Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pozlata na buđi

Objavljeno prije

na

Jednom su bogovi kaznili jednog kralja, Mida se zvao, i ispunili mu želju da se sve što dotakne pretvori u zlato. Na prvi pogled izgledalo je divno, ali se pokazalo nezgodnim kad je trebalo dodirnuti slasan zalogaj ili sopstvenu ženu, s oproštenjem. Poslije je sprao svoj grijeh, ali je ostao upamćen po pozlaćivanju. E, ista stvar je sa DPS-om, samo obrnuta. Sve što dotaknu, pretvori se u laž, jad, sopstvenu suprotnost. I što njima nije nezgodno. Današnji ogorčeni protivnici ulice, sa iste su došli na vlast. Zapalo ih je da uvode demokratiju i višestranački sistem. Savez komunista Crne Gore prefarbali su u Demokratsku partiju socijalista. Njihov socijalizam proizveo je zemlju u kojoj je jaz između bogatih i siromašnih među najdubljima u Evropi.

Višestranački sistem uveden je tako što je svako mogao da formira partiju, samo je čitava, ogromna imovina, one, jedne partije, pripala njenoj nasljednici. Vlada im je decenijama plaćala kiriju, zna se ko je gazda. U istim rukama, kako tada, tako danas, ostala je UDBA. Jedan od njenih mnogobrojnih poslova je da, sve u cilju pluralizma i demokratije, s vremena na vrijeme formira partije.

Nekadašnja narodna milicija pretvorena je u policiju. Da štiti i služi. Sitnim slovima, negdje je sigurno dodato – vlast. Dok trepneš, prođe dvadeset i kusur godina: ovih dana je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić primijetio da je depolitizacija policije dug proces, te da je potrebno da dođe do smjene vlasti ,,da bi se nekoliko puta taj krug zavrtio”, kako bi policija shvatila će se vlast mijenjati, a da oni ,,moraju da se ponašaju po zakonu, a ne po partijskim odlukama”.

Partijski rad je, priznati se mora, bitno unaprijeđen. Službeno ne postoje ni ozloglašeni partijski komesari, ni partijski komiteti. Koliko samo demokratskije zvuči ,,predsjedništvo”, nego ,,komitet”. Na valu demokratije stigla nam je i novotarija koja se zove – kampanja od vrata do vrata. Trebalo bi da funkcioniše tako što kroz direktan kontakt sa biračima koji su neodlučni ili ste im vi drugi ili treći izbor postignete da oni postanu – vaši birači. Razgovarate, objašnjavate, saosjećate. Vlast je ovdje cijelu stvar bitno inovirala. Od vrata do vrata stižu vreće brašna, od vrata do vrata se asfaltira put, opraštaju dugovi za struju. Od vrata do vrata se obećava zaposlenje, ali, ako zatreba, prodiskutuje i o ekonomskoj krizi zbog koje, bogami, sve više ljudi ostaje bez posla. Ako te neko ne zaštiti.

Telefonom, tamo negdje, pokušavaju da vas ubijede kako je baš njihova partija pravi izbor, ovdje vas telefonom podsjećaju da vam familija kasni na biračko mjesto.

Uredili smo ekonomiju. Zbogom neefikasna društvena svojino, stižu privatizacija i slobodno tržište. Gledamo i osjećamo svakodnevno kako su te blagodati pretočene u rasprodaju, uništavanje i cvjetanje monopola.

Poslije su na red stigli detalji. Razne smo agencije formirali, nabujala je masa nezavisnih regulatora. Služe kao privid i mjesto na kom vjerni partijski kadrovi zarađuju ogromne plate. Pomoćnica ministra saobraćaja Mirel Radić-Ljubisavljević, u raspravi oko plata u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo nedavno je objasnila da su tamo ,,predviđene veće zarade nego za državne službenike i činovnike zbog složenosti posla koji obavljaju”, te da bi ,,smanjenje njihovih zarada uticalo na slabljenje kvaliteta kadra”. Direktor Agencije, Dragan Đurović, diplomirani pravnik, kadar je vrijedan blizu tri hiljade eura mjesečno.

Posebna je priča kako je u ovoj zemlji državna televizija pretvarana u javni servis. Bio je to demokratski iskorak od sedamnaest milja. Minimum. Zamišljeno je i sa Evropom usklađeno da će nad RTVCG bdjeti Savjet sastavljen od nezavisnih stručnjaka, predstavnika civilnog društva, sindikata. I dan danas do Savjeta dopre neko koga vlast ne kontroliše, mogu se čuti oštre kritike i konstatacije da je televizija i dalje partijska. Vlast samo kontroliše većinu.

Stigli smo i do toga da štitimo pravo na privatnost. Garantovano je Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i fundamentalnim slobodama kako bi se privatne informacije građana zaštitile, kako od Vlade, tako i od ostalih koji prikupljaju podatke. Donijeli smo zakon i formirali Agenciju za zaštitu ličnih podataka, dakako. Sve skupa trebalo bi da građanima omogući da donose odluke o svojim podacima – ko ih obrađuje, koliko može da ih čuva i za šta da ih koristi.

Ovih dana gledali smo kreativni doprinos vlasti i u toj oblasti. Odlučujući po zahtjevu Komisije za sprječavanje konflikta interesa, kojim traži mišljenje da li se na sajtu Komisije mogu objavljivati sankcije – prekršajne kazne izrečene javnim funkcionerima, Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka je riješio da se podaci o prekršajnim kaznama javnim funkcionerima objavljivati – ne mogu.

Tačka ta, stav taj. ,,Agencija je stava da je i sam zakonodavac, kada su u pitanju posebne kategorije ličnih podataka, dao prednost pravu na zaštitu privatnosti u odnosu na pravo javnosti da zna”. U prevodu, sve i ako se, čudom, desi da, kao javni funkcioner, nijeste prijavili imovinu, pa se desi da Komisija za sprječavanje sukoba interesa oko toga mrdne, pa sve stigne do suda za prekršaje i dobijete kaznu – sve skupa je vaša privatna stvar. To, što su se tuda, možebiti, kretale državne pare, biće zaštićeno trostrukim zidom. Pravo državnog funkcionera da laže u imovinskom kartonu ili da neće da ga popuni kod nas je ispalo elementarno ljudsko pravo.

Tvrdnja da ,,lokalne zajednice” kod nas ništa ne znače takođe nije tačna. Eto jednom su se građani u jednom kvartu samoorganizovali i uspjeli da odbrane zelenu površinu ispred svoje zgrade od namjere da tu nikne višespratnica. Javni servis je, ko kaže da ne umije, iz sata u sat izvještavao o toj dragocjenoj inicijativi što je umnogome doprinijelo uspjehu operacije. Čisto je stvar slučaja što je jedan od samoorganizovanih građana bio Aco Đukanović. Koji je imao elementarno ljudsko pravo da bude premijerov brat.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo