Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Biznismeni sa indeksima

Objavljeno prije

na

Kako su se utišali čelnici Studentskog parlamenta (SP), moglo se pomisliti da su se manuli studentskog ,,aktivizma” – završili fakultete, našli poslove preko partije… Kad ono, dan nakon radničko-studentskog protesta u Podgorici na Filozofski fakultet (FF) je stigla depeša predsjednika SP Petra Golubovića. Golubović je raspisao nove izbore na Filozofskom fakultetu, jer aktuelni predstavnici, tvrdi, nijesu legalni. Filozofski fakultet ima jednog povjerenika u SP Ognjena Jovovića i dva predstavnika studenata Biljanu Radović i Darka Smolovića. Izbori se raspisuju za dva predstavnika u Skupštini SP za 24. april, a vijeću FF nalaže se da formira Fakultetsku izbornu komisiju i organizuje izbore, te da kandidature prijavi do 30. marta.

,,Ovo je pokušaj ‘regrutacionog centra podmlatka SDP-a’ da oslabi nikšićke studente i da ih spriječi u borbi za svoja prava”, prokomentarisala je izbore Biljana Radović, dodajući da podobni pojedinci instalirani na Filozofskom fakultetu već pripremaju svoje kandidature.

Golubović je na tvrdnje kolega uz Nikšića, da su izbori povezani sa protestom, kazao da je to ,,još jedan u nizu pokušaja da se javnosti predstave kao žrtve i da po ko zna koji put diskredituju i ispolitizuju rad SP”. Golubović, SDP omladinac, pozvao se i na Statut UCG – pogrešno su ga do sada tumačili, pa im je pravna služba Rektorata sve objasnila.

I dok se Golubović ježi politizacije, dio studenata uporno optužuje vrh SP za poslušnost režimu i nenamjensko trošenje para koje idu uz tu službu.

Vijesti su nedavno otkrile da je SP u periodu od 1. marta prošle do 14. marta ove godine isplaćeno preko 86 i po hiljada eura. Za te novce organizovana su okupljanja studenata, koncerti, motivacioni vikendi na Žabljaku, ali se i troškarilo. Golubović je od angažmana u SP-u i Senatu Univerziteta tokom 2011. godine zaradio preko 1.600 eura, dok je na njegovo ime za troškove telefona i goriva uplaćeno preko 900 eura.

Za potrebe Studentske asocijacije Crne Gore i Studentskog centara Crne Gore uplaćeno je 11.700 eura. Ove organizacije zastupa Ivica Todorović, nekadašnji predsjednik SP. Čovjek je završio fakultet, a dok je studirao ošamario je kolegu pa je osuđen na 40 dana zatvora.

U opisu djelatnosti SP stoji: ostvarivanje i zaštita prava i interesa studenata; pokretanje inicijative za donošenje ili promjenu propisa od interesa za studente…

O tome kako u SP ispunjavaju ove ciljeve, predsjednik Studentske unije (SU) Demir Hodžić kaže: ,,Na našim profilima stoji poziv za protest, a na njihovim poziv za putovanja po Evropi, za razne jade (ekonomijade, pravnijade, medicinijade), poziv za koncert. Njima je ekstra u ovoj državi i nije ih briga za ostale studente koji nemaju. A oni kao predstavnici studenata su dužni da brinu o svim studentima i o svim studentskim pravima, a ne samo o studentskom provodu”.

Postavlja se pitanje da li, kada su toliko nezadovoljni radom čelnika SP, mogu inicirati njihovu smjenu.

U Studentskoj uniji tvrde da su čelnici SP izmijenili statut, produžili sebi mandat na dvije godine i imaju autonomiju tog tijela, tako da niko ne može da kontroliše njihov rad, pa ni Univerzitet.

,,To nije slučajno, i to nisu oni sami umjeli da odrade. Sve to dolazi odozgo, tj. iz podzemlja, odnosno od vladajućih struktura ove države. Svoju mrežu su pleli 20 i nešto godina. SP je samo jedna mala nit te mreže”, kaže Hodžić.

Pošto, kako tvrde u SU, predstavnik SP na Fakultetu političkih nauka ne radi ništa, prima platu, ide na seminare, putovanja a ne brine se o studentima, Hodžić je na FPN u oktobru prošle godine pokrenuo peticiju za izbore za studenta povjerenika, koju je potpisalo oko 450 studenata za četiri dana. Peticija je predata SP, ali izbori još nijesu raspisani. To bi bilo previše da na mjesto povjerenika dođe neko ko bi zajedno sa studentima sa Filozofskog mogao nešto promijeniti unutar SP.

Zato su na FPN-u formirali Koordinacioni tim koji će raditi na ujedinjenju studenata.

,,Vijeće studenata FPN ne funkcioniše praktično od osnivanja, a studenti nijesu zadovoljni ni djelovanjem povjerenika. Stoga je nastao Koordinacioni tim, koji radi ono čime bi trebalo da se bave povjerenik i Vijeće studenata”, kaže član Koordinacionog tima Nikola Nikolić.

On kaže da se ,,nezadovoljni studenti moraju udružiti i stati na put studentskim biznismenima. Samo na taj način može doći do stvaranja jedne poštene i, prije svega, radne studentske organizacije. Moguća sredstva u tom cilju mogu biti peticije za izglasavanje nepovjerenja povjerenicima”.

Inicijativu su preuzeli studenti kojima je preče rješavanje aktuelnih studentskih pitanja od dodvoravanja vlastima.

DEMIR HODŽIĆ, PREDSJEDNIK STUDENTSKE UNIJE
Povezati i ujediniti studente

Mnogo smo potrošili svog vremena i energije u organizovanju studentskih, pa sad i građanskih protesta, a sve kao volonteri. Trudićemo se da to i ostanemo, jer tako je energija najiskrenija i najjača. Studenti su to počeli da prepoznaju, te nam raste članstvo svakog dana. Samim tim se koncentrišemo na to kako ćemo kroz to šire članstvo povezati i ujediniti studente svih fakulteta. Planiramo tribine na fakultetima u cilju podizanja studentske svijesti, planiramo podizanje svijesti profesora i njihovog angažmana za građanska prava.

NIKOLA NIKOLIĆ, ČLAN KOORDINACIONOG TIJELA FPN-A
Hrabra struja

Društvena svijest kod crnogorskih studenata je na izuzetno niskom nivou. Stvoren je sistem u kojem ,,studirati” znači ,,trčati ka diplomi” – brinuti o bodovnom kontu, a ne o kvalitetu nastave i znanja.

Na Fakultetu političkih nauka i naročito Filozofskom fakultetu došlo je do povezivanja nezadovoljnih, društveno osviješćenih mladih ljudi, koji pokazuju da se, nakon više od 20 godina mraka, studenti konačno bude. Nadam se da će istrajati u svojoj zdravoj misiji, da će sve više inspirisati i kolege s drugih fakulteta, koji već daju naznake da bi se uskoro mogli priključiti ovoj hrabroj struji.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo