Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Miris kafe

Objavljeno prije

na

Uprkos činjenici da je prije nekoliko mjeseci konačno uvela porez i PDV na kafu, Crna Gora je bila i ostala idealno tranzitno područje za šverc ove robe prema susjednim država, posebno prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Koliko kafe je zamirisalo švercerskim putevima preko Rožaja, i koliko još ostavlja mirisni trag, ostaće tajna. Tajna nije da je kafa bila toliko unosan biznis da su čak i poznati članovi rožajskog kriminalnog klana Samir i Suad Musić, koji su sada obojica na izdržavanju zatvorske kazne u Srbiji zbog šverca droge, jedno vrijeme imali dobro razrađen biznis i sa ovom robom.

„Braća Musić su svojevremeno imala čak i pržionu kafe u Čačku, koja im je bila pokriće i paravan za šverc kafe prema Srbiji u velikom količinama. Ova ruta prema Čačku je značajna zbog toga što su se zaobilazili carinski prelazi i na granici Crne Gore, i na granici Srbije. Kafa je nekako zaobilaznim putevima prolazila naveliko prema Srbiji”, kaže Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije.

Poznato je da kafa u Crnu Goru uglavnom dolazi morskim putem, do luke u Baru, odakle se šleperima prebacuje do tajnih magacina u okolini Rožaja, i drugdje po Crnoj Gori..

Rožajski policajci, koje sada država pod pritiskom Evropske unije vraća iz izbjeglištva, ranije su detaljno locirali mjesta gdje se nalaze ilegalni magacini kafe i cigareta. Za neke od tih magacina postoji i fotodokumentacija, bilo da je riječ o fabričkim halama, ili napuštenim kućama u okolini grada na Ibru.

Poznato je da su neke od tih magacina obezbjeđivali naoružani ljudi, koji nijesu bili iz Rožaja. U šverc kafe bile su uključene i ovdašnje kriminalne grupe. „Riječ je o istim grupama koje su uključene u druge švercerske poslove. Kafa im je dolazila kao usputna i veoma, veoma dobra zarada”, kaže policijski izvor.

Kafa iz Crne Gore nastavlja put prema Kosovu dobro utabanim ilegalnim stazama, o čemu je Monitor u više navrata detaljno pisao. Sa Kosova dalje ide do Makedonije. Takođe i prema Bosni i Hercegovini.

„Zarade na jednom utovaru, najčešće šleperu, su veoma velike. To privlači švercere da se uključe u posao sa kafom”, kaže naš izvor iz policije.

Crnogorska policija prošlog ljeta je organizovala akciju pod nazivom Brazil kojom je trebalO da zaustavi šverc nekih roba, prije svega kafe. Ta je akcija, tvrdi naš izvor, ispala više priredba za Evropu. „Policija ima veoma dobre operativne podatke o svemu što se dešava u pogledu prekograničnog šverca, kao i o tome ko sve u tome učestvuje. Mogla je vrlo brzo da učini ozbiljne poteze. Ne može se reći da u akciji Brazil nije ništa urađeno, ali to je sitan rezultat u odnosu na ukupne razmjere šverca koji se odvija”, kazao je naš izvor iz policije.

Prema njegovim riječima ovom akcijom nije ništa prekinuto niti su glavni akteri kriminalne scene dodirnuti. Monitorov izvor tvrdi da se prekogranični šverc i dalje odvija nesmetano. Otvoreni su novi putevi, kojima se zaobilaze Kula i putevi koji su u medijima označeni kao glavne švercerske rute.

„Jedan od takvih puteva je i onaj koji vodi u blizini sela Pepići, čije su koordinate 2823/3105. Na tom putnom pravcu policija Kosova je zaplijenila jednom prilikom četiri tone mesa koje je trebalo da stigne do Berana i dalje prema Podgorici. Uhapšene su četiri osobe od kojih je jedna iz Crne Gore. Taj kanal šverca maksimalno se koristi, da bi se izbjegao rizik prelaska preko graničnog prelaza Kula”, pojašnjava Monitorov izvor.

Uprava policije Crne Gore realizovala je sredinom prošlog ljeta akciju Brazil, u saradnji sa Poreskom upravom i osnovnim državnim tužiocima u Nikšiću, Baru, Beranama, Rožajama, Pljevljima, Herceg Novom i Podgorici. Kako je tada saopšteno, oduzet je novac u iznosu od skoro 857.000 eura i 18.000 američkih dolara, za koji se sumnja da je stečen vršenjem krivičnog djela, kao i 18.000 kilograma kafe i oko 500 šteka cigareta za koje ne postoje dokumenta o nabavci. Novac, u tačnom iznosu od 856.741 euro i 17.930 američkih dolara, je pronađen i oduzet u Podgorici, iz jedne od kuća koje su pretresane.

Kafa (300 džakova sa po 60 kilograma) i cigarete (493 šteke) oduzete su na području Opštine Rožaje. U nastavku akcije Brazil uhapšeno je još nekoliko osoba iz Rožaja, dok su protiv nekoliko podnesene krivične prijave.

„Ako su te količine kafe pronađene samo u jednom magacinu, možete onda da zamislite koliko toga ima u svim drugim brojnim magacinima i skrivenim mjestima u graničnoj zoni prema Srbiji i Kosovu”, kaže za Monitor službenik crnogorske policije.

Šverc kafe iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu naročito je intenziviran nakon što je u ovoj državi povećana akciza na uvoz kafe. Lani je samo u prvih nekoliko mjeseci otkriveno oko pet tona švercovane kafe, što je samo dio veće količine te robe za koju nelegalna trgovina traži rupu u granici između Crne Gore BiH. Bosanski mediji pišu da velike probleme predstavlja „šuplja” granica između Crne Gore i BiH, pogotovo u Hercegovini gdje ima dosta divljih prelaza. Kafa se švercuje u automobilima, kombijima, pa i kamionima.

Carinici se svakodnevno susreću sa maštovitim načinima na koje se pokušava prokrijumčariti kafa. Jedan uvoznik se dosjetio da uvozi sirovu kafu koja je skuplja, a da je prijavljuje kao da je pržena. Samo na jednom šleperu kafe, ako carinici ovo ne registruju, uvoznik je „dobar” pet hiljada eura. Tako su službenici prije pet mjeseci zaplijenili više od četiri tone kafe koju je uvezla firma iz Federacije BiH. Oni su poslije pregleda robe vidjeli su da je kafa pogrešno prijavljena kao sirova. Ista firma je nekoliko dana kasnije kod Bihaća opet prijavila uvoz 6.500 kilograma kafe i to na isti način, ali je i ovo otkriveno.

Granična policija Crne Gore zaplijenila je polovinom prošle godine šest tona sirove kafe i uhapsila dvije osobe iz Pljevalja zbog pokušaja krijumčarenja kafe u BiH. Granični policajci su 28. juna oko ponoći na putnom pravcu Pljevlja – Bukovica, u mjestu Raišići, kontrolisali teretno vozilo tam, beranskih registarskih oznaka. Kontrolom vozila u tovarnom dijelu pronađeno je 100 džakova sa po 60 kilograma sirove kafe, što ukupno iznosi 6 000 kilograma.

Da kontrolama ne ide sve kako treba govori i ovaj slučaj. Početkom ovog mjeseca službenici Uprava za indirektno oporezivanje u regionalnom centru Mostar pronašli su 104 kilograma skrivene espresso kafe porijeklom iz Crne Gore, i to prilikom uvoza redovne pošiljke sirove kafe u količini od gotovo pet hiljada kilograma.

Espreso kafa bila je zapakovana u 13 paketa, bez akciznih markica Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Utvrđeno je da je uvoznik redovne pošiljke jedna firma iz Trebinja, koja je zapravo kćerka firme iz Crne Gore.

Monitorov izvor iz policije kaže da u Crnoj Gori postoji najmanje šest firmi koje se bave prometom kafe, i preko kojih se uvozi kafa koja se kasnije švercuje u države u okruženju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo