Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mariborski i ostali ključevi

Objavljeno prije

na

Crnogorski odlazeći i dolazeći premijer Igor Lukšić i Milo Đukanović dopunili su ovih dana kolekciju stranih priznanja. Da pogledamo tu poplavu izbliza.

Predsjedniku crnogorske vlade Igoru Lukšiću prošlog ponedjeljka, na 9. Bečkom ekonomskom forumu, uručena je ,,nagrada za doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore i regiona jugoistočne Evrope”. Lukšić je na Bečkom forumu, koji je održan pod nazivom Kuda ide Evropa bio, kako se pohvalio vladin Biro za odnose sa javnošću, ,,zajedno sa austrijskim kancelarom Vernerom Fajmanom jedan od ključnih govornika”. Govor je dostupan posjetiocima interneta, pa lako mogu da se uvjere kakva je to gomila poznatih fraza o Evropi.

Podsjetimo. Bečki ekonomski forum osnovan je 2004. godine. Osnovna misija mu je promovisanje međunarodnog dijaloga, ,,posebno na visokim društvenim i ekonomskim nivoima”. Predsjednik Foruma je bivši vicekancelar Austrije i specijalni koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu dr Erhard Busek.

Dvije trećine govora Lukšić je posvetio Evropi. Najkraće – njegova poruka glasi: Evropljani imaju zajednički interes za snažnom Evropom i zdravim eurom i Evropi treba nova dinamika.

Direktno o Crnoj Gori izgovorio je dvije rečenice. Raduje ga je što je Crna Gora dokazala da je ,,zaslužila da bude aktuelni u nizu uspješnih primjera” i što je potvrdila ,,snažnu posvećenost jačanju regionalnog dijaloga i stabilnosti regiona centralne i jugoistočne Evrope, kao i njegovom napretku u ekonomskom i socijalnom smislu”.

Primijetili ste hvalospjev – Crna Gora je primjer uspješnog primjera. Pošto je Lukšiću nagrada dodijeljena ,,za ekonomski doprinos razvoju Crne Gore” evo samo nekoliko najsvježijih zvaničnih podataka koji su, sticajem okolnosti, saopšteni baš u vrijeme kada je ozareni premijer primao međunarodno priznanje.

Crna Gora je zadužena sa milijardu i sedam stotina miliona eura, ili 51,7 odsto bruto društvenog proizvoda. Za minimalnu potrošačku korpu u oktobru u Crnoj Gori bilo je potrebno 800 eura, gotovo duplo više od prosječne plate koja je u istom mjesecu iznosila 480 eura.

Na ovaj posljednji podatak u utorak je upozorio čak i Savez sindikata Crne Gore. ,,Ukoliko je nivo prosječne zarade ispod 60 odsto u odnosu na potrošačku korpu, prema međunarodnim pravilima to je signal za alarm. Crna Gora je u kritičnoj zoni”, ocijenio je u utorak generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić.

Centralna banka Crne Gore preporučila je Vladi da uvede automatski stečaj u oko 7.000 preduzeća, koja su u blokadi neprekidno duže od tri godine. Prema podacima iz oktobra, u blokadi je bilo 11.964 izvršnih dužnika sa dugom od 398.54 miliona eura, što je 23,12 odsto od ukupnog broja registrovanih preduzeća i preduzetnika. A gdje su problemi sa Kombinatom i Željezarom, siva ekonomija, armija socijalno ugroženih i nezaposlenih…

Prije nekoliko dana u Briselu je boravila crnogorska delegacija koja se sastala sa predstavnicima Evropske komisije. Tema je bila ekonomska situacija u Crnoj Gori.

,,Kako mislite da riješite nezaposlenost, koja vam je najveći problem, a kako budžetski deficit. Imate 50.000 nezaposlenih, a 30 hiljada traži posao. Kako to mislite riješiti”, pitali su predstavnici Evropske komisije.

Ne zna Evropa šta sve mogu naši čarobnjaci. U redu, neće oni naći nova radna mjesta, ali će zato proizvesti nove još veće nevolje, pospješiti podjele u Crnoj Gori, pokrenuti hajku na razne državne neprijatelje, stvoriti atmosferu da i gladni od straha za sjutra zaborave da su gladni.

Da se uozbiljimo. Možda će Crnu Goru iz privrednog kolapsa spasiti njegov nasljednik, kojem se, takođe, posrećilo da nedavno dobije strano priznanje. Predsjednika Demokratske partije socijalista i višestrukog premijera Mila Đukanovića nagradio je gradonačelnik Maribora Franc Kangler. Simbolično mu je dao ključeve Maribora zbog njegove ,,naklonosti i saradnje prema tom univerzitetskom gradu”. Kangler je, kako su objavile Vijesti, kontroverzan političar protiv koga je u Sloveniji aktivno deset krivičnih prijava za korupciju. U nekima od njih pominju se i osobe porijeklom iz Crne Gore.

Kakve veze ima Đukanović sa Mariborom?

,,Đukanović za Maribor nije napravio ništa pozitivno, osim što redovno dolazi na odmor u luksuzni hotel Terme, gdje se sastaje sa prijateljima i poslovnim ljudima”, izjavio je Vijestima novinar slovenačkog Dnevnika Tomaž Klipsteter.

U tom gradu se špekuliše da Đukanovićev ima vlasništvo u Terme Maribor, a prilikom čestih boravaka koristi luksuzni apartman u hotelu Habakuk, kaže Klipsteter.

Đukanović je u Maribor po nagradu I, navodno, zbog novog biznisa letio vladinim avionom, koji nije registrovan za komercijalnu namjenu.

U saopštenju iz Maribora podsjećaju da je Đukanović dobitnik Nagrade za mir, Medalje za mir u svijetu 2004. godine, a 6. marta 2010. godine izabran je za prorektora Evropske akademije nuka i umjetnosti.

Ko odgonetne kakvom su se logikom koristili darodavci ovih priznanja zaslužuje zvanje akademika, možda i Evropske akademije. No, umjesto daljeg komentarisanja Đukanovićevih međunarodnih priznanja pomenimo da je u četvrtak konačno izrečena presuda grupi bivših crnogorskih policijskih funkcionera optuženih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica. U vrijeme kada je počinjen taj ratni zločin Đukanović je bio premijer. Kasnije je nagrađivan kao mirotvorac.

A da baš svi van granica Crne Gore ne misle da mu treba odavati priznanja svjedoče i naredna dva primjera.

Londonska organizacija Transkonflikt nedavno, analizirajući političke prilike u Crnoj Gori, podsjeća da je Đukanović ,,odano” bio na strani svog ,,mentora” iz Beograda Slobodana Miloševića i da DPS nedavna deseta uzastopna izborna pobjeda tu stranku ,,čini jedinstvenom pojavom u postkomunističkoj Evropi i šire, jer nijedna politička stranka nije bila na vlasti neprekidno od 1989. godine”.

U analizi Transkonflikt zaključuje da se ,,neke od aktivnosti i mehanizami koje koristi DPS ne mogu opisati kao potpuno legitimne”.

Postalo je uobičajeno, navodi se dalje, da partijski zvaničnici redovno koriste državne resurse, uključujući helikoptere i vozila, za kampanju, dok sijeku crvene vrpce prilikom otvaranja novih škola, puteva, tunela i mostova, samo prije izbora. Analiza se osvrće i na povećanje penzija i socijalne pomoći pred izbore, kao i ,,velikodušnu distribuciju hrane i druge robe siromašnim”. Ocijenjeno je i da je pritisak na one koji su zaposleni u državnoj upravi i državnim preduzećima da glasaju za DPS zabilježen više puta.

Prije nekoliko dana oglasio se saopštenjem i Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane u kojem pominje Mila Đukanovića. U reagovanju na napad Socijaldemokratske partije BiH na IFIMES i njegovog direktora Zijada Bećirovića, navodi se, pored ostalog, da je zataškana afera Bošnjački institut i da je Zlatko Lagumdžija u ulozi predsjednika Upravnog odbora Bošnjačkog instituta dodijelio počasno članstvo u njegovom Senatu Milu Đukanoviću, ,,koji je suodgovoran za brojne počinjene zločine u BiH nad Bošnjacima i koji je zajedno sa Slobodanom Miloševićem sudjelovao u agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu”.

,,To je jedinstven slučaj u svijetu da žrtva zločincu dodjeljuje priznanje”, stoji u saopštenju IFIMES.

Ako je Bećiroviću za utjehu, Đukanovićeve žrtve i ovdje ga kod kuće uredno daruju. Glasovima, koalicijama, uslužnim pranjem biografija. Najčvršći bedem oko Đukanovića formirali su prebjezi iz nekadašnjeg crnogorskog antiratnog pokreta, koje je on kao Miloševićeve i svoje neprijatelje nemilosrdno progonio. Ti prebjezi u medijima Đukanovićeve komšijske nagrade i darodavce evo kuju u zvijezde.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo