DRUŠTVO
MANS među odbornicima

Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Manipulacije sa zemljišnim parcelama u vlasništvu Opštine, donošenje urbanističkih planova po mjeri investitora i legalizacija bespravnih objekata bile su teme koje su obilježile burno zasijedanje Skupštine Opštine Budva 27. i 28. marta ove godine. Sjednici budvanskog parlamenta prisustvovali su predstavnici NVO MANS na koje se obrušio više od godinu dana prikupljan jed i animozitet lokalne vlasti koji ovu nevladinu organizaciju krive za sve nevolje koje su zadesile opštinske čelnike, od burnih hapšenja s kraja 2010, do podizanja niza krivičnih prijava sa sumnjičenjima za zloupotrebe položaja i nezakonito gazdovanje opštinskom imovinom. Sjednica je održana u sjenci novih krivičnih prijava koje je MANS podnio protiv predsjednika Skupštine Krsta Ljubanovića i predsjednika Opštine Budva Lazara Rađenovića optužujući ih za organizovani kriminal, odnosno zloupotrebu službenog položaja i nanošenje milionske štete opštinskom budžetu malverzacijama sa opštinskim zemljištem.
Bahato ponašanje nosioca vlasti i političkih prvaka Budve te neumjesno vrijeđanje predstavnika MANS-a Ines Mrdović i Dejana Milovca, koji su, u skladu sa poslovnikom o radu parlamenta, uzeli učešća u skupštinskoj raspravi, pokazale su pravu prirodu lokalne uprave poznate turističke opštine.
Predsjednik Skupštine Krsto Ljubanović, iskusni komunistički kadar prošlih vremena i zaslužni aktivista DPS-a, optužio je MANS da je „međunarodna špijunska organizacija kojoj u naslovu nedostaje slovo Š”.
Vidno iznerviran Ljubanović sa skupštinske govornice uputio je pitanje predstavnici Ines Mrdović: „Po čijem nalogu radi MANS? Hoćete da budete i tužilac i sudija i policija.”
Poznata po divljoj gradnji, označenoj kovanicom „budvanizacija”, Budva postaje grad anarhije, otvorenog i nesputanog kršenja zakona i propisa.
Bezakonje se promoviše sa najvišeg zakonodavnog mjesta, u Skupštini turističke metropole. Po ko zna koji put predsjednik lokalnog parlamenta saopštava kako je „spreman da glasa za nešto što je mimo zakona, ako je to u interesu turizma i grada”.
Samo u Budvi je moguće da se dvospratne kamene zgrade sa preko 2.000 kvadrata proglase privremenim objektima u rangu kioska, tezgi ili frižidera sa sladoledom.
Uprkos flagrantnom kršenju zakona odbornici Opštine predvođeni Ljubanovićem treću godinu zaredom na taj način legalizuju objekte koje je grčki zakupac hotela Svetog Stefana bez građevinske dozvole sagradio u hotelskom maslinjaku.
U Crnoj Gori je bespravna gradnja označena kao krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora. Zakon se primjenjuje na nebitne, siromašne građane po selima sjevera i zabitima Crne Gore, ali ne i na povlašćene graditelje „na pjeni od mora”, miljenike Vlade i Opštine Budva.
Veliku pažnju izazvala je rasprava oko usvajanja lokalne studije lokacije (LSL) paštrovskog sela Krstac u čijem je zahvatu parcela od preko 11.000 kvadrata koju je Opština prošle godine prodala na licitaciji za oko 670.000 eura, odnosno 60 eura za kvadrat. Neurbanizovanu parcelu označenu kao zelena površina kupio je penzioner Dušan Delić, otac poznatijeg sina Ivana Delića.
Procjenu vrijednosti zemljišta koje je udaljeno od mora oko 450 metara izvršila je komisija Uprave za nekretnine koja nije uzela u obzir podatak da je u vrijeme procjene postojala odluka opštine o donošenju LSL i valorizaciji zemljišta kroz turističku izgradnju.
Prema podacima koje iznosi MANS, saglasnost da se zemljište otuđi po neuporedivo nižoj cijeni od one koju bi postiglo nakon donošenja plana, dala je Vlada Igora Lukšića čije se ime pominje u gotovo svim zemljišnim transakcijama ove vrste u Budvi bilo u funkciji ministra finansija ili premijera.
Usvajanjem LSL Krstac vrijednost zemljišta koje prodato kao poljoprivredno višestruko je uvećana.
Dejan Milovac je prekorio budvansku opoziciju riječima da on, za razliku od drugih, želi da kaže ime investitora za koga je izrađen planski dokument „kojim se verifikuje klasična pljačka Opštine kojom će direktno u džep Dušana Delića utjerati par miliona eura”.
„Parcela je, godinu dana prije nego što je razmatrana za prodaju „pocijepana”, što je verifikovala budvanska Uprava za nekretnine i direktorka Mirjana Marović. Interesantno je da je to cijepanje parcele finansirao Delić i to tokom 2010, godinu dana prije kupovine. To je dokaz da je prodaja zemlje bila smišljeni scenario i unaprijed dogovorena, jer urbanizacijom te parcele ona dobija višemilionsku vrijednost”, kazao je Milovac i optužio predsjednika Lazara Rađenovića da je dva mjeseca prije prodaje zemlje znao da će ona biti urbanizovana.
Rađenović je odbacio navode Milovca i naveo da je sve urađeno po zakonu te zamolio odbornike DPS da glasaju za usvajanje sporne studije lokacije sela Krstac, što su ovi i učinili.
Na istoj sjednici usvojena je i LSL za selo Lapčići od koje je po podacima MANS-a najveću korist imala kompanija Atena Bohor, firma članova porodice supruge premijera Igora Lukšića.
Na obodima brda u selu Lapčići na putu od Budve ka Cetinju, Atena Bohor već duže vrijeme gradi turističko naselje Selo. Građevinsku dozvolu za gradnju kompleksa u selu koje nije urbanizovano izdalo je Ministarstvo uređenja prostora u vrijeme ministrovanja Branimira Gvozdenovića i to na osnovu „plana višeg reda”. Jedinstven primjer „legalne” gradnje na budvanski način u maniru bivšeg ministra Gvozdenovića.
Atenu Bohor preporučila je moćna pozadina. Supruga premijera Lukšića Nataša zaposlena je u budvanskoj firmi Bohor, čiji je vlasnik njen brat Predrag Bajović zajedno sa izvjesnim Milojkom Radovanovićem, dok je izvršni direktor firme Lukšićev tast Milovan Bajović.
Gvozdenović zna koliko je važna tazbina. Za svoga mandata obezbijedio je familiju svoje supruge preko firme Planet kojoj je u naselju Pržno nasilno ucrtano čitavo stambeno naselje a u centru Budve stambena zgrada sa osam spratova u planovima koje je kao tadašnji ministar ovjeravao.
MANS navodi da je Atena Bohor na javnoj raspravi LSL Lapčići zatražila uvećanje spratnosti i gabarita postojećih objekata što je planom koji je izradio biro Adria Invest iz Budve i prihvaćeno. Vlasnik Bajović je zahtijevao da se plan uskladi sa projektom njegove kompanije što je obrađivač uvažio.
Vlasnik Adria Investa Dragan Žinić, jedan je od optuženih u aferi Zavala, što budvanske plansko-zemljišne odnose i isprepletane interese dodatno usložnjava.
Koliko su stavovi Dejana Milovca iritirali budvanske čelnike pokazala je oštra polemika između šefa lokalnog DPS-a Bora Lazovića i MANS-ovog direktora. Lazović je Milovca optužio za „pokušaj političke diskreditacije vlasti u Budvi i njenog gradonačelnika čije rušenje neće dozvoliti izvan institucija sistema. Suočeni smo sa krivičnim prijavama, ova se govornica danas zloupotrebljava, to neka služi na čast našim gostima. Ne možemo ovaj dom pretvoriti ni u sudnicu ni u tužilaštvo raspravom kojoj ovdje nije mjesto” kazao je Lazović.
„Tražili smo prisustvo i dobili a vi nas istrpite ako možete. Mi smo ovdje zbog građana Budve a ne zbog vas, jer je vrijeme da se progovori o nekim stvarima. Juče smo bili špijuni, danas se bavimo politikom, molim vas odlučite se”, uzvratio je Milovac.
Šef budvanskog SNP Veselin Marković kazao je da je planom Krstac na drastičan način prekršen interes građana Budve te da je Opština izgubila oko dva miliona eura. On je objasnio da se planom krše ne samo lokalni nego i državni propisi i optužio Ministarstvo održivog razvoja da u neobavezujućem mišljenju nije ocijenilo da li je plan saglasan sa planovima višeg reda. Idemo dalje.
Ministarski kontinuitet
Saglasnosti i mišljenja koje servira ministar Predrag Sekulić na planove kojima se osigurava milionski biznis moćnih i privilegovanih investitora najvažnija su karika u lancu manipulacija sa atraktivnim zemljištem budvanske rivijere.
Odgovornost ministra održivog razvoja Predraga Sekulića i njegovog prethodnika u tom resoru Branimira Gvozdenovića, mnogo je teža od one koja se pripisuje čelnicima turističke metropole Crne Gore. Bez uključenih ministara organizovana devastacija resursa Budve i okoline ne bi bila moguća
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije
3 satana
7 Februara, 2025
Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je novac u vrijednosti – 18 novih zgrada vlade
U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.
Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.
No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.
U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…
Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG) su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije
1 sedmicana
31 Januara, 2025
Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine
Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.
Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.
Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.
Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.
,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.
,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.
Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.
Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.
Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.
,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.
Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.
Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.
Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…
Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.
Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi

Objavljeno prije
2 sedmicena
24 Januara, 2025
Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine
Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.
Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.
Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.
Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.
STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.
Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!
,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.
Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.
U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.
Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.
Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja u barskoj opštini upisano na SPC.
Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.
Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.
Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.
Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.
Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona. Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.
Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.
Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.
,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.
Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.
Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sata
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Paralelni univerzumi
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Ovi i oni
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Cilj anti-estetske hirurgije jezika
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Voz
Milena Perović

Novi broj


OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po
Izdvajamo
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
-
DRUŠTVO4 sedmice
GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste
-
DRUŠTVO4 sedmice
BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu
-
DRUŠTVO4 sedmice
SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom
-
Izdvojeno2 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
INTERVJU4 sedmice
DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, UNIVERZITETSKI KOLEDŽ-LONDON: Nova vlada SAD neće riješiti ni globalne sukobe, ni sukobe unutar sopstvene stranke
-
OKO NAS4 sedmice
ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi
-
Izdvojeno2 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje