Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novi Skadar na Bojani

Objavljeno prije

na

Sve se praktično već zna o hotelu Jadran: imaće pet zvjezdica, 114 soba i pet rezidencijalnih vila, s ukupno 150 kreveta, kongresne sale, bazene, kino, fitnes centar i zapošljavati 180 radnika, od kojih će „90 odsto biti iz Ulcinja”, a koštaće oko 50 miliona eura. Koristiće prirodne resurse za grijanje i hlađenje na principu razmjene temperature s morskom vodom, dok će struju proizvoditi foto naponske ćelije.

NAKNADA: Veoma su male šanse, međutim, da će se obistiniti obećanje da će se s gradnjom hotela krenuti ovog proljeća, iako u ovom slučaju to nije nikakva novost. Svaki Ulcinjanin, pa i posjetilac koji je boravio u tom gradu, mogao je od 2000. godine na jednom ogromnom panou pročitati da će njemačko-crnogorska kompanija Star of Montenegro krenuti u gradnju tog objekta već u trećem kvartalu te godine. No, godine su prolazile, a hotela niđe. Navodno je bio problem 13 ulcinjskih porodica, koje su u depadansima nekadašnjeg hotela, tačnije barakama, živjele od 1979. godine, kada je taj lijepi objekat stradao u katastrofalnom zemljotresu. Riječ je bila uglavnom o radnicima Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera. Nedavno je i o tome postignut dogovor između Vlade, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i opštine Ulcinj, tako što će se tim porodicama dodijeliti po jedan stan u zgradi koja će biti podignuta u naselju Pinješ „najkasnije do 15. septembra 2012. godine”. Za izgradnju tog stambenog objekta, Morsko dobro se obavezalo da će obezbijediti 350 hiljada eura. Iz te institucije su saopštili da će to biti sredstva iz naknade za korišćenje državnog zemljišta na rijeci Bojani, kao i da je to urađeno saglasno „iskazanim potrebama opštine Ulcinj”. No, i njima je jasno da se radi o nezakonitoj odluci, jer se prikupljena sredstva moraju uložiti upravo na obalama Bojane, koja je devastirana u posljednje dvije decenije, od kada njome oni upravljaju. Da je to činjenica, svjedoči pogled na albansku stranu rijeke od mora do Skadra, đe nema divljanja. Ili izgled obala bilo koje rijeke jadranskog sliva.

 

KONSULTANT: Veoma je nejasna uloga Morskog dobra u čitavom ovom poslu, jer je ono ustupilo u zakup lokalitet Jadrana od 26 hiljada kvadratnih metara, odnosno prekrasno poluostrvo Suku (Ratislavu), iznad ulcinjske Male plaže, praktično nepoznatoj kompaniji. Jer, predsjednik Ulcinja Nazif Cungu sada tvrdi da je taj lokalitet u većinskom vlasništvu (51 odsto) opštine. U čitavom proteklom periodu, navodno, niko ništa o tome nije znao od opštinskim struktura, iako je na onoj znamenitoj tabli pisalo da je „opština Ulcinj konsultant”, a njeni bivši čelnici pojavljivali su se i na manifestacijama koje je organizovala Vlada povodom „završetka međunarodnog konkursa za izbor najboljeg Idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za taj lokalitet”. A on je, kako tvrdi ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić, neponovljiv na Jadranu!

Morsko dobro je predugovor s Društvom za turizam, građevinarstvo, trgovinu i usluge Star of Montenegro zaključilo 1999, a ugovor „u cilju privođenja lokacije namjeni koja je predviđena urbanističkim planom” 20. decembra 2008. godine, od kada zakupci plaćaju godišnju zakupninu od 50 centi po kvadratnom metru, odnosno 12.728 eura. U Morskom dobru kažu tek da je saglasnost na ugovor konzorcijuma i tog preduzeća dala crnogorska Vlada. Ona je takođe prije tri godine usvojila Detaljnu studiju lokacije, odnosno stvorila planske pretpostavke za izgradnju hotela Jadran. Inače, prema odredbama „Ugovora o korišćenju morskog dobra” Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ,,po osnovu ustupanja prava korišćenja i novčanog osnivačkog uloga” ostvaruje pet odsto učešća u kapitalu društva Star of Montenegro.

USLOVI: Bilo bi stoga svakako korisno provjeriti na koji je način i zbog čega taj prekrasan lokalitet predat u zakup jednoj privatnoj kompaniji. Javnost mora da zna zašto je već 13 godina zauzeta ta lokacija za koju nesumnjivo postoji interes ozbiljnih investitora i zašto se koči razvoj Ulcinja. Svi se u tom gradu slažu da bi upravo tu mogao najbrže i najlakše biti izgrađen jedan kvalitetan hotel za kojim prosto vapi grad, jer bi to nesumnjivo bio snažan impuls cjelokupnom ulcinjskom turizmu i tamošnjoj privredi. Upravo onako kako je bilo prije 75 godina, kada je prvi put sagrađen hotel na Suki, koji je potom decenijama bio jedan od simbola Ulcinja. Opština Ulcinj je formirala komisiju da ispita cijeli slučaj.

I pored otvorenih pitanja s vlasništvom, u lokalnoj samoupravi ističu da ulažu maksimalne napore da obezbijede uslove za početak gradnje tog hotela. Crnogorskoj Vladi se takođe veoma žuri, pa je, iako je zvanično sjedište konzorcijuma Star of Montenegro, koja je ćerka kompanije Montenegro 2000, u ulcinjskom hotelu Albatros, urbanističko-tehničke uslove za izrgradnju hotelskog kompleksa Jadran uputila sredinom januara ove godine preko barske firme Laundry doo. Dakle, mnogo je pitanja oko Jadrana još uvijek otvoreno. Nije valjda da i ovaj konzorcijum nema novaca, koje je, kako tvrde njegovi čelnici, imao kada je 1999. godine zaključen predugovor s Morskim dobrom? Traže li i oni nekog strateškog investitora?

Dvostruki standardi

Da prema Ulcinju u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom postoje dvostruki standardi pokazuje i ovaj slučaj. Jer, zašto bi lokalitet Suka bio u pojasu morskog dobra kada to nijesu, na primjer, hoteli Splendid u Bečićima ili Princes u Baru? Isto tako, red bi, valjda, bio da ako 51 odsto tog lokaliteta pripada opštini Ulcinj da ona, kao što je to bio slučaj sa Zavalom u Budvi, nađe strateškog partnera, a ne da to radi Morsko dobro ili Vlada. I kako je uopšte moguće da je dio jedne kuće koja se nalazi u opštini Ulcinj u zoni morskog dobra, a da nije drugi dio te iste kuće koja je na katastarskoj teritoriji opštine Bar!? Nevjerovatno je zaista da se u zvaničnim dokumentima Morskog dobra Bojana-Ulcinj tretira kao nekakva posebna opština. Nije valjda samo zbog toga da bi se dokazalo kako se, eto, u Ulcinju posljednjih godina više ulaže nego što se prihoduje.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo