Povežite se sa nama

OKO NAS

NOVA OTKRIĆA ZORANA ILINČIĆA, JEDINOG KOLAŠINSKOG PRONALAZAČA: Rukavica u lice Ajnštajnu

Objavljeno prije

na

Izumi Kolašinca Zorana Ilinčića uspješno se primjenjuju u nekoliko azijskih i evropskih država, a desetine njegovih patenata tek čekaju priznanje i primjenu. U njegovom rodnom gradu znaju da je pronalazač, ali ne i detalje onoga što radi.

Ilinčić tvrdi da je za dvije i po decenije izumio preko 100 proizvoda. Nije ga zanimala samo jedna, pa je ponudio inovacije u mnogim oblastima, od autoindustrije do rješenja koja su olakšala pripremu hrane u domaćinstvima. Kod kuće ga poznaju po vjetrogeneratoru za urbane sredine, koji se koristi na jednoj hali u kolašinskom naselju Bakovići. Njegov prvi pronalazak je – elektrolančanik za pogon bicikala, koji se, kaže, koristi u pet kineskih i jednoj japanskoj fabrici.

Na širu primjenu i priznanje, između ostalih izuma, čeka Ilinčićev model amortizera zemljotresa: ,,Taj uređaj štiti zgrade od oštećenja i pri pomjeranju tla do 11 stepeni Merkalijeve skale. Uz to je mehanički, pa za razliku od onih sofisticiranih, koji se sada koriste u svijetu, ima mnogo duži rok trajanja, a i radi bez napajanja strujom”. Da bi ga plasirao, objašnjava Ilinčić, potrebno je mnogo novca. Isti slučaj je i sa ,,alarmom za zemljotres” .

Za bilo koji izum, tvrdi naš sagovornikm, potrebna je „naučna podloga” i mnogo novca. Pa i za naizgled jednostavna pomagala u kuhinji kao što je onaj koji je nazvao „.kuhinjska presa za gnječenje mesa”.

„Rekli biste jednostavan izum. Nije. U njegovu pripremu uloženo je preko 30.000 eura. Taj proizvod je četiri nedjelje bio najpopularniji proizvod na top-šopu. U zadnje tri godine imam deset patenata. Sada intenzivno radim na nekoliko kuhinjskih aparata, sve to za firmu Bosh–Simens”, kaže jedini kolašinski pronalazač.

Dok se radi na inovacijama kuhinjskih aparata, dovoljno kvalitetnim da im čelnici kompanije Bosh–Simens daju ,,zeleno svjetlo”, Ilinčić je imao hrabrosti i da, kako tvrdi na nov način definiše, recimo vrijeme, ali i da ,,opovrgne Ajnštajnovu teoriju relativiteta”.

,,Nedavno sam nakon mnogo godina na potpuno nov način definisao vrijeme. Takođe, odgovorno tvrdim da imam dokaze da je Ajnštajnova teorija relativiteta netačna. Dokazao sam i da zvanično vrijeme rotacije Jupitera nije tačno izračunato, ali i da je masa Sunca značajno drugačija od do sada važeće. Evo bacam rukavicu u lice najvećim svjetskim naučnicima i tvrdim da mogu dokazati da je Ajnštajn pogriješio”, poručuje Kolašinac.

Bio je dovoljno samouvjeren da početkom oktobra, kada je regionalni portal objavio vijest da je Nobelova nagrada za fiziku 2011. godine dodijeljena trojici naučnika – Solu Perlmateru, Adamu Risu i Brajanu Šmitu za otkriće ubrzanog širenja univerzuma, ostavi komentar koji bi mnogi nazvali neskromnim. Svjetski priznati naučnici su nagradu zaslužili jer su proučavali na desetine eksplozija zvijezda, nazvanih supernova, i otkrili da se univerzum širi brzinom koja se stalno uvećava, a Kolašinac je odluku Nobelovog komiteta prokomentrisao na sljedeći način.

,,Ovdje je po srijedi jedna greška u startu posmatranja ovog problema. Naime, različiti fotoni, to jest kvanti svjetlosti, do nas dolaze različitom brzinom, jer njihova brzina kretanja kroz svemir zavisi od brzine njihovog izvora. Greška nastupa kada se kretanje svjetlosti posmatra po istim principima kao kretanje zvuka. Kretanje zvuka zavisi od sredine kroz koju se kreće, a kretanje svjetlosti kroz svemir ne zavisi od te sredine. Teorija VST Smolina i Moguelja (vrlo smiješna teorija) je tačna ali loše objašnjena. Ona ovu priču potpuno negira”.

Nije zadovoljan odnosom nadležnih institucija prema njegovom radu. „Ne izdvaja se dovoljno novca za nauku, tek oko 0, 14 procenata od bruto nacionalnog dohotka. U zemljama Evropske unije izdvaja se 2, 8 posto”, kaže Ilinčić. Pored toga, postoji još teškoća, kaže Ilinčić, koje sputavaju stvaralački duh domaćih pronalazača.

Imao je prilike da se uvjeri kako u razvijenim zemljama na nekom pronalasku rade cijeli timovi. Kod nas je drugačije. Iako je imao pomoć od svojih kolega, većinu patenata kreirao je, proizveo i plasirao samostalno. Usput se edukovao iz mnogih naučnih disciplina, jer znanje mašinskog inženjera nije bilo dovoljno.

„Za ovaj posao potrebno je multidisciplinarno znanje.Uspjeti znači postići da proizvod i ugleda svjetlost dana i ima ekonomske efekte. Kada radiš kao pojedinac, onda nije dovoljno da si samo mašinski inženjer i da imaš, recimo, znanja iz nauke o materijalima, već moraš biti edukovan i u oblasti pregovaranja, markentinga…”.

Od države je tokom minulih pet godina dobio 10.000 eura za izume na kojima je radio, a potrošio je između 50.000 i 60.000 hiljada eura. Neke proizvode usavrašavao je i podižući kredite.

Ponosan je, kaže, na sve njih podjednako.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo