Trojna koalicija koju predvode Krivokapić, Bečić i Abazović dobila je priliku da zaustavi sunovrat u koji je DPS tjerao cijelu državu. Valjalo bi da je iskoriste, bez obzira na očigledne razlike, lične razmirice i pretjerane ambicije nekih od njihovih najbližih sljedbenika. Bolju priliku neće imati
Izbori su i zvanično završeni, nakon što je Državna izborna komisija u ponedjeljak proglasila konačne rezultate glasanja. Koalicije Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo preuzimanje vlasti počinju naredne nedjelje, konstitutivnom sjednicom parlamenta. Tada će, prema najavama, biti izabrani novi predsjednik Skupštine i njegovi zamjenici. Istovremeno, počinje teći rok za formiranje nove vlade.
Nakon objave zvaničnih izbornih rezultata oglasili su se i euroatlantski partneri Crne Gore. ,,Američka vlada se raduje partnerstvu sa budućom vladom, konstituisanom kroz demokratski proces, kao odraz volje naroda“, saopštila je ambasadorka SAD-a Rajzing Rajnke uz najavu da će Sjedinjene Države „i dalje biti prijatelj, partner i saveznik građana Crne Gore”. Čestitkama se priključila i portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez. ,,Radujemo se konstituisanju novog parlamenta i nove vlade koji će nastaviti stalan put Crne Gore prema Evropskoj uniji“.
Tako je stavljena tačka na, pokazalo se, neosnovane spekulacije po kojima će zapadni saveznici ignorisati ili čak spoticati nove vlasti zbog prosrpskih i proruskih stavova nekih partija članica buduće vladajuće koalicije. A sve sa navodnim ciljem da se olakša pozicija i ubrza povratak na vlast njihovom tradicionalnom partneru – Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Pokazalo se da su u Berlinu, Briselu, Londonu i Vašingtonu bili spremni da prihvate promjene i, još važnije, pruže ruku saradnje izbornim pobjednicima. Zapravo ih prigrabe u naručje, na iznenađenje, čuđenje, pa i ljutnju onih koji su očekivali da će nacionalna i vjerska gravitacija uraditi svoje. Tako su na najavu Zdravka Krivokapića, predvodnika koalicije Za budućnost Crne Gore, da bi kao premijer za prvu zvaničnu posjetu izabrao Njemačku primjedbe stigle iz koalicije koju predvodi, ali i od zvaničnog Beograda.
„Ja ću da razgovaram sa Zdravkom Krivokapićem, da ga kao predsjednik najjače opozicione partije pozovem da preispita stav o svojoj prvoj posjeti kao budućeg premijera Crne Gore Njemačkoj“, najavio je predsjednik NOVE Andrija Mandić gostujući na TV Pink. „Neko ko treba da bude predsjednik vlade, posebno imajući u vidu kolike je napore srpski narod uložio da do ove pobjede dođe, prvo treba da posjeti Beograd“. I predsjednik Srbije se, po povratku iz Vašingtona, pozabavio činjenicom da nove vlasti u Crnoj Gori svoj mandat neće početi posjetom Beogradu. „To je njihov izbor. Kada budemo htjeli i jedni i drugi susrešćemo se, vjerujem češće nego ranije. Srbima poručujem da ćemo biti uz njih“, saopštio je Aleksandar Vučić, komnetarišući i prošlonedjeljni Sporazum lidera tri koalicije: „To je njihova stvar i oni vode svoju politiku. Nisam očekivao da povuku priznanje (Kosova-prim. Monitora). Ni da izađu iz NATO-a. Ništa od toga nisam očekivao. Što ih briga, ovako je lakše. Ovako će da ih potapšu u američkoj ambasadi, nemačkoj ambasadi i svakoj ambasadi”.
Nije isključeno kako je predsjednik Srbije, snažno infiltriran u izborna dešavanja u Crnoj Gori, u tom trenutku već znao da se postizborna komunikacija pobjedničke trojke sa zapadnim centrima moći ne završava samo tapšanjem po ramenu. Prvo su mediji bliski DPS-u objavili da Berlin, London i Vašington traže da u novim strukturama vlasti ne bude mjesta za radikalne političare. Pobjeda je, onda, kao takve prepoznala i imenovala Andriju Mandića, Milana Kneževića, Nebojšu Medojevića i Marka Milačića, a ne, recimo, Duška Markovića, Predraga Boškovića, Veselina Veljovića ili, glavom i bradom, Milivoja Katnića, glavnog specijalnog tužioca.
Gostujući na RTCG-u Dritan Abazović je potvrdio kako „ima istine u tome, ali nema nikakvog uslovljavanja“. Pa precizirao: „Važno je da nemamo osobe koje na bilo koji način izazivaju neku negativnu emociju“. Lider URA-e smatra da je ekspertska vlada, na kojoj insistira koalicija Crno na bijelo „dobar politički pristup koji je relaksirao međunarodnu zajednicu“, ali i potvrđuje kako taj princip ne zatvara vrata vlade političarima koji su stručni u određenim oblastima. To je već ustupak na koji je javnost bila pripremljena. Baš kako i najava da će novoformirana većina mandat za sastav vlade povjeriti Zdravku Krivokapiću.
Kada bi se to moglo desiti?
U prvoj nedjelji poslije izbora trojka je najavljivala vrlo brzo formiranje vlade, u skladu sa „alarmantnom situacijom“ u zemlji. Sada je taj rok pomjeren do kraja oktobra. „Mi već pregovaramo, već imamo te neformalne sastanke da napravimo principe, da se dogovorimo i da vidimo šta nam je činiti. Što se tiče vlade, mi ćemo se truditi da je kompletno formiramo do kraja oktobra“, rekao je Krivokapić najavljujući početak zvaničnih pregovora o formiranju nove zakonodavne i izvršne vlasti (prvi sastanak pregovaračkih grupa iz tri koalicije održan je u srijedu veče).
Slične poruke stižu i od Alekse Bečića, lidera Demokrata i koalicije Mir je naša nacija. „Poznato vam je naše opredjeljenje da se u formiranje vlasti ide korak po korak“, objašnjavao je on u razgovoru za Danas. „Sada je na redu konstituisanje novog skupštinskog saziva, dogovor o strukturi i formiranju nove vlade. Prioritet je da najsposobniji i najstručniji, odnosno – ljudi sa povjerenjem građana, dobiju priliku da rade ono što najbolje znaju da rade“.
I generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović vjeruje da će proces formiranja izvršnih i zakonodavnih vlasti trajati „znatno kraće“ od svih dosadašnjih. Ali da se, ipak, ne može očekivati da se to uradi preko noći. „Moramo biti strpljivi, jer nigdje u svijetu niko nije uspio da formira vlast za nekoliko dana. To prosto nije moguće“.
Pregovori sa predstavnicima nacionalnih partija postaju jedna od „olakšavajućih okolnosti“ kojom zvaničnici tri koalicije mogu pravdati prolongiranje početnih rokova kada je u pitanju formiranje nove vlade. Njihov, više puta ponovljen poziv parlamentarnim i vanparlamentarnim partijama koje predstavljaju manjine (tome je posvećen i dio prošlonedjeljnog Sporazuma) pobuđuje sve veću pažnju kako se potvrđuje osnovanost njihovog nauma da razvlaste DPS. Uz signale da u međunarodnim centrima moći nemaju ništa protiv takvog razvoja situacije.
DPS je pokušao, par dana nakon izbora, da dojučerašnje partnere iz vlasti veže uz sebe, predstavljajući se kao ekskluzivni interpretator i čuvar interesa Crne Gore i svih manjinskih naroda koji u njoj žive. Osim, naravno, onih koji se ne ponašaju i ne glasaju po volji Mila Đukanovića i njegovih saradnika. U tom cilju je pripremljen i nekakav dokument, uz veliki publicitet onima koji su, unaprijed, odbili sve ponude pobjedničkog saveza. Stvari se, međutim, mijenjaju i na tom planu.
„Pregovaraćemo najvjerovatnije, ali to ne znači unaprijed da ćemo se i dogovoriti“, rekao je Vijestima Nik Đeljošaj, predsjednik Opštine Tuzi i jedan od lidera Albanske liste. „Naša lista je formirala radnu grupu koja radi na platformi za eventualne pregovore o učešću u izvršnoj vlasti, a koja će sadržati sva životna pitanja za naš narod…“. I u Bošnjačkoj stranci (BS) su napravili otklon od prvog, eksplicitnog, stava da bezuslovno odbijaju poziv za koalicionu saradnju sa novom većinom. Sada se o tome već razmišlja i razgovara.
„Važno je da li će Bošnjačka stranka, kao branik proevropske Crne Gore, ući u novu vlast“, rekao je za RTCG Ervin Ibrahimović, nosilac liste te partije na minulim izborima, „ali je trenutno najvažnije da se što prije formira vlada i da politički faktori ozbiljno shvate ozbiljnost situacije”. Prethodno su iz te stranke poručili da je za njih prihvatljivo učešće u vladu koju bi formirale koalicije okupljene oko Demokrata i URA-e, bez DF-a. Pošto to, izvjesno, nije prihvatljivo novoj većini, ostaje da se vidi da li su moguća i neka druga rješenja. I koliko na budući položaj BS utiče činjenica da bi izlazak iz vlasti značio i napuštanje pozicija koje njeni funkcioneri imaju u Zavodu za zapošljavanje, Ministarstvu saobraćaja, Monteputu…
Na kraju ali, kako kažu, ne i najmanje važno je pitanje mjesta koje će u budućim vlastima zauzeti Srpska pravoslavna crkva (SPC). Početak nije obećavao. Prošlonedjeljne najave mitropolita Amfilohija Radovića o još jednom povratku Njegoševe (Aleksandrove) kapele na vrh Lovćena i gradnji bogomolje u centru Cetinja, između Biljarde, Vladinog doma i Cetinjskog manastira, u koju bi se smjestile hrišćanske relikvije od kojih su neke, sada, u vlasništvu države garantovale su duboke podjele i sporenja. Kako unutar trojne koalicije tako i na crnogorskim ulicama. Uostalom, transparent postavljen na ulasku u prijestonicu: „Dok se zemlja oko sunca kreće, Cetinje to dozvoliti neće“, dovoljno govori sam za sebe.
Pomirljivi tonovi ponovo su stigli od Gojka Perovića, rektora Cetinjske bogoslovije. SPC nema ni plan ni interes da učestvuje u formiranju vlade rekao je Perović, najavljujući da će se Crkva nakon ovih izbora rastati sa politikom.
„Mišljenje vjernika i sveštenika je da se Crkva zadesila na političkoj raskrsnici, odnosno nevoljno ušla u doba predizborne kampanje u Crnoj Gori“, objašnjava on ostavljajući, ipak, nešto materijala i za one koji ne kriju strah da bi se Crna Gora mogla pretvoriti u teokratsku državu. „SPC u Crnoj Gori je veoma uticajan društveni faktor. A ne može se makazama podijeliti gdje je granica društvenog i političkog, i tako treba i da ostane. Crkva nema formalnu političku angažovanost, niti je zainteresovana da je ima“, kaže Perović. Pa ko kako razumije.
Dalo bi se još štošta navesti, kao argument zašto novu vladu ne možemo očekivati već sjutra. Jednako je dugačak, međutim, i spisak razloga zbog kojih je ona trebalo biti formirana već juče.
U danu kada je Miloš Marović postao slobodan čovjek zbog apsolutne zastare svog predmeta, demonstrirajući snagu ovdašnjeg pravosuđa. Potvrđujući tezu da kriminal i kriminalci ne poznaju granice.
U sedmici u kojoj smo od Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) saznali da je DPS sa satelitima, tokom izborne kampanje, manje više nezakonito zaposlio više od 700 ljudi. I primao nezakonite donacije. A da je Agencija za zaštitu konkurencije naložila Vladi (3. septembra) da obustavi dodjelu pomoći Montenegroerlajnsu, dok se ne odluči o zakonitosti tog postupka. Koji je, tek da se podsjetimo, najavljen krajem prošle godine. I ozvaničen posebnim zakonom i ovogodišnjim budžetom.
Neki su te vijesti doživjeli kao najavu novih, boljih vremena. To je, ipak, stvar kontinuiteta. Nikad ovdašnje agencije, direkcije, uprave i ostali regulatori nijesu imali problem da se obračunaju sa opozicijom. Niti im je za taj posao trebalo neko posebno naređenje sa vrha. Neka nam, umjesto toga, ASK ponudi odgovor na pitanje koje je sama sebi postavili uoči izbora: da li su ovdašnje partije/koalicije kršile zakon tako što su tokom predizborne kampanje primale materijalnu, finansijsku pomoć i nenovčane priloge od, recimo, vjerskih zajednica i organizacija. Pa da onda razgovaramo o njihovom odnosu prema vlastima.
Trebamo u vladu u mjesecu u kome je, prema zvaničnim podacima, nezaposlen skoro svaki peti radno sposobni stanovnik/stanovnica Crne Gore (stopa nezaposlenosti prešla je 18 odsto). A tek čekamo epilog katastrofalne ljetnje sezone. Bez jasne predstave o njenim posljedicama na ukupnu ekonomiju.
A nakon prošlonedjeljnog Sporazuma kojim su se tri članice buduće vladajuće koalicije obavezali, pored ostalog, da će poštovati Ustav, zakone i međunarodne obaveze Crne Gore oglasili su se i iz DPS-a. „Apsolutno im je“, kažu, „drago da je opozicija u Crnoj Gori nakon više od 15 godina prihvatila politiku DPS-a i usvojila vrijednosti za koje smo se mukotrpno borili…“.
Da se ostavimo, na čas, himne, zastave, Kosova ili NATO-a. Pa da sagledamo malo te vrijednosti za koje su se u DPS-u mukotrpno borili.
- Afera Telekom još nije stigla ni do prvostepene presude, nakon što su iz nje izmaknuti ključni akteri.
- Aco Đukanović je od države dobio desetak miliona eura, na osnovu propusta koje je napravila Vlade pod kontrolom njegovog brata, i niko za to nije odgovarao.
- Vlada Duška Markovića zbrinula je sve aktere afere Ramada, nakon što su oni pravosnažno osuđeni zbog zloupotrebe položaja, odnosno, lažnog svjedočenja.
- Slavoljub Stijepović je i dalje generalni sekretar u kabinetu predsjednika države. Ne smeta što je uzimao novac od Duška Kneževića. Niti smeta što je lagao da tog novca nije bilo.
- Predsjednik države Milo Đukanović je zadržao položaj nakon što je uhvaćen u laži u priči o svom prvom legalno stečenom milionu…
- Svi navodni šefovi kotorskih narkoklanova koji su uhapšeni u inostranstvu i izručeni Crnoj Gori nalaze se na slobodi.
Ovo je beskonačan niz. Trojna koalicija koju predvode Krivokapić, Bečić i Abazović dobila je priliku da ga prekine. Valjalo bi da je iskoriste, bez obzira na očigledne razlike, lične razmirice i pretjerane ambicije nekih od njihovih najbližih sljedbenika. Bolju priliku neće imati.
Zoran RADULOVIĆ
IN ENGLISH3 sedmice
IN ENGLISH3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
SVIJET4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS4 sedmice