Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novina od uvreda

Objavljeno prije

na

,,Popuši, ispiša… budaletina, kurac, avetinja, guzica, krme… goveče, splaćina, kučka,… kurvetina, bitanga, nesoj… I mi ovo plaćamo”, pisalo je na transparentu koji su u subotu ispred redakcije podgoričke Pobjede nosili članovi Instituta za političku patologiju. Izvinjavamo se osjetljivijim čitaocima, ali etikete su samo mali dio asortimana koji se svakodnevno objavljuje u državnoj crnogorskoj novini. Subotnji performans izveden ispred Pobjede počeo je tako što se anonimni građanin držeći čvrsto u rukama primjerak Novina od riječi srušio na beton. Desetak članova Instituta za političku patologiju sa maskama preko lica i hirurškim rukavicama, dezinfekovali su prostor oko preminulog i saopštili da je, nažalost, građanin preminuo. ,,I to od prevelike konzumacije Pobjede”. Novinar Marko Milačić, komentarišući uzrok smrti, kazao je da je Pobjeda crna rupa crnogorskog morala, poštenja, kulture, duha: ,,Pobjeda je uvreda”.

Novoosnovani Institut za političku patologiju je efektno skrenuo pažnju na Pobjedin ,,doprinos razvoju” crnogorske medijske scene. Profesor Filip Kovačević za Monitor kaže da je Institut za političku patologiju naučno-prosvjetiteljska organizacija čija je misija da otkriva i demistifikuje žarišne tačke političko-patoloških poremećaja na tlu Crne Gore i konkretnim diogenovskim akcijama suzbija ih na terenu.

Zašto je za prvu akciju odabrana baš Pobjeda?

,,Pobjeda je štamparska presa za distribuiranje i umnožavanje najtvrdokornijih, mafiokratskih, đukanovićevskih i DPS-ovskih ideja, zamisli i laži. Riječ je o listu-batini kojom se šef na najpodliji, nedopustivo vulgaran, kičerski i infantilan način obračunava sa svojim političkim neistomišljenicima, kritičarima i potencijalnim unutarpartijskim marovićima”, objašnjava za Monitor Marko Milačić.

Informaciju o performansu Instituta objavila su samo tri medija. O akciji je ćutala i Pobjeda. Nakon četiri dana glavni i odgovorni urednik Pobjede Srđan Kusovac naoštrio je pero i obratio se na crnogorskom i engleskom – domaćoj i međunarodnoj javnosti. Kusovac u komentaru dramatično upozorava da je Pobjeda na udaru – organizovanog kriminala.

Ne brinite nije Pobjeda na udaru kriminala koji svakodnevno puni stranice medija u zemlji i regionu. Ubistava, prebijanja, privatizacionih afera… na stranicama Pobjede nema. Ima samo pozitivnih vijesti, Novina od riječi izvještava kako su ,,ovih dana prve turističke ‘laste’ koje su došle na Crnogorsko primorje dočekale brojne novine. Izgrađeni su mnogi novi hoteli, novi parkinzi, ‘umivene’ zelene površine, uvedeni novi sadržaji…”.

Kusovac objašnjava da je ,,cilj napada na Pobjedu njeno ućutkivanje kako bi organizovana kriminalna grupa, koja, uz ogromnu pokretnu i nepokretnu imovinu, već posjeduje dnevne i nedjeljne novine, radio, televiziju i internet portal, stekla potpuni monopol i zavladala medijskim prostorom”.

Kao da pored ovakve Pobjede i njenog tiraža mediji koje njegov šef ne kontroliše već nemaju ,,monopol”.

Kusovca posebno nervira što se ponavlja informacija da se Pobjeda finansira iz budžeta, da širi govor mržnje i da služi isključivo za propagandu vlasti.

Ovo posljednje ne treba ni komentarisati. Koliko služi mogla bi se komotno preimenovati u Bilten DPS-a. O tome koliko je korisna mogli bi raspraviti Kusovac i šefovi iz DPS-a.

Da je Pobjeda državna novina Monitor je više puta iscrpno pisao: o udjelu države sa preko 80 odsto u ovom novinsko–izdavačkom društvu, o tome kako je Vlada novcem poreskih obveznika izmirila Pobjedin dug prema Prvoj banci, o anuliranju Pobjedinih dugovanja novcem poreskih obveznika, o davanju garancija za Pobjedu, neplaćanju zakonskih obaveza: poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na zarade zaposlenih i poreza na dodatu vrijednost, o kupovini akcije Pobjede od strane Šarićevog klana…

Najzanimljivija je Kusovčeva tvrdnja da u Pobjedi nema govora mržnje. Neka što urednik ohrabruje da se mržnja objavljuje u najstarijem crnogorskom listu, nego je i naknadno, kada mu se ukaže na to, ne primjećuje. A čovjek sjedi u Medijskom savjetu za samoregulaciju.

Školski primjer govora mržnje je kada Pobjeda objavi da je šovinizam kada Srbe mrziš više nego što je to normalno. Da je nešto tako o Crnogorcima objavila recimo Politika, Pobjeda i ostali patriotski mediji danima bi seirili o nikad prekinutoj velikosrpskoj harangi na Crnu Goru.

Kažu da nije govor mržnje, no književnost kada se u Pobjedi objavi: ,,Hitno nam treba jedan peder… Ne pitam koliko košta, samo da mu dovedemo nešto da opali”, ili ,,pokaza je ‘širinu’ jebiguza i, što rekli Crnogorci, šupak na bean”. U patriotskom listu ima i nacionalne samokritike: ,,Pravom Crnogorcu preče je njegovo prkno no vasbijeli svijet”.

Posebno je urednik korektan prema ženskom rodu: ,,ker u suknji”, ,,riječ o smjesi ćurke i siledžije”, ,,medijskom siledžiji u suknji”, ,,kurvetinu kakva je … majka lako ne rađa”, ,,drolje su dame u poredbi s …”, ,,stoga bi bolje bilo da muze krave”… Tome nema kraja: ,,Gospoče koje nikad nije u ruku uzelo ništa teže od kite”.

Vjerujemo da bivši savjetnik Mila Đukanovića Srđan Kusovac to radi ne kao ženomrzac nego po službenoj dužnosti. Dokle u službi ide, dobar je primjer Pobjedin izvještaj o nedavnom studentsko-radničkom protestu u Podgorici. Naslov: Nekoliko hiljada ljudi na protestu – performansu Vanje Ćalović.

Kusovac u obraćanju javnosti tvrdi da mu se prijeti, ne navodeći ko mu prijeti. Apelujemo da se ne prijeti ni Kusovcu, niti bilo kome.

Podsjetimo: nakon napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić i njenu odluku da do daljnjeg napusti novinarstvo, u Pobjedi se pojavio biser dana – Otišla je Olivera, nije rekla zbogom… Pobjedini rizničari su objavili da se radi o novinarki koja je za tri godine napisala 15-ak tekstova. Nisu objasnili koliko bi dobila batina da je bila produktivnija?

Pa da se čovjek ne razboli u državi u kakvoj je ovakva Pobjeda moguća.

MARKO MILAČIĆ, NOVINAR
Pobjeda je naš najveći poraz

– Pobjeda je veća sramota za novinarstvo nego što je Milo Đukanović za politiku, govoreći u apsolutinim kategorijama. Pobjeda je jedan od naših najvećih poraza, kako ona ratnohuškačka, tako i ova mafijaška. Viđeno očima njihove tragikomične rubrike – ona je naš biser, ali, nažalost, ne dana već dvije decenije. Pobjeda je ovakva ogromnom zaslugom i novinara koji sluganskim odnosom spram urednika i donosilaca političkih odluka, arče našu profesiju, ranjavaju naše kodekse i šamaraju dušu našeg zanimanja. Naročito novinari, ove, Pobjede Srđana Milovog Kusovca–Đukanovića i Marka Milovog Vešovića–Đukanovića.

FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR UCG
Oporavak od patologije

Filip Kovačević za Monitor objašnjava ciljeve novoosnovanog Instituta za političku patologiju: ,,Cilj ove organizacije, koja ima fluidnu, horizontalnu strukturu saradnika i simpatizera, je oporavak Crne Gore od političkih patologija i uspostavljanje pravednog društvenog poretka i vladavine humanističkih vrijednosti. Institut se u javnosti pojavljuje kroz slobodarske, maštovite i odlučne akcije i ne postoji izvan njihovog planiranja i izvođenja. Ne postoji formalno članstvo niti registracija već se svi oni koji učestvuju u akcijama Instituta smatraju ravnopravnim saradnicima”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo