Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI DETALJI O ŠVERCU CIGARETA KROZ CRNU GORU (III): Dubai na Balkanu, Balkan u Dubaiju

Objavljeno prije

na

Prošle godine u Luci Bar zaplijenjena su dva kontejnera švercovanih cigareta, koja su do crnogorske obale stigla brodom iz Dubaija. Prema Monitorovom dobro obaviještenom izvoru ove cigarete trebalo je da nastave put prema Italiji. U jednom kontejneru je bilo 875, a u drugom 796 kartona cigareta čija se vrijednost procjenjivala na oko 250 hiljada eura, ili tri eura po boksu. Naš izvor tvrdi da bi njihova vrijednost na tržištu u Italiji dostigla oko milion eura.

„Ove cigarete bile su vlasništvo Srećka Kestnera, koji u Dubaiju ima firmu za distribuciju cigareta”, tvrdi naš izvor.

On objašnjava da je Dubai trenutno najvažnije čvorište i raskrsnica za šverc cigareta za sjevernu Afriku, Aziju, Bliski Istok, ali i za neke evropske zemlje, poput Italije, Francuske, Španije i Češke.

„Poslije prekida velikih poslova sa cigaretama u ovom regionu, glavni dileri duvana sa Balkana su prebacili svoje poslove u Dubai. U tom gradu sada ima čak šezdeset predstavništava firmi za promet cigareta u slobodnim zonama. Među njima su i poznate kompanije, kao što su Filip Moris, Rejnolds, Britiš tobako, Amerikan tobako i mnoge druge”, tvrdi Monitorov izvor.

Među najjačim firmama koje posluju sa Balkanom iz slobodne zone u Dubaiju su između ostalih FZE Libertii Cuae, obije na Monitoru poznatim adresama. Sa Balkanom veze ima, ili je povezano, još desetak kompanija iz Dubaija, kao i Ester kompani iz Egipta.

Naš policijski izvor tvrdi da je Srećko Kestner jedan od najpoznatijih trgovaca duvanom u ovom bliskoistočnom gradu. On napominje da nije slučajno što je Kestner poslije izrečene uslovne kazne u Njemačkoj, u nedavnom sudskom sporu oko tranzita cigareta devedesetih godina u Crnoj Gori, nakon oslobađanja iz zatvora otišao upravo u Dubai.

„Taj čovjek u Dubaiju ima svoju firmu za promet cigareta i nije mogao da dozvoli da poslovi dalje trpe zbog njegovog sudskog spora. Nagodio se, priznao krivicu, dobio uslovnu kaznu i vratio se u Dubai da bi nastavio da radi”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima Kestnerova firma u Dubaiju nosi naziv Balford tobako kompani. Osnovana je 2005. godine. Svoja predstavništva ima u Tunisu, zatim u alžirskom gradu Talgiris, kao i u Češkoj. Predstavništvo ima i u italijanskom gradu Askoni. „Kestnerova firma je povezana i sa dvije of šor firme na Djevičanskim ostrvima. To su firme Lasel univerzal i Breezhil”, tvrdi naš dobro obaviješteni izvor.

Monitorov izvor tvrdi da je preko firme u Dubaiju Srećko Kestner povezan sa Hrvojem Gašparincem, pripadnikom Petračeve kriminalne grupe iz Zagreba, koja se trudi svim silama da zakupi za svoje potrebe fabrike duvana u Mostaru i Čapljini.

„Sa Kestnerom je, takođe, povezan i vlasnik banjalučke fabrike duvana Nebojša Antonić, koji je blizak Miloradu Dodiku”, kaže Monitorov policijski izvor.

Razgranat posao sa cigaretama već desetak godina u Dubaiju ima i odbjegli narkobos Naser Keljmendi. U tom gradu on ima i firmu i vilu.

„Njegove firme za transport cigareta još rade, iako je on pod nadzorom istražitelja zbog šverca droge, i u nekoj vrsti kućnog pritvora. Keljmendi preko Albanije lažne cigare iz Dubaija šalje i na Kosovo, kao zastupnik Britiš tobako. U ovaj posao je uključen i Ekrem Luka”, kaže naš izvor.

On objašnjava i da hrvatski TDR (Tvornica duhana Rovinj) ima poslovne veze sa Iran tobako kompani, i da u Sariju, glavnom gradu oblasti Mazahadar, TDR ima svoju fabriku gdje se proizvode lažne cigarete, ili cigarete sa falsifikovanim markicama poznatih brendova.

„TDR u Iranu godišnje proizvede šest i po milijardi cigareta. Od njih se kasnije lažnim markama prave brendovi Filip Moris, Rejnolds, Britiš tobako, Rotmans i druge. Od ovih poslova se finansira obavještajna agencija Irana Vevek. On pojašnjava da je firma Al-tagva trejd properti end industri registrovana u Švajcarskoj, u slobodnoj carinskoj zoni Lihtenštajn, pod nazivom CO-asad trust reg. Altenbauh 8, na adresi 9490, Vaduz, Lihtenštajn.

Iranska obavještajna služba novcem od prodaje cigareta finansirala je, prema riječima našeg izvora, razne aktivnosti.

Preko Dubaija, kaže on, radi i Makedonija tobako. Makedonci falsifikovanim cigaretama navodno snabdijevaju Filipine i Singapur. Lažne cigarete u ogromnim količinama preko Dubaija distribuira i Kina, kao i druge istočnoazijske zemlje.

Monitor je u nekoliko navrata pisao o putevima šverca duvana na Balkanu, posebno preko Crne Gore. U prethodna dva broja smo vrlo detaljno opisali šverc duvana devedesetih preko naše države, koji su vodile italijanske mafijaške organizacije „Sakra korona unita”, „Kamora” i „Tarda” koja je kasnije protjerana u unutarmafijaškim obračunima i borbi oko novca od cigareta.

Naš dobro obaviješteni izvor nam je otkrio da je preko Crne Gore prometovano cigareta u vrijednosti od oko jedanaest milijardi eura, od čega je tri milijarde pripalo italijanskoj mafiji. On je detaljno opisao kako je novac stečen od prodaje cigareta iznošen diplomatskom poštom iz Crne Gore na Kipar i u Grčku, i kako se preko Engleske i Beliza prao i vraćao u Crnu Goru. Prema podacima njemačkih istražitelja, šverc duvana preko Crne Gore u ogromnim razmjerama je tekao sve do 2001. godine.

Monitor je već pisao o postojanju ogromnih ilegalnih fabrika duvana u Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Moldaviji, Rusiji. U Rumuniji je, na primjer, samo prošle godine prometovano lažnih cigareta u vrijednosti od preko osam milijardi eura. U Kaljingradu, u Rusiji, u jednoj ilegalnoj fabrici proizvodi se u minuti čak četiristo paklica cigareta, ili sto dvadeset kontejnera mjesečno.

„Više kriminalnih grupa iz italijanske mafije, ruske mafije, japanske i kineske mafije, ali i kolumbijskih narko kartela, bile su i ranije, a i sada su uključene u šverc duvana u Evropi, na Balkanu, u Aziji i Sjevernoj i Južnoj Americi. Osim što proizvode lažne cigare, ili cigare bez licence, kriminalci koriste duvan za pranje novca koji stiču od šverca droge i oružja. Nije zato ništa čudno što su mnogi kriminalci poslom vezani za Dubai”, objašnjava naš izvor.

Monitorov policijski izvor tvrdi da šverc duvana na našim prostorima nikada nije prestao, i da većina balkanskih država svoje budžete u dobroj mjeri puni na ovaj način. To, bez ikakve sumnje, ukazuje na jake sprege kriminalnih organizacija i vladajućih struktura u državama na Balkanu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo