Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA VELIKA PLAŽA MEKA KAJTSURFINGA: Zmajevi na vodi

Objavljeno prije

na

Trebalo je da prođe desetak godina nakon što su otvorene prve škole kajtsurfinga pa da njegovi ljubitelji iz regiona i Evrope otkriju Veliku plažu i Adu, kao idealnu destinaciju za taj ekstremni sport. Jer ta 12 kilometara duga i čista pješčana plaža i plitko more, pružaju fantastične uslove za kajtsurfing.

To je, inače, relativno novi vodeni sport u kojem kajtsurfer stoji na dasci s nogama u vezovima i koristi snagu velikoga zmaja visoko u vazduhu koji ga vuče po površini vode. Kada je kajter iskusan i kada duva jači vjetar, može se razviti brzina od preko 70 kilometara na sat, pa se ovaj sport naziva i ,,formula na moru”.

Taj sport, osim toga, omogućava i različite atraktivne akrobacije u vazduhu. Čuveni francuski surfer i nekadašnji svjetski prvak u ovom sportu Modasin Fabris, nije krio oduševljenje uslovima u Ulcinju, pa je, za svoju dušu, na ušću Bojane u more 2011. godine izvodio bravurozne akrobacije i preskakao taksi-brodove dok su ga turisti i mještani zapanjeno posmatrali.

,,To je od početka do kraja čisti adrenalin. Ovo je sport u kojem dobiješ snagu jako brzo i adrenalin te ćera sve više i više. Kada te preplavi, možeš ostati šest do sedam sati u moru, a da to i ne primijetiš. Naravno, tu je i želja za dokazivanjem i rušenjem vlastitih granica”, kaže jedan od vlasnika Dolciniuma, prvog kajtsurfing kluba u Crnoj Gori Ćazim Hodžić. On ističe da je postalo pravilo da ko jednom vidi kajtsurfere, poželi da i sam isproba ovaj sport. ,,Još jedna prednost je što za to nijesu bitne godine – bitno je samo da znate plivati i da imate dovoljno snage da upravljate kajtom. Osim zabave i adrenalina, on daje i odličnu kondiciju”, napominje Hodžić.

Zato je ovaj sport postao veoma popularan u Ulcinju, pa već na Velikoj plaži i Adi ima tokom ljeta desetak mjesta na kojima se može učiti kajtsurfing. A na svakom od njih je besplatan parking, dok su cijene pića i iznajmljivanja plažnog mobilijara veoma povoljne. ,,Veoma je značajno što se ta aktivnost obavlja na prostoru koji je spomenik prirode i koji je zaštićen svim urbanističkim planovima. Ekspanzija kajtsurfinga na Velikoj plaži dokaz je da je pravilnom valorizacijom resursa zagarantovana dobit na dugi rok”, saopšteno je iz ekološke organizacije Zeleni korak.

Kajtsurfing je stoga već postao jedan od najinteresantnijih motiva za dolazak u Ulcinj. Na svim sajmovima u zemlji i inostranstvu, kako su nam kazali u lokalnoj Turističkoj organizaciji, veliko je interesovanje za kajtsurfing na Velikoj plaži. Precizne podatke nije moguće dobiti, ali se procjenjuje da je samo u prošloj godini oko deset hiljada avanturista surfovalo na ulcinjskom primorju. ,,Svi se oni slažu da je ovo najbolje mjesto za kajt u cijeloj Evropi”, kaže Hodžić dodajući da poslije nekog vremena kajtsurfing postaje način života.

Proslavljeni srpski i jedan od najbolji kajtsurfera na svijetu Boris Judin najavio je da će ovog ljeta na ulcinjskoj rivijeri biti organizovana međunarodna trka: ,,I ne brinite više za budućnost kajta. Za dvije ili tri godine ovdje ćete istovremeno gledati i po 500 zmajeva u vodi”.

Istinski izazovi

Već gotovo četiri decenije na Adi postoji škola jahanja. To je jedna od atrakcija na ovom prekrasnom rječnom ostrvu na ušću Bojane u Jadransko more. Šetati po obali na Adi je uvijek divno, a još na konju! To je istinski izazov i doživljaj koji se nikada ne može zaboraviti. Ljekari tvrde da ono ima i terapijsko dejstvo na ljudski organizam. A plaže u Ulcinju idealne su za šetnju i trčanje. ,,Prošetajte plažom u sumrak ili u svitanje i doživjećete nezaboravne trenutke”, poručuju iz TO Ulcinja.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo