Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ribari ljudskih duša

Objavljeno prije

na

Nezaposleni ste? Gladni? Komšija kontroverzni biznismen je sagradio zgradu tik ispred vašeg prozora? Diskriminišu vas, potkupljuju, zastrašuju – otkazima, sukobima, krizama, primoravaju finim i manje finim načinima da glasate za DPS? Da, živite u Crnoj Gori. A onda čitate Pobjedu ili uključite dnevnik u pola osam državne televizije. A tamo raj na zemlji. Investitori, kravate, demokratija, vladavina prava… Demokratski raj kvare samo pojedini nepatriotski mediji i NVO. I ljubomorne strane sile, dobro. A tek kad o našem malom savršenom mistu progovore lider SDP-a Ranko Krivokapić, premijer Igor Lukšić, poslanik Miodrag Vuković, šef DPS-a Milo Đukanović i njegovi sljedbenici. Čovjeku dođe i suzu da pusti.

Nije Crna Gora jedina zemlja na svijetu u kojoj političari manipulišu, reći će neko. Istina. Ali je jedna od rijetkih u kojoj njene vođe čitav radni vijek provode na vlasti. Decenije prakse učinile su čudo. Ravnih im nema u umijeću da svaku aferu zataškaju brže nego se rodi, nepočinstva proglase svojim podvigom.

Pobjeda i DPS davači izjava ove sedmice propisuju novu istinu: Stanko Subotić, lice sa međunarodnih potjernica, osuđen u Beogradu zbog šverca cigareta – nije švercer cigareta. Srđan Kusovac, urednik državne novine i upitani depeesovci tvrde da su tekstovi o duvanskim poslovima Mila Đukanovića i Subotića bili neistiniti. Nebitna sitnica koju Pobjeda i depeesovci prećutkuju su – javne sumnje novinara Nacionala ali i hrvatskog udruženja novinara da je pravi novi vlasnik Nacionala u stvari upravo Subotić.

Miodrag Vuković, veteran DPS propagande otišao je najdalje. On je predložio da se zbog nagodbe Subotića i Nacionala poništi izvještaj parlamentarne komisije o pisanju Nacionala iz 2002, ali i obustavi istraga parlamenta o aferi Telekom. Pa jes’, trebalo bi zbog Subotićevog dila sa Nacionalom ili kako se sumnja sa samim sobom obustaviti istragu o svim prošlim i budućim nezakonitim poslovima crnogorske vlasti. Logično. ,,Sa ovom aferom su pale i teze da smo zemlja kriminala i centar nečasnih radnji”, ocijenio je.

Vukovića, pravnika, ne brine lična kompromitacija zbog činjenice da je američko pravosuđe nesporno utvrdilo da se kod privatizacije Telekoma radilo o korupciji na najvišem nivou, te da su mito za uljepšavanje privatizacionog ugovora primili vladini funkcioneri, menadžeri Telekoma i najuspješnija crnogorska sestra.

Šef je dao putokaz. Đukanović je komentarišući aferu Telekom, i optužbe da je njegova sestra Ana Kolarević primila mito, primijetio „da gluposti ima i preko okeana”. Crnogorskog tužilaštva nema niđe. Afera Telekom gotovo je zaboravljena.

Ništa novo. Samo od kraja prošle godine do danas nekoliko afera pojavilo se na naslovnim stranama medija i sve su ugušene. Listing, Akvapark – kao da smo snili. Gotovo da je zaboravljen i napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić. Policija na čelu sa novim šefom Božidarom Vuksanovićem uhapsila je „neodgovornog pojedinca”, koji je osumnjičen da je napao Oliveru Lakić i priča je završena. Nalogodavce niko ne pominje.

Tehnika da se za zlodjela optuži neodgovorni pojedinac posebno je omiljena. Ovih dana ispalo je da je krivac za nasilje države neodgovorni pojedinac i – bivši šef policije Veselin Veljović.

Novi šef policije obećao je da će pomoći policajcu Goranu Stankoviću da se vrati na posao. Stanković je nakon svjedočenja o prebijanju sada pokojnog Aleksandra Pejanovića u policijskoj betonjerci, a u vrijeme dok je na čelu policije bio Veljović, natjeran da napusti posao, samo sedam mjeseci prije penzije. Stanković od tada živi na rubu egzistencije.

To što je Vuksanović Stankovića vratio na posao predstavljeno je kao podvig novog šefa. Kao da između Vuksanovića i Veljovića nije postavila ista vlast. Kao da Veljović, dok je bio na čelu policije, nije imao javnu podršku Đukanovića i čitavog DPS -a.

Mediji su javili da Vuksanović u Crnu Goru vraća i rožajske policajce koji su je napustili od straha za svoje živote, a nakon svjedočenja o međugraničnom švercu. Opet je ispalo: Veljović je kvario idilu. A herojskom je proglašena vlast koja najprije za kaznu otjerala svjedoke svojih zlodjela, pa ih onda vratila na posao.

Ove sedmice iz budvanskog DPS-a optužili su MANS da je ,,međunarodna špijunska organizacija”, samo zato što su iz te organizacije osporili odluku lokalne vlasti da legalizuje divlje graditeljstvo. Domovino ti si kao zdravlje.

Depeesovac Zoran Jelić ubjeđivao je građane da neće ni osjetiti 22 miliona eura koliko moraju platiti zbog toga što je Vlada garantovala kredit KAP-a kod Dojče banke.

Prethodno su nas Igor Lukšić i Ranko Krivokapić uvjeravali da su protesti nezadovoljnih građana u stvari samo rutinski događaj u našoj razvijenoj demokratiji. Više podrška Vladi u njenim stremljenjima.

Izvrtanje stvarnosti i zamjena uloga još jedna je oprobana tehnika. Kad svjedoci i žrtve optuže vlast da je organizovala i počinila zločin, vlast uzvrati istom mjerom: optuži žrtvu ili svjedoka da je zločinac. To je slučaj sa deportacijama bosanskih izbjeglica, ili napadom gradonačenika Podgorice na urednika i fotoreportera Vijesti. Slobodan Pejović, hercegnovski penzionisani policajac koji je prvi posvjedočio o deportacijama i optužio državni vrh za organizovanje tog zločina, predstavljen je kao krivac za deportacije. Hajku na njega vode režimske specijalne jedinice, u državnim i paradržavnim medijima, uz podršku institucija, a najavljena je i tužba protiv Pejovića. Državnoj tužiteljici na um ne pada da na dnevni red stavi i pitanje odgovornosti Mila Đukanovića. Što je odgovornost gospodara očiglednija to je ćutanje gromoglasnija. Uredniku Vijesti Mihailu Jovovića uredno se sudi za nasilje, iako je on žrtva nasilja Miomira Mugoše i njegovog sina.

Primjera je pregršt. Naši ribari ljudskih duša su majstori svog zanata. Ali, daljinski je u našim rukama.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo