Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI KRUG RAZGOVORA U PARLAMENTU: Šta to bjehu izbori 

Objavljeno prije

na

Dogovori oko izbora Ustavnog suda, parlamentarnim partijama, očito su manje važni od utvrđivanja ko će i kako vladati do  izbora. Sada je na dnevnom redu model koncentracione vlade. Poslije toga će o sudijama. Datuma vanrednih parlamentarnih izbora nema  ni na pomolu

 

Nastavljeni su razgovori parlamentarnih partija u Skupštini o izlasku iz političke i institucionalne krize. Sastanak je ovoga puta inicirala Đukanovićeva Demokratska partija socijalista, koja je prethodno napustila parlament, sa ostatkom opozicije. Prvi sastanak, na kom je trebalo dogovoriti rješenje o deblokadi Ustavnog suda, okončan je vrlo brzo, uz najavu da će se nastaviti krajem ove sedmice, nakon što se ,,razmotre još neka rješenja za izlazak iz aktuelne krize, kao što je formiranje koncentracione vlade”.

Koncentraciona vlada do sada nije razmatrana, makar ne u okviru razgovora političkih aktera, kao model izlaska iz političke i institucionalne krize u kojoj se našla zemlja. Prema pisanju medija, ta ideja potekla je od Demokratske partije socijalista.  Zadatak koncentracione vlade, kako se navodi, treba da bude izmjena izbornih zakona, izbor vrhovnog državnog tužioca, ispunjavanje uslova iz ,,evropske agende”… Sve u svemu, vrlo važna pitanja, koja bi trebalo da razmatraju vlade sa legitimitetom dobijenim na izborima. Pri tom, pokušaj da se sprovede izborna reforma, godinama je bezuspješan posao parlamenta.

Sastanku su u parlamentu prisustvovali  Boris Bogdanović (Demokratska Crna Gora), Dragan Ivanović (Socijalistička narodna partija), Slaven Radunović (Demokratski front), Branko Radulović (Pokret za promjene), Ivan Brajović (Socijaldemokrate), Genci Nimanbegu (Forca), Kenana Strujić Harbić (Bošnjačka stranka), Draginja Vuksanović Stanković (Socijaldemokratska partija) i Srđan Pavićević (CIVIS). Niko od njih nije želio da komentariše detalje razgovora na sastanku, izuzev što je šef kluba poslanika DPS-a , Danijel Živković  saopštio da će se razgovori nastaviti.

Mediji navode da je na početku sastanka u Skupštini ,,bilo tvrdih stavova”, ali da je potom iskazana volja  da se razmotre predložena rješenja.  Navodno, u slučaju formiranja koncentracione vlade koju su predložili, DPS je pokazao spremnost da razmotri i izbor svo četvoro sudija Ustavnog suda.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović prethodno je, ove sedmice, tokom samita u Tirani saopštio da DPS može možda glasati za izbor jednog sudije Ustavnog suda.

„Možda možemo u ovom trenutku glasati za izbor jednog sudije, čime Ustavni sud postaje funkcionalan, pa ostavljamo priliku da se u naknadnom procesu dođe do zajedničke liste kandidata za tri sudije Ustavnog suda“, kazao je Đukanović. DPS je do tog trenutka stajao pri stavu da traže vraćanje procesa nedostajućih sudija Ustavnog suda na početak, jer, kako smatraju, sadašnji predlog kandidata smatraju dogovorom unutra parlamentarne većine, iz kog su isključeni. Taj stav, samo je jedan od detalja u prilog odnosa političkih partija prema izboru sudija Ustavnog suda, odnosno pokušaja da se nad sudom uspostavi politička kontrola, umjesto da se uspostavi autonoman i depolitizovan sud. Zbog takvog odnosa sud je i stigao u stanje blokade, a brojni pokušaji izbora nedostajućih sudija ostali bezuspješni.

Poruke spolja Crnoj Gori da hitno izabere sudije Ustavnog suda intezivirane su prethodne dvije sedmice. Ove sedmice, uoči samita u Tirani, evropski zvaničnici ocijenili su da je ,,za Crnu Goru  zbog aktuelne političke krize veoma važno da ima funkcionalan Ustavni sud, jer on odlučuje šta je prava interpretacija domaćih zakona koje su donijela kvalifikovana tijela”.  Isto se ponavlja i u preporukama za Crnu Goru u novoj Strategiji proširenja za Zapadni Balkan koje je prethodne sedmice donio Evropski parlament. EP podsjeća „da sve zakonodavne radnje moraju biti usklađene sa Ustavom zemlje jer je vladavina prava jedna od temeljnih evropskih vrijednosti i načela”.

Prethodno su iste poruke stigle i iz Venecijanske komisije, a sa istom porukom nedavno je izašao  i specijalni  američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

On je rekao da je veoma zabrinut zbog činjenice da je Crna Gora izgubila dosta vremena u sprovođenju reformi koje su neophodne za zatvaranje poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom i ocijenio da se mora hitno fokusirati na dvije stvari – „izbor sudija Ustavnog suda i organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora”.

Dogovori oko izbora Ustavnog suda, parlamentarnim partijama, očito su manje važni od ,,drugih modela razrešavanja političke krize”, odnosno utvrđivanja modela vladanja do eventualnih parlamentarnih izbora.  O predlogu koncentracione vlade, za sada nije bilo zvaničnih komentara od strane parlamentaraca i lidera parlamentarnih partija. Tako da je nepoznato o kakvom se konkretnom sastavu radi, odnosno ko bi činio eventualnu koncentracionu vladu. Ali ni kako se vide njena  ovlašćenja. Imajući u vidu navode da se razmatra da se takva vlada bavi izborom vrhovnog tužioca, te „evropskom agendom“, sve su prilike da bi se do izbora pričekalo.  Iako ih sve partije pominju kao rješenje od kog ne bježe,  nakon što se odblokira Ustavni sud,  datum vanrednih parlamentarnih izbora nije ni na pomolu.

I predsjednik Đukanović je ove sedmice u Evropskom parlamentu saopštio da ,,mi u Crnoj Gori izlaz vidimo u hitnom organizovanju vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi izabrali stabilnu vladu koja će povratiti kredibilitet institucija, vratiti zemlju na evropski kurs, i uhvatiti se u koštac sa teškim ekonomskim i društvenim problemima koje su nam donijele promjene, u vremenu regionalnih i globalnih poremećaja”.  Kod kuće se, međutim, prvo predlaže koncentraciona vlada sa širokim ovlašćenjima.

Vlada Dritana Abazovića izgubila je povjerenje u parlamentu u avgustu ove godine. U međuvremenu, ostala je bez četiri ministra, a ove sedmice ostavke su podnijeli i državni sekretari  iz redova Socijaldemokratske partije (SDP) Amina Cikotić, Petar Odžić i Budimir Mugoša. Cikotićeva je bila državna sekretarka u Ministarstvu sporta i mladih, Odžić u Ministarstvu kapitalnih investicija, a Mugoša u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Ustavni rok od tri mjeseca za formiranje nove Vlade je istekao 20. novembra. Iz parlamentarne većine, kako navode mediji, smatraju da bi u slučaju dogovora oko Ustavnog suda, rješenje moglo biti usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku kako bi se proces izbora Vlade vratio na početak, odnosno predlaganje mandatara. Đukanović je ranije odbio da prihvati predlog da Miodrag Lekić bude mandatar, pozivajući se, između ostalog, na kašnjenje parlamentarne većine da mu dostavi potpise.  Sudeći po predlogu da se iz političke krize izađe modelom koncentracione vlade, teško da DPS tu opciju razmatra.

Sigurno je samo jedno: politički interesi preči su od svega.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo