nevskog.

Obnova stare crkve jedan je od glavnih zahtjeva Koordinacionog odbora mještana, koji je organizovao protestni narodni skup pod simboličnim nazivom ,,Pet do dvanaest”.

Na zboru održanom ispred zatvorenog hotela Sveti Stefan, uz panoe sa parolama ,,5 godina sramote” i ,,Hajde Ranka ako smiješ, reči dvije” mještani su optužili Vladu, Budvansku rivijeru, HTP Miločer, JP Morsko dobro i Opštinu Budva za četvorogodišnji mrak u gradu-hotelu, za uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava slobodnog kretanja kroz zatvoreno naselje, pristup plažama i crkvama Svetog Stefana.

Najveću ozlojeđenost mještani su iskazali prema HG Budvanska rivijera koju su optužili da je izvršila najveću poharu Svetog Stefana, da je odnijela umjetnička djela i vrijedne ikone sa ostrva.

U Budvanskoj rivijeri ne skrivaju ogorčenje zbog ovakvih ,,neodgovornih i netačnih” izjava. Sve ikone sa Svetog Stefana predate uz potpis predstavniku Odbora za obnovu hrama. Sve slike su popisane, jedan dio se nalazi u hotelu Palas, a ostatak u sjedištu preduzeća u Budvi, tvrde u Budvanskoj rivijeri.

Riječ je o djelima domaćih autora, Olje Ivanjicki, Nikole Gvozdenovića, Cileta Marinkovića i drugih, koji su svojim slikama najčešće plaćali boravak u hotelima Svetog Stefana i Miločera.

Izvjestan broj umjetničkih djela nestao je prije dolaska Amana, među njima su dvije vrijedne slike Voja Stanića.

Vrijedan stilski namještaj koji je pripadao porodici Karađorđević završio je u Spomen domu Crvena komuna u Reževićima, dok se čuveni pozlaćeni escajg marke Rozental iz zlatnih dana Svetog Stefana, sada nalazi u Budvanskoj rivijeri i po potrebi koristi u hotelu Palas u Petrovcu.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo