Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tragom kalašnjikova

Objavljeno prije

na

Da šverc oružja na Balkanu nikada nije prestajao govori nedavno prikazani dokumentarni film dvojice francuskih novinara, koji su tragom krijumčarskih kanala došli na Pale kod Sarajeva i kupili kalašnjikov za četiristo eura. Zatim su automatsku pušku nesmetano, putevima koji su im preporučeni, autobusom, prošvercovali do Pariza i predali tamošnjoj policiji. U francuskoj prijestonici kalašnjikov, koji najčešće stiže iz bivših jugoslovenskih republika gdje se može kupiti za par stotina eura, prodaje se za dvije i po hiljade.

Novinarka televizije M6 Amondin Šambelan, izjavila je FoNetu da u Francusku pristižu stotine komada oružja s ovog područja, i na crno, zbog čega je televizija odlučila da uputi novinare koji bi istražili njegovo porijeklo.

Francuski novinari u razgovoru s bivšim pripadnikom Vojske Republike Srpske izvjesnim Goranom na Romaniji saznaju da on oružje koje mu je ostalo iz rata drži u kući, kao i mnogi drugi, te da ga nijesu vratili u akciji koja je bila organizovana. Prema tom dokumentarcu, 20 odsto stanovnika BiH ilegalno posjeduje oružje.

Novinar kaže da je BiH raj za šverc oružja, te da ,,više nijesu važne ni vjera ni nacionalnost, nego pare” i ističe da su u BiH oni koji su do juče ratovali jedni protiv drugih, danas saradnici radi novca. Slijedi i snimak razgovora sa švercerom oružja.

Novinar: Odakle vam ovo oružje?

Švercer: Ovo je iz skladišta iz Republike Srpske.

Novinar: Gdje ga šaljete?

Švercer: U Njemačku, Francusku, Italiju, Belgiju, za razne pljačke i tako dalje.

Novinar: Ko kupuje ovo?

Švercer: Ne kupuju doktori! Kriminalci, ko će drugo.

Od Sarajeva do Pariza je 1.800 kilometara, a poslije 28 sati vožnje autobusom kroz Hrvatsku, Sloveniju, Austriju i Njemačku, novinari su bez problema stigli u Pariz gdje su kalašnjikov kupljen od švercera predali francuskoj policiji, koja svake godine zaplijeni oko 4.500 komada raznog naoružanja koje dolazi s Balkana.

Da šverc oružja ide rutom i preko Crne Gore i Kosova, Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije tvrdio je i ranije, detaljno opisujući akciju u kojoj je terensko vozilo 17. avgusta 2008. godine, usred bijela dana, jedan sat poslije podne, prošlo bez problema sve policijske granične punktove i patrole prema Kosovu.

Vozilo se kretalo iz pravca Rožaja, preko planine Hajle po nepristupačnom terenu, do odredišta čije su koordinate DN 2180-2620, sedam kilometara od granice, na crnogorskoj teritoriji. Nosilo je tovar od trideset paketa municije raznih kalibara.

Sa druge strane granice, plavi kamion marke TAM, bez registarskih oznaka, nesmetano je prošao kosovsku i crnogorsku policiju i stigao do istog mjesta. „Grupu NN lica predvodio je Šefket Keljmendi, brat od strica još poznatijeg narko dilera Nasera Keljmendija. Pristigli momci hitro su pretovarili pakete i vratili se na Kosovo. Vozilo iz Crne Gore i vozač, crnogorski državljanin, inače poznat policiji, vratili su se u Rožaje”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Plavi TAM prošao je kroz mnogo puta pominjano pogranično selo Hadžovići, na teritoriji Kosova, i spustio se u Rugovsku klisuru do sela Dretalj. Dok su Hadžovići, poznati po švercu droge, cigareta i drvne građe, i kao mjesto gdje Naser Keljmendi ima vikendicu koja mu služi kao magacin, ovo manje pominjano drugo selo poznatije je po švercu oružja sa prostora cijelog Balkana.

„Francuski novinari skupo su platili taj kalašnjikov. Na Kosovu su bez problema mogli da ga kupe za sto pedeset do dvjesta eura, i bez problema prebace do Francuske ili bilo koje druge destinacije u EU. Oružjem, municijom i eksplozivom na Kosovu se snabdijevaju organizovane kriminalne grupe, teroristi i mafija iz čitavog svijeta, što nije nepoznato stranim obavještajnim službama”, kaže Monitorov sagovornik iz policije.

Ovaj izvor priča i o organizovanim pljačkama oružja iz kasarni bivše Vojske Jugoslavije, ili SCG, krajem devedesetih godina. Tada je samo iz kasarne u Kumboru nestalo u jednoj takvoj akciji četrdeset pištolja CZ 99, u to vrijeme najnovijih na tržištu.

Prema saznanjima Monitora, pljačka je obavljena vrlo organizovano u sprezi kriminalaca, pripadnika vojske i jednog pripadnika hercegnovske policije.

Monitorov izvor iz crnogorske policije otkriva da je kasnijom operativnom obradom jedan od pištolja pronađen u Novom Sadu.

„Svi pištolji su završili u kriminalnom miljeu u Beogradu i Novom Sadu. Samo je ovaj slučajno pronađen prilikom priovođenja jednog kriminalca. S pištolja su bili izbrisani brojevi, ali je vještačenjem utvrđeno da je to jedan od ukradenih iz kasarne u Kumboru. Tadašnje vojno obezbjeđenje sve je dokazalo – ko je učestvovao iz kasarne, koja kriminalna grupa je bila uključena u pljačku, ko je bio s njima u sprezi iz hercegnovske policije. Pitanje je zašto to nikad nije procesuirano”, kaže naš izvor.

Još tada je oružje, ukradeno iz crnogorskih kasarni, završavalo na Kosovu.

Naš izvor podsjeća i na veliki krađu škorpiona, automatskih pištolja, iz kasarne u Nikšiću, koji su završili kod kriminalaca unutar Crne Gore i u beogradskom podzemlju. Vrijednost tih pištolja u tom trenutku je po komadu iznosila dvije i po do tri hiljade eura.

„Jedan Nikšićanin ukrao je šest protivavionskih raketnih bacača tipa strijela. Pokušao je da ih proda u Albaniji, ali je uhvaćen u Crnoj Gori i procesuiran. Vrijednost jednog bacača iznosila je pet do deset hiljada eura”, prisjeća se naš izvor.

Prema njegovim riječima, šverc oružja ne prestaje, jer je to vrlo unosan biznis. Crna Gora je uglavnom tranzitno područje, raskrsnica za šverc naoružanja koje iz Bosne i Hercegovine ide prema Kosovu, i s Kosova dalje prema zapadnoj Evropi.

„Ova ruta, koja ide preko Rožaja, Berana i još nekih djelova Crne Gore, iz Bosne kreće direktno iz Foče. U tom gradu djeluju dvije kriminalne grupe koje su ranije predvodili haški optuženici Brane Ćosović i Dragoljub Kunovac. Te grupe su djelovale u toku rata a sumnjiče se i za razne ratne zločine i mnogobrojna ubistva. Nakon rata pa sve do danas nastavile su da kontrolišu šverc oružja. U grupi Brane Ćosovića između ostalih su u kriminalnim i policijskim krugovima poznata imena Danko Fabrica, Mišo Polemiš i Predrag Trivun, zvani Pedo. Druga je takozvana Žagina grupa. Radi se o nadimku haškog optuženika Dragoljuba Kunovca – Žage, koji je bio ortak Rista Janjića”, priča naš izvor.

Oružje se iz Bosne u Crnu Goru prebacuje preko planinskih prevoja kod Pljevalja, ili u širokom graničnom pojasu kod Plužina i Šćepan polja, da bi stiglo do granice s Kosovom. Tovari naoružanja i municije nerijetko iz Bosne vode preko Srbije do Rožaja i Crne Gore.

Iz Crne Gore, osim putne trase preko planine Hajle, oružje do Kosova stiže i preko planine Čakor, istim putevima kuda idu i druge švercerske robe, na starom graničnom prelazu Bjeluhe, koji je nekada kontrolisala vojska, i još dva sporedna puta, dovoljno široka i za šlepere.

Švercom oružja na Kosovu bavi se više kriminalnih grupa koje imaju direktne saradnike u Crnoj Gori.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo