Povežite se sa nama

PARALELE

Njegošev grob u službi okupatora

Objavljeno prije

na

Padom Lovćena 1916, pala je i Crna Gora. Više od pola godine Njegoševi ostaci ležali su u ruševinama, jer je najmanje jedna artiljerijska granata pogodila staru kapelu. Dominirajući okolinom tako oskrnavljen, pjesnikov grob oslikavao je sudbinu svoje matice. Obogaljena, posramljena, izlomljena i ranjena Crna Gora, izgubila je svoj nacionalni orjentir, koji je desetljećjima predstavljao nacionalno svetilište. Znala je Austro-ugarska koliki je mobilizacijski značaj imao Njegoš za širi, srpski i južnoslovenski prostor, zato je njenim topdžijama planinski sarkofag služio kao kota. Ipak i takav, ukaljan i unakažen, lovćennjegoš je predstavljao opasnost za unutrašnja previranja, jer je dvojnoj monarhiji prijetila trioba. Uzevši u obzir činjenicu da je među carskim vojnicima bilo Južnih Slovena, još bolje se može shvatiti strah od vladičine sjenke, koji su osjećali novi okupatori. Zato već u julu 1916. godine, guverner Veber izvještava mitropolita Mitrofana Bana ,,o namjeri da se ekshumiraju Njegoševi ostaci, i da se pohrane na vizuelno manje eksponirano mjesto u Cetinjskom manastiru”(František Sistek). Poslije epizodnih neslaganja predstavnika pravoslavne crkve i lokalnog stanovništva, sredinom avgusta namjera je izvršena. Iz okupacione štampe, preciznije Cetinskih novina (Objavio Petar Glendža), doznajemo da su nove vlasti željele da poruše razvaline Njegoševe kapele, i na njihovo mjesto podignu spomenik Gibralatar Arije (jadranski Gibraltar). Nacrt projekta umjetnika Rasice predviđao je spomenik visine između 16 i 32 metra, kako bi sa prirodne visine od 1756 m nad morem, bio nadaleko vidljiv. Na figuri „genija” sa šljemom, lovorovim vijencem i mačem trebalo je uklesati inicijale Franca Jozefa i datum pada Lovćena. Mač je predstavljao upozorenje suprotnoj, italijanskoj strani.

Uklanjanje crnogorskog „mjesta sjećanja” (termin Pjera Nore), služilo je infamantnosti njene istorije, vulgarizaciji ,,narodne svetinje” i ideološkom obezglavljivanju nacije. U „kognitivnoj mapi” zajednice, ovako nagla izmjena krajolika (koji je uz to nacionalni simbol), izazvala bi totalnu dezorganizuju mišljenja u kolektivnoj svijesti. Brišući Njegoša, Austrougarska se oslobađala simboličnog nacionalno-mobilizacijskog resursa za južnoslovenski habitus, koji je bio pod njenim žandarskim režimom. Utiskivanje datuma poraza „11. I 1916.” na crnogorski hram slobode, nezavisnosti, nepokornosti i gordosti, nije bilo ništa drugo do vrhunac istorijske ironije, poigravanje sa fatumom i identitetom. Ratne nesreće spriječile su ovakav zlonaum. Kako je snaga carske armije splašnjavala, zajedno sa njom nestajala je i antinjegoš kampanja. Da bi dobila simpatije lokalnog stanovništva, austrougarska uprava na Cetinju 20. avgusta 1918. objavljuje proglas, u kojem naglašava da će Njegoševa kapela na Lovćenu uskoro biti restaurirana, i da će joj stari izgled biti vraćen. Nekoliko mjeseci kasnije, Austrougarska je stavljena u istorijsku urnu, a Lovćen i Njegoš čekali novi susret.

Boban BATRIĆEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Revolveri u naoružanju crnogorske vojske

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je bajonet itekako bio popularan početkom XX vijeka u vježbama za blisku borbu, crnogorski vojnici nijesu voljeli da se puno oslanjaju na njega jer im je smetao pri ciljanju. Zbog toga je u vojnim krugovima crnogorske vojske odlučeno da je za blisku borbu najbolje koristiti revolver. Time se računalo da jedan dobar strijelac može da savlada pet do sedam neprijatelja u borbi prsa u prsa. Mnogi izvještaji, naročito oni iz Drugoga balkanskoga rata kazuju nam da su Crnogorci upravo zbog toga bili izuzetno opasni u jurišima kad se približe neprijatelju, što su dobro ośetili bugarski vojnici. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Njegoš na ratištu devedesetih

Objavljeno prije

na

Objavio:

O upotrebi velikog pjesnika u različite svrhe do sada je puno napisano. No, posebno zanimljivom čini se njegova epizoda u toku „rata za mir”. Slijepo slijedeći instrukcije Slobodana Miloševića, crnogorska vlast uzela je aktivnog učešća u raspadu Jugoslavije. Ljeta 1991. godine sprovedena je mobilizacija rezervnoga sastava JNA u Crnoj Gori, koja je septembra mjeseca raspoređena po istočnoj Hercegovini i okolini Dubrovnika. (više…)

Komentari

nastavi čitati

PARALELE

Crnogorski internirci

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno je crnogorskoj javnosti prezentovana veoma zanimljiva knjiga istoričara Vukote Vukotića. Radi se o zborniku dokumenata Internacija stanovništva Crne Gore 1916 – 1918 u izdanju Državnoga arhiva Crne Gore koji predstavlja plod njegova višegodišnjeg studioznog i metodičnog istraživanja crnogorske ratne građe pohranjene u crnogorskoj riznici pamćenja. U njoj nalazimo pokušaj da se potomcima crnogorskih stradalnika, ali i čitavoj crnogorskoj javnosti prezentuju imena crnogorskih interniraca i okolnosti u kojima su proživljavali trenutke svoje povijesne drame. Spiskovi su sortirani prema izvještajima i heurističkoj bazi koja je ostala iza djelovanja Crnogorskoga Crvenoga krsta u Neiju, u Francuskoj, a koji je bio jedna od najznačajnijh naših institucija humanosti u toku Prvoga svjetskoga rata. Vukotić nastoji doći do konkretnih imena osoba koje su nasilno odvedene iz svoje domovine i rasute po tamnicama austrougarskoga okupatora. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo