Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mariborski i ostali ključevi

Objavljeno prije

na

Crnogorski odlazeći i dolazeći premijer Igor Lukšić i Milo Đukanović dopunili su ovih dana kolekciju stranih priznanja. Da pogledamo tu poplavu izbliza.

Predsjedniku crnogorske vlade Igoru Lukšiću prošlog ponedjeljka, na 9. Bečkom ekonomskom forumu, uručena je ,,nagrada za doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore i regiona jugoistočne Evrope”. Lukšić je na Bečkom forumu, koji je održan pod nazivom Kuda ide Evropa bio, kako se pohvalio vladin Biro za odnose sa javnošću, ,,zajedno sa austrijskim kancelarom Vernerom Fajmanom jedan od ključnih govornika”. Govor je dostupan posjetiocima interneta, pa lako mogu da se uvjere kakva je to gomila poznatih fraza o Evropi.

Podsjetimo. Bečki ekonomski forum osnovan je 2004. godine. Osnovna misija mu je promovisanje međunarodnog dijaloga, ,,posebno na visokim društvenim i ekonomskim nivoima”. Predsjednik Foruma je bivši vicekancelar Austrije i specijalni koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu dr Erhard Busek.

Dvije trećine govora Lukšić je posvetio Evropi. Najkraće – njegova poruka glasi: Evropljani imaju zajednički interes za snažnom Evropom i zdravim eurom i Evropi treba nova dinamika.

Direktno o Crnoj Gori izgovorio je dvije rečenice. Raduje ga je što je Crna Gora dokazala da je ,,zaslužila da bude aktuelni u nizu uspješnih primjera” i što je potvrdila ,,snažnu posvećenost jačanju regionalnog dijaloga i stabilnosti regiona centralne i jugoistočne Evrope, kao i njegovom napretku u ekonomskom i socijalnom smislu”.

Primijetili ste hvalospjev – Crna Gora je primjer uspješnog primjera. Pošto je Lukšiću nagrada dodijeljena ,,za ekonomski doprinos razvoju Crne Gore” evo samo nekoliko najsvježijih zvaničnih podataka koji su, sticajem okolnosti, saopšteni baš u vrijeme kada je ozareni premijer primao međunarodno priznanje.

Crna Gora je zadužena sa milijardu i sedam stotina miliona eura, ili 51,7 odsto bruto društvenog proizvoda. Za minimalnu potrošačku korpu u oktobru u Crnoj Gori bilo je potrebno 800 eura, gotovo duplo više od prosječne plate koja je u istom mjesecu iznosila 480 eura.

Na ovaj posljednji podatak u utorak je upozorio čak i Savez sindikata Crne Gore. ,,Ukoliko je nivo prosječne zarade ispod 60 odsto u odnosu na potrošačku korpu, prema međunarodnim pravilima to je signal za alarm. Crna Gora je u kritičnoj zoni”, ocijenio je u utorak generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić.

Centralna banka Crne Gore preporučila je Vladi da uvede automatski stečaj u oko 7.000 preduzeća, koja su u blokadi neprekidno duže od tri godine. Prema podacima iz oktobra, u blokadi je bilo 11.964 izvršnih dužnika sa dugom od 398.54 miliona eura, što je 23,12 odsto od ukupnog broja registrovanih preduzeća i preduzetnika. A gdje su problemi sa Kombinatom i Željezarom, siva ekonomija, armija socijalno ugroženih i nezaposlenih…

Prije nekoliko dana u Briselu je boravila crnogorska delegacija koja se sastala sa predstavnicima Evropske komisije. Tema je bila ekonomska situacija u Crnoj Gori.

,,Kako mislite da riješite nezaposlenost, koja vam je najveći problem, a kako budžetski deficit. Imate 50.000 nezaposlenih, a 30 hiljada traži posao. Kako to mislite riješiti”, pitali su predstavnici Evropske komisije.

Ne zna Evropa šta sve mogu naši čarobnjaci. U redu, neće oni naći nova radna mjesta, ali će zato proizvesti nove još veće nevolje, pospješiti podjele u Crnoj Gori, pokrenuti hajku na razne državne neprijatelje, stvoriti atmosferu da i gladni od straha za sjutra zaborave da su gladni.

Da se uozbiljimo. Možda će Crnu Goru iz privrednog kolapsa spasiti njegov nasljednik, kojem se, takođe, posrećilo da nedavno dobije strano priznanje. Predsjednika Demokratske partije socijalista i višestrukog premijera Mila Đukanovića nagradio je gradonačelnik Maribora Franc Kangler. Simbolično mu je dao ključeve Maribora zbog njegove ,,naklonosti i saradnje prema tom univerzitetskom gradu”. Kangler je, kako su objavile Vijesti, kontroverzan političar protiv koga je u Sloveniji aktivno deset krivičnih prijava za korupciju. U nekima od njih pominju se i osobe porijeklom iz Crne Gore.

Kakve veze ima Đukanović sa Mariborom?

,,Đukanović za Maribor nije napravio ništa pozitivno, osim što redovno dolazi na odmor u luksuzni hotel Terme, gdje se sastaje sa prijateljima i poslovnim ljudima”, izjavio je Vijestima novinar slovenačkog Dnevnika Tomaž Klipsteter.

U tom gradu se špekuliše da Đukanovićev ima vlasništvo u Terme Maribor, a prilikom čestih boravaka koristi luksuzni apartman u hotelu Habakuk, kaže Klipsteter.

Đukanović je u Maribor po nagradu I, navodno, zbog novog biznisa letio vladinim avionom, koji nije registrovan za komercijalnu namjenu.

U saopštenju iz Maribora podsjećaju da je Đukanović dobitnik Nagrade za mir, Medalje za mir u svijetu 2004. godine, a 6. marta 2010. godine izabran je za prorektora Evropske akademije nuka i umjetnosti.

Ko odgonetne kakvom su se logikom koristili darodavci ovih priznanja zaslužuje zvanje akademika, možda i Evropske akademije. No, umjesto daljeg komentarisanja Đukanovićevih međunarodnih priznanja pomenimo da je u četvrtak konačno izrečena presuda grupi bivših crnogorskih policijskih funkcionera optuženih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica. U vrijeme kada je počinjen taj ratni zločin Đukanović je bio premijer. Kasnije je nagrađivan kao mirotvorac.

A da baš svi van granica Crne Gore ne misle da mu treba odavati priznanja svjedoče i naredna dva primjera.

Londonska organizacija Transkonflikt nedavno, analizirajući političke prilike u Crnoj Gori, podsjeća da je Đukanović ,,odano” bio na strani svog ,,mentora” iz Beograda Slobodana Miloševića i da DPS nedavna deseta uzastopna izborna pobjeda tu stranku ,,čini jedinstvenom pojavom u postkomunističkoj Evropi i šire, jer nijedna politička stranka nije bila na vlasti neprekidno od 1989. godine”.

U analizi Transkonflikt zaključuje da se ,,neke od aktivnosti i mehanizami koje koristi DPS ne mogu opisati kao potpuno legitimne”.

Postalo je uobičajeno, navodi se dalje, da partijski zvaničnici redovno koriste državne resurse, uključujući helikoptere i vozila, za kampanju, dok sijeku crvene vrpce prilikom otvaranja novih škola, puteva, tunela i mostova, samo prije izbora. Analiza se osvrće i na povećanje penzija i socijalne pomoći pred izbore, kao i ,,velikodušnu distribuciju hrane i druge robe siromašnim”. Ocijenjeno je i da je pritisak na one koji su zaposleni u državnoj upravi i državnim preduzećima da glasaju za DPS zabilježen više puta.

Prije nekoliko dana oglasio se saopštenjem i Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane u kojem pominje Mila Đukanovića. U reagovanju na napad Socijaldemokratske partije BiH na IFIMES i njegovog direktora Zijada Bećirovića, navodi se, pored ostalog, da je zataškana afera Bošnjački institut i da je Zlatko Lagumdžija u ulozi predsjednika Upravnog odbora Bošnjačkog instituta dodijelio počasno članstvo u njegovom Senatu Milu Đukanoviću, ,,koji je suodgovoran za brojne počinjene zločine u BiH nad Bošnjacima i koji je zajedno sa Slobodanom Miloševićem sudjelovao u agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu”.

,,To je jedinstven slučaj u svijetu da žrtva zločincu dodjeljuje priznanje”, stoji u saopštenju IFIMES.

Ako je Bećiroviću za utjehu, Đukanovićeve žrtve i ovdje ga kod kuće uredno daruju. Glasovima, koalicijama, uslužnim pranjem biografija. Najčvršći bedem oko Đukanovića formirali su prebjezi iz nekadašnjeg crnogorskog antiratnog pokreta, koje je on kao Miloševićeve i svoje neprijatelje nemilosrdno progonio. Ti prebjezi u medijima Đukanovićeve komšijske nagrade i darodavce evo kuju u zvijezde.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo