Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novina od uvreda

Objavljeno prije

na

,,Popuši, ispiša… budaletina, kurac, avetinja, guzica, krme… goveče, splaćina, kučka,… kurvetina, bitanga, nesoj… I mi ovo plaćamo”, pisalo je na transparentu koji su u subotu ispred redakcije podgoričke Pobjede nosili članovi Instituta za političku patologiju. Izvinjavamo se osjetljivijim čitaocima, ali etikete su samo mali dio asortimana koji se svakodnevno objavljuje u državnoj crnogorskoj novini. Subotnji performans izveden ispred Pobjede počeo je tako što se anonimni građanin držeći čvrsto u rukama primjerak Novina od riječi srušio na beton. Desetak članova Instituta za političku patologiju sa maskama preko lica i hirurškim rukavicama, dezinfekovali su prostor oko preminulog i saopštili da je, nažalost, građanin preminuo. ,,I to od prevelike konzumacije Pobjede”. Novinar Marko Milačić, komentarišući uzrok smrti, kazao je da je Pobjeda crna rupa crnogorskog morala, poštenja, kulture, duha: ,,Pobjeda je uvreda”.

Novoosnovani Institut za političku patologiju je efektno skrenuo pažnju na Pobjedin ,,doprinos razvoju” crnogorske medijske scene. Profesor Filip Kovačević za Monitor kaže da je Institut za političku patologiju naučno-prosvjetiteljska organizacija čija je misija da otkriva i demistifikuje žarišne tačke političko-patoloških poremećaja na tlu Crne Gore i konkretnim diogenovskim akcijama suzbija ih na terenu.

Zašto je za prvu akciju odabrana baš Pobjeda?

,,Pobjeda je štamparska presa za distribuiranje i umnožavanje najtvrdokornijih, mafiokratskih, đukanovićevskih i DPS-ovskih ideja, zamisli i laži. Riječ je o listu-batini kojom se šef na najpodliji, nedopustivo vulgaran, kičerski i infantilan način obračunava sa svojim političkim neistomišljenicima, kritičarima i potencijalnim unutarpartijskim marovićima”, objašnjava za Monitor Marko Milačić.

Informaciju o performansu Instituta objavila su samo tri medija. O akciji je ćutala i Pobjeda. Nakon četiri dana glavni i odgovorni urednik Pobjede Srđan Kusovac naoštrio je pero i obratio se na crnogorskom i engleskom – domaćoj i međunarodnoj javnosti. Kusovac u komentaru dramatično upozorava da je Pobjeda na udaru – organizovanog kriminala.

Ne brinite nije Pobjeda na udaru kriminala koji svakodnevno puni stranice medija u zemlji i regionu. Ubistava, prebijanja, privatizacionih afera… na stranicama Pobjede nema. Ima samo pozitivnih vijesti, Novina od riječi izvještava kako su ,,ovih dana prve turističke ‘laste’ koje su došle na Crnogorsko primorje dočekale brojne novine. Izgrađeni su mnogi novi hoteli, novi parkinzi, ‘umivene’ zelene površine, uvedeni novi sadržaji…”.

Kusovac objašnjava da je ,,cilj napada na Pobjedu njeno ućutkivanje kako bi organizovana kriminalna grupa, koja, uz ogromnu pokretnu i nepokretnu imovinu, već posjeduje dnevne i nedjeljne novine, radio, televiziju i internet portal, stekla potpuni monopol i zavladala medijskim prostorom”.

Kao da pored ovakve Pobjede i njenog tiraža mediji koje njegov šef ne kontroliše već nemaju ,,monopol”.

Kusovca posebno nervira što se ponavlja informacija da se Pobjeda finansira iz budžeta, da širi govor mržnje i da služi isključivo za propagandu vlasti.

Ovo posljednje ne treba ni komentarisati. Koliko služi mogla bi se komotno preimenovati u Bilten DPS-a. O tome koliko je korisna mogli bi raspraviti Kusovac i šefovi iz DPS-a.

Da je Pobjeda državna novina Monitor je više puta iscrpno pisao: o udjelu države sa preko 80 odsto u ovom novinsko–izdavačkom društvu, o tome kako je Vlada novcem poreskih obveznika izmirila Pobjedin dug prema Prvoj banci, o anuliranju Pobjedinih dugovanja novcem poreskih obveznika, o davanju garancija za Pobjedu, neplaćanju zakonskih obaveza: poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na zarade zaposlenih i poreza na dodatu vrijednost, o kupovini akcije Pobjede od strane Šarićevog klana…

Najzanimljivija je Kusovčeva tvrdnja da u Pobjedi nema govora mržnje. Neka što urednik ohrabruje da se mržnja objavljuje u najstarijem crnogorskom listu, nego je i naknadno, kada mu se ukaže na to, ne primjećuje. A čovjek sjedi u Medijskom savjetu za samoregulaciju.

Školski primjer govora mržnje je kada Pobjeda objavi da je šovinizam kada Srbe mrziš više nego što je to normalno. Da je nešto tako o Crnogorcima objavila recimo Politika, Pobjeda i ostali patriotski mediji danima bi seirili o nikad prekinutoj velikosrpskoj harangi na Crnu Goru.

Kažu da nije govor mržnje, no književnost kada se u Pobjedi objavi: ,,Hitno nam treba jedan peder… Ne pitam koliko košta, samo da mu dovedemo nešto da opali”, ili ,,pokaza je ‘širinu’ jebiguza i, što rekli Crnogorci, šupak na bean”. U patriotskom listu ima i nacionalne samokritike: ,,Pravom Crnogorcu preče je njegovo prkno no vasbijeli svijet”.

Posebno je urednik korektan prema ženskom rodu: ,,ker u suknji”, ,,riječ o smjesi ćurke i siledžije”, ,,medijskom siledžiji u suknji”, ,,kurvetinu kakva je … majka lako ne rađa”, ,,drolje su dame u poredbi s …”, ,,stoga bi bolje bilo da muze krave”… Tome nema kraja: ,,Gospoče koje nikad nije u ruku uzelo ništa teže od kite”.

Vjerujemo da bivši savjetnik Mila Đukanovića Srđan Kusovac to radi ne kao ženomrzac nego po službenoj dužnosti. Dokle u službi ide, dobar je primjer Pobjedin izvještaj o nedavnom studentsko-radničkom protestu u Podgorici. Naslov: Nekoliko hiljada ljudi na protestu – performansu Vanje Ćalović.

Kusovac u obraćanju javnosti tvrdi da mu se prijeti, ne navodeći ko mu prijeti. Apelujemo da se ne prijeti ni Kusovcu, niti bilo kome.

Podsjetimo: nakon napada na novinarku Vijesti Oliveru Lakić i njenu odluku da do daljnjeg napusti novinarstvo, u Pobjedi se pojavio biser dana – Otišla je Olivera, nije rekla zbogom… Pobjedini rizničari su objavili da se radi o novinarki koja je za tri godine napisala 15-ak tekstova. Nisu objasnili koliko bi dobila batina da je bila produktivnija?

Pa da se čovjek ne razboli u državi u kakvoj je ovakva Pobjeda moguća.

MARKO MILAČIĆ, NOVINAR
Pobjeda je naš najveći poraz

– Pobjeda je veća sramota za novinarstvo nego što je Milo Đukanović za politiku, govoreći u apsolutinim kategorijama. Pobjeda je jedan od naših najvećih poraza, kako ona ratnohuškačka, tako i ova mafijaška. Viđeno očima njihove tragikomične rubrike – ona je naš biser, ali, nažalost, ne dana već dvije decenije. Pobjeda je ovakva ogromnom zaslugom i novinara koji sluganskim odnosom spram urednika i donosilaca političkih odluka, arče našu profesiju, ranjavaju naše kodekse i šamaraju dušu našeg zanimanja. Naročito novinari, ove, Pobjede Srđana Milovog Kusovca–Đukanovića i Marka Milovog Vešovića–Đukanovića.

FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR UCG
Oporavak od patologije

Filip Kovačević za Monitor objašnjava ciljeve novoosnovanog Instituta za političku patologiju: ,,Cilj ove organizacije, koja ima fluidnu, horizontalnu strukturu saradnika i simpatizera, je oporavak Crne Gore od političkih patologija i uspostavljanje pravednog društvenog poretka i vladavine humanističkih vrijednosti. Institut se u javnosti pojavljuje kroz slobodarske, maštovite i odlučne akcije i ne postoji izvan njihovog planiranja i izvođenja. Ne postoji formalno članstvo niti registracija već se svi oni koji učestvuju u akcijama Instituta smatraju ravnopravnim saradnicima”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo