Povežite se sa nama

HORIZONTI

OBRAČUNI SVIM ORUĐIMA U UKRAJINI, OD ENERGENATA DO AGENATA: Špijunski ratovi iza linija fronta

Objavljeno prije

na

Volodimir Zelenski je potpisao suspenzije direktoru ukrajinske službe bezbjednost, svom školskom drugu Ivanu Bakanovu zbog „neizvršavanja dužnosti koje je dovelo do ljudskih žrtava ili drugih ozbiljnih posljedica“ i vrhovnoj državnoj tužiteljki Irini Venediktovoj nakon što su otkrivene ruske krtice u sigurnosnom aparatu zemlje. Zelenski je izjavio da je otvorena istraga u 651 slučaju i da se 60 zvaničnika SBU otvoreno svrstalo na stranu neprijatelja na okupiranim teritorijama. Ukrajinske vlasti uhapsile su Oleha Kuliniča, bivšeg šefa SBU-a za Krim, zbog veleizdaje

 

U srijedu je Evropska komisija (EK) zatražila od država članica da reduciraju potrošnju plina za 15 odsto od sada pa do početka idućeg proljeća. Zahtjev nosi sa sobom i planove da gornja temperatura u sezoni grijanja ne prelazi 19 stepeni a da hlađenje ne ide ispod 25 stepeni. Plan moraju odobriti svih 27 članica uz propratnu legislativu.

Pred kraj 10-dnevnog remonta Nord Stream 1 ruski predsjednik Vladimir Putin je u srijedu najavio da će Rusija ipak nastaviti isporučivati gas Evropi ali je upozorio da će protok gasa biti smanjen ako sadašnje sankcije onemoguće održavanje gasovoda. Ruski energetski gigant Gazprom je već smanjio dotok gasa na 40 odsto prije planiranog remonta i naveo da „određenim kupcima“ neće isporučivati gas zbog „više sile“ čije proglašenje je neophodan uslov da bi se legalno zavrnula slavina po potrebama Kremlja.

U  Berlinu, kako izvještava tamošnji analitički portal bne Intellinews, vlada osjećaj panike, uz uvjerenje da će biti „zabave i igre sa isključivanjem i uključivanjem“ i podešavanjem protoka. U četvrtak ujutro gas je opet potekao ali samo sa 30 odsto kapaciteta. Dodatni pritisak pravi proruska elita u Njemačkoj koja je sve glasnija sa zahtjevima da Ukrajina ili kapitulira ili preda velike djelove svoje teritorije kako bi zavladao mir po svaku cijenu. Fondacija Fridrih Ebert bliska socijaldemokratama kancelara Olafa Šolca javno poziva da zapadne zemlje natjeraju Ukrajinu da se „odrekne znatne teritorije i to dokumentira napismeno“ i da onda „Zapad mora ublažiti mnoge ekonomske sankcije uvedene Rusiji“. Premijer istočne njemačke države Saksonije Mihael Krečmer je 19. jula javno pozvao na „zamrzavanje konflikta“ i rekao da se sa sadašnjom podrškom Ukrajini „ne dobija ništa“. Krečmer je član CDU-a kojeg je donedavno vodila Angela Merkel. Kabinet saveznog kancelara je na početku rata najavio da će Njemačka povećati vojni budžet na 2 odsto BDP-a sa sadašnjih 1,5 odsto, ali za sada povećanja nema.

Predsjednica EK Ursula fon der Lajen je bila u Azerbejdžanu gdje je sa predsjednikom Ilhamom Alijevim sklopila gasni sporazum koji će Evropi donijeti dodatnih 20 milijardi kubnih metara preko južnog koridora, ali tek sljedeće godine. Količina gasa koju Alijev može poslati znatno je manja nego što Rusija prodaje (155 milijardi kubnih metara godišnje).

Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao suspenzije direktoru ukrajinske službe bezbijednosti (SBU) i svom školskom drugu Ivanu Bakanovu zbog „neizvršavanja dužnosti koje je dovelo do ljudskih žrtava ili drugih ozbiljnih posljedica“ i vrhovnoj državnoj tužiteljki Irini Venediktovoj nakon što su otkrivene ruske krtice u sigurnosnom aparatu zemlje. Zelenski je izjavio da je otvorena istraga u 651 slučaju i da se 60 zvaničnika SBU otvoreno svrstalo na stranu neprijatelja na okupiranim teritorijama. U nedjelju su ukrajinske vlasti uhapsile Oleha Kuliniča, bivšeg šefa SBU-a za Krim, zbog veleizdaje.

Već prije izbijanja rata SBU je grcao u skandalima i vjerovalo se da bi neko izvan mračnog obavještajnog svijeta bolje djelovao kao metla koja će počistiti ono što ne valja u službi. Zelenksi  je postavio Bakanova na čelo SBU 2019. iako on nije imao nikakvog iskustva u špijunskim poslovima. Bakanov je tada izjavio da će mu trebati tri godine da sredi službu. Sa oko 30.000 agenata, SBU, koji je naslijedio zloglasni KGB na teritoriji Ukrajine po raspadu Sovjetskog Saveza, je sedam puta veći od britanskog MI5. SBU je poznat kao korumpirana služba čiji mnogi funkcioneri žive raskalašnim životom koji plata državnog službenika ne može priuštiti. Vjeruje se da je služba duboko penetrirana od strane ruske obavještajne službe.

Zelenski je još 31. marta smijenio Andrija Naumova, šefa odjela za unutrašnju bezbjednost agencije, i Sergeja Krivoručka, šefa SBU-a u sada okupiranom Hersonu. Naumov je pobjegao iz zemlje nekoliko sati prije početka invazije. Uhapšen je u Srbiji 7. juna pod sumnjom za pranje novca. Kod sebe je imao stotine hiljada eura i dolara u gotovini i najmanje dva smaragdna draga kamena. Ukrajina traži njegovo izručenje.

Krivoručko je optužen da je naredio svojim ljudima, suprotno naređenjima Zelenskog, da evakuišu Herson kada su se Rusi približili. Sada se nalazi u ukrajinskom pritvoru. U zatvoru je i Ihor Sadohin, jedan od njegovih zamjenika, koji je optužen da je Rusima predao mapu ukrajinskih minskih polja koje su onda oni zaobišli. Sadohin se optužuje da je čak koordinirao i ruske vazdušne operacije dok se povlačio u ukrajinskom konvoju iz grada. Strateški grad na rijeci Dnjepar je pao u ruke velikoruskog agresora još 3. marta.

Napredak u ruskoj vojnoj kampanji u Donbasu je usporen do tačke puzanja. Ukrajina ima samo 6 američkih raketnih sistema HIMARS uz nedavno pristigla četiri starija britanska sistema, pa je inicijativa još na ruskoj strani. Dosadašnji učinak HIMARS-a je inače više nego zadovoljavajući. Uništen je veliki broj ruskih skladišta i komandnih centara duboko iza linije fronta, što su potvrdili i snimci izviđačkih dronova. Presretnuta ruska vojna komunikacija takođe upućuje na veliki broj njihovih ubijenih vojnika i visokih oficira. Uništenje ruskih depoa municije je doprinijelo smanjenju inteziteta granatiranja uz liniju fronta. Kao odmazdu, Rusija je ponovo raketirala rezidencijalne četvrti u Vinjici, Harkovu i drugim gradovima ubijajući veliki broj civila. U nedavnoj posjeti jedinicama u Ukrajini ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je naložio vojsci da prioritet bude uništenje zapadnog dalekometnog oružja. Prije toga ruska propaganda je objavljivala da je njena armija uništila tri puta više raketnih sistema nego što ih je isporučeno Ukrajini.

Raketni sistemi su zvanično opravdanje Moskvi da objelodani vojne ciljeve koji su bili poznati i do sada a koje je Moskva negirala. Ministar vanjski Sergej Lavrov u intervjuu državnoj agenciji RIA Novosti i RT je potvrdio da su Putinovi zadaci „denacifikacija i demilitarizacija“ Ukrajine i dalje na snazi. Ali je izjavio da su geografski zadaci „specijalne vojne operacije“ Rusije u Ukrajini promijenjeni. Lavrov je istakao da ciljevi nisu samo Luganska (LNR) i Donjecka Narodna Republika (DNR) već su u planu i Hersonska oblast, Zaporoška oblast i „niz drugih teritorija i taj proces se nastavlja i nastavlja, dosljedno i uporno”.

Analitičari na Zapadu smatraju da je moguće da će ruske okupacione vlasti  visokoprecizne udare na ruske baze i ukrajinske partizanske aktivnosti na okupiranim područjima iskoristiti kao opravdanje za masovne deportacije ukrajinskih državljana na rusku teritoriju. Ministarstvo unutrašnjih poslova tzv. Luganske Narodne Republike (LNR) tvrdi da vlasti LNR autobusima prevoze stanovnike Kozač Lopana (sjeverna Harkovska oblast) u sigurna naselja u Rusiji zbog pojačanog ukrajinskog granatiranja okoline. Zapadni mediji su 17. jula izvijestili da ruski okupator na sličan način priprema masovne deportacije iz južne Ukrajine pod maskom kaznenih mjera zbog otpora okupaciji.

Ruska državna televizija hvali se da porodice poginulih vojnika u Ukrajini primaju odštetu. Nedavno je na Rusija 1 kanalu objavljen bizaran prilog o roditeljima Alekseja Malova koji je kao imao 31 godinu, kada je kao ruski vojnik poginuo u ratu. TV ekipa je došla u kuću njegovih roditelja, i snimila njegovog oca koji kaže da su „u znak sjećanja na sina, kupili lijep novi auto“. U prilogu se navodi da će porodica dobiti 8 miliona rubalja (nepune 143.000 eura) ili takozvanog „novca od mrtvačkog kovčega“ kako se nezvanično zove. Zvanično, isplata je naslovljena kao „paušalni iznos za porodicu preminulog“. Otac Alekseja Malova kaže da je njegov sin sanjao da ima bijeli automobil. Nakon njegove smrti, roditelji su konačno mogli kupiti potpuno novu rusku Ladu.

Prošle subote je osvanula vijest da se ukrajinski transportni avion An-12 koji je prenosio oružje iz Srbije navodno za Bangladeš, srušio u sjevernoj Grčkoj i da je poginulo svih 8 članova posade. Srbijanski zvaničnici su dali izjave da je u pitanju legalan posao i da je avion prevozio 11,5 tona markirnih i trenažnih minobacačkih granata za potrebe Ministarstva odbrane Bangladeša. Srbijanski ministar odbrane Nebojša Stefanović je izjavio da su informacije da je oružje išlo za Ukrajinu „zlonamerne i štetne za Srbiju“ kao i da su zvaničnici Srbije više puta ponavljali da neće slati oružje Ukrajini ili dozvoliti transport istog za tu zemlju. Avion ukrajinske kompanije Meredijan je samo vršio usluge prevoza“ za firmu Valir. Beogradski Danas je objavio da je Valir DOO osnovan krajem 2019. godine od izvjesnog Stefana Čupkovića sa osnivačkim kapitalom od 85 eurskih centi. U junu 2020. kompletan osnivački udjel je preuzeo Mladen Bogdanović. Firma je prve godine imala prihod od 13 miliona eura a 2021. prihod je narastao na 55,6 miliona i to skoro kompletno od izvoza. Podaci pokazuju i da Čupković jeste ili je bio zastupnik u još nekim preduzećima. Jedno od njih je Lusor, gde je Čupković bio direktor do 2021. godine. Vlasnik Lusora, registrovan za opštu trgovinu na veliko, je Khaled Hamed iz Jemena koji je 2016. godine dobio državljanstvo Srbije. Njega su istraživački mediji OCCRP i KRIK povezivali sa srpskim trgovcem oružja Slobodanom Tešićem koji je na američkoj crnoj listi.

Grčka je nakon pada aviona uputila demarš Srbiji, kako su naveli mediji, jer nije bila blagovremeno obaviještena o preletu opasnog tereta preko njene teritorije. Nakon toga predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da nema saznanja o eventualnom grčkom demaršu i da Srbija nema šta kriti.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

NAKON POTPSIVANJA TEMELJNOG UGOVORA, NE PRESTAJE ZAPALJIVA RETORIKA: SPC i DPS opet o patriotama i izdajnicima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispada da jedino ljubav prema Putinu i Rusiji ponovo može spojiti dva zavađena bloka u Crnoj Gori. DPS i Đukanović su „novu evropsku Crnu Goru“ gradili po Putinovim standardima i sistemima vrijednosti dok SPC-u nikada nije smetao model takvog surovog društva dok god su crkveni interesi bili zaštićeni i glavni arhijereji finansijski namireni

 

Uzalud se nadao dio javnosti i političke scene da će potpis na Temeljni ugovor (TU) između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Vlade Crne Gore umiriti retoričke strasti, makar kada je crkva u pitanju, koja je dobila skoro sve što je tražila uključujući i priznanje da SPC navodno postoji osam vijekova. DPS i satelitske partije su, kako su ranije najavili, pokrenule proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini Crne Gore i obećale da će kad oni dođu na vlast odmah staviti van snage potpisani dokument. Crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je u autorskom tekstu naglasio da oni koji su podržali TU su zapravo za „srednjevjekovnu, teokratsku državu“ koja je dobrim dijelom slična njegovom feudalnom konceptu države, samo bez popova i sa njim kao apsolutnim vladarem.

Na Cetinju su priređeni hepeninzi kačenja crnogorskih zastava na ograde Cetinjskog manastira, Vlaške crkve i Crkve Sv. Jovana u Bajicama uz noćnu digitalnu video projekciju zastave na apsidi manastira. Povod je bio navodno skidanje državne zastave i bacanje na zemlju od strane monahinje S.S. sa ograde manastira, na koji je zastava bila improvizirano zakačena. Na objavljenom video snimku se ne vidi da je monahinja bacila zastavu već je samo skinula i smotala. Policija je, reagujući po prijavi građana o skrnavljenju zastave, podnijela krivičnu prijavu protiv monahinje „za povredu ugleda Crne Gore“ a radnje gonjenja je potom preuzeo osnovni tužilac na Cetinju. Sredinom jula je ministar vanjski Ranko Krivokapić na otvaranju manifestacije 540 godina od osnivanja grada izjavio da će zastava Crnojevića biti vraćena i na manastir na kom se od prvog dana vijorila.

Potpisivanje TU je prokomentarisao i poglavar kanonski nepriznate Crnogorske crkve (CPC) Mihailo nazvavši ga „ciganski posao“. Tim je  izazvavo reagovanja  romskih udruženja koja su ga optužila za diskriminaciju i omalovažavanje romske zajednice.  Izvinjenje episkopa Mihaila nije uslijedilo. Nadležni se nijesu oglašavali.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NAKON 170 DANA RUSKIH NAPADA: Crne brojke Ukrajine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tokom sto sedamdeset dana od kada je započeo oružani napad Ruske Federacije na Ukrajinu kancelarija Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) zabilježila je 12.867 civilnih žrtava u zemlji. Navode da ih je vjerovatno i više. Prema podacima UNHCR-a zabilježeno je preko šest miliona izbjeglica iz Ukrajine

 

Stosedamdeset dana kasnije, bura oko Ukrajine se ne stišava. Napad  na ovu evropsku zemlju još uvijek je centralna vijest svih medija. Karta Evrope se drastično mijenja, a zima, svi se boje, ne donosi smirivanje tenzija i razrješenje brojnih problema.

Od 24. februara 2022., kada je započeo oružani napad Ruske Federacije na Ukrajinu, do 7. avgusta 2022. kancelarija Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) zabilježila je 12.867 civilnih žrtava u zemlji: 5.401 ubijeni i 7.466 ranjenih. Broj ubijenih uključuje 2.081 muškarca, 1.420 žena, 147 djevojčica i 169 dječaka, te 39 djece i 1.545 odraslih čiji pol još nije poznat.

Većina zabilježenih civilnih žrtava stradala je ili ranjena eksplozivnim oružjem sa širokim djelovanjem, uključujući granatiranje iz teškog naoružanja, višecjevnih raketnih sistema, projektila i vazdušnih napada. OHCHR vjeruje da su stvarne brojke znatno veće, budući da je dobijanje informacija sa nekih lokacija na kojima su se odvijala intenzivna neprijateljstva otežano, a mnogi izvještaji još uvijek čekaju potvrdu.

SAD vjeruje da je Rusija pretrpjela između 70.000 i 80.000 žrtava, bilo ubijenih ili ranjenih, otkako je započela invazija na Ukrajinu. Ovo je izjavio Kolin Kal, zamjenik sekretara za odbranu zadužen za politička pitanja.

Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine desetog avgusta je objavio ažurirane podatke o gubicima koje je, kako kaže, nanio proruskim snagama. Iz stožera tvrde, prenosi londonski Gardijan, da je od 24. februara ukupno ubijeno oko 42.800 vojnog osoblja. Po njihovom izvještaju ruske snage su pretrpjele najveće gubitke u smjeru Donjecka.

Novinska agencija TASS je u utorak prenijela riječi Mikhaila Podoljaka, savjetnika ukrajinskog predsjednika koji je naveo da su gubici na njihovoj strani dosta smanjeni. Brojka je pala 2,5 – 3 puta u poređenju sa dnevnim gubicima od 100 – 200 poginulih vojnika kako je ranije zabilježeno.

Prema podacima UNHCR-a notirano je preko šest miliona izbjeglica iz Ukrajine. Skoro polovina njih utočište je našla u Rusiji, Poljskoj i Njemačkoj. I ostale zemlje Evrope nose dio ovog tereta. Skoro 10 hiljada Ukrajinaca sklonilo se u Crnoj Gori. U periodu od 24. februara u Crnu Goru je ušlo 51.967 lica iz Ukrajine, a napustilo je njih 42.186, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako stvari trenutno stoje brojke će se nažalost uvećavati. Britanija je saopštila da je Rusija „gotovo sigurno” uspostavila novu veliku kopnenu snagu da podrži svoj rat. Nove ruske snage, nazvane 3. armijski korpus, bazirane su u gradu Mulino, istočno od glavnog grada Rusije, Moskve, objavilo je britansko ministarstvo odbrane u dnevnom obavještajnom biltenu.

Ruske snage i njihovi separatistički saveznici sada kontrolišu velike djelove teritorija u Donbasu na istoku Ukrajine i na jugu zemlje. Tamošnji zvaničnici rekli su da bi mogli da organizuju referendume. To donosi nove probleme. U tom slučaju, izjavio je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, nema pregovora sa agresorima. „Ako okupatori krenu putem pseudo-referenduma, uskratiće sebi bilo kakve izglede za pregovore sa Ukrajinom i slobodnim svijetom, koji će ruskoj strani očigledno u nekom trenutku trebati“, poručio je Zelenski.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

UKRAJINSKO-RUSKI SPORAZUM O DEBLOKADI IZVOZA ŽITARICA: Žito kao oružje u ratu – već viđeno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporazum će biti na snazi 120 dana uz mogućnost obnavljanja i njime su djelimično ublaženi strahovi od globalne krize na tržištu hrane. Mnoge siromašne afričke i azijske zemlje su kritično zavisne o žitaricama iz Ukrajine i Rusije, čije nestašice povlače opasne političke i bezbjednosne rizike. Ukrajini će izvoz žitarica, ukoliko zaživi, donijeti preko potrebne devize za budžet i ogromne izdatke za odbranu zemlje

 

Kijev i Moskva potpisali su 22. jula u Istanbulu sporazum poznat kao Crnomorska inicijativa koji treba da osigura izvoz ukrajinskog žita preko crnomoskih luka Odese, Čornomorska i Južnjija. Sporazum je, nakon dugih i neizvjesnih pregovora, potpisan uz posredovanje Turske i Ujedinjenih nacija (UN) i postaće operativan u narednih nekoliko sedmica. Ukrajina ima 25 miliona tona žitarica čiji izvoz je spriječen usljed ruske agresije i pomorske blokade crnomorske obale. Sporazum će biti na snazi 120 dana uz mogućnost obnavljanja i njime su djelimično ublaženi strahovi od globalne krize na tržištu hrane usljed nedostatka i visokih cijena. Mnoge siromašne afričke i azijske zemlje su kritično zavisne o žitaricama iz Ukrajine i Rusije, čije nestašice povlače opasne političke i bezbjednosne rizike u tim državama.

Ukrajini će izvoz žitarica, ukoliko zaživi, donijeti preko potrebne devize za budžet i ogromne izdatke za odbranu zemlje. Mjesečni deficit iznosi oko 5 milijardi dolara koji sada velikim dijelom pokriva Narodna banka Ukrajine (NBU) štampanjem novca (neodrživim na duže staze). NBU je do sada štampala hrivne u vrijednosti od gotovo 7.7 milijardi dolara. Međunarodne banke i zapadne zemlje su obećale 29 milijardi dolara pomoći, mimo vojne opreme i naoružanju. Zbog raznih birokratskih prepreka i otezanja Ukrajina je do sada primila svega 12.7 milijardi dolara. NBU je 2. juna podigla kamatne stope na opasnih 25 odsto kako bi kontrolisala inflaciju ali time istovremeno pojačavši gušenje ekonomije. Onda je 21. jula Centralna banka devaluirala nacionalnu valutu za 25 odsto. Predsjednik Volodimir Zelenski je počeo sa velikim čistkama u službama bezbjednosti ali i ekonomiji u cilju obuzdavanja ogromne korupcije od koje pate skoro sve zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza i Balkana koje slijede ruski mafijaški model tranzicije. Kao znak da kreditori mogu računati na borbu protiv korupcije, Zelenski je oduzeo državljanstvo Ihoru Kolomojskom i još dvojici oligarha. Nije nemoguće da Amerika zatraži izručenje Kolomojskog u sklopu postojeće istrage Federalnog istražnog biroa (FBI) o masovnom pranju novca.

Potpisani sporazum će donijeti koristi i Rusiji, jer je u Istanbulu potpisano i „uklanjanje raznih ograničenja na izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva“. Zahvaljujući izvozu žitarica i oružja (uz raniju komunističko-boljševičku ideologiju) Rusija ima značajan uticaj na nekoliko velikih zemalja Afrike i do sada nijedna afrička zemlja se nije pridružila sankcijama Kremlju.

Sami sporazum je tehnički interesantan. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak je objasnio da su Ukrajina i Rusija potpisale odvojene sporazume jer po riječima Podoljaka „Ukrajina ne potpisuje nikakve dokumente s Rusijom“. Kijev je potpisao sporazum sa Turskom i UN-om, dok je Rusija potpisala isto kao odvojeni dokument. Ubrzo slijedi organizacija „Kontrolnog centra u Istanbulu“ od zvaničnika UN-a, Turske, Rusije i Ukrajine. Podoljak je naglasio da nijedan ruski zvaničnik neće biti stacioniran u naznačenim lukama. Brodovi sa žitom ne treba da imaju rusku pratnju. Ukrajina je postavila mine u priobalnom području kako bi se zaštitila od ruskih napada tako da se očekuje da će ukrajinski navigatori provući brodove kroz teritorijalne vode.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš je pozdravio potpisivanje uz nadu da će to „dovesti do stabilizacije globalnih cijena hrane i olakšanje zemljama u razvoju koje su na ivici bankrota i ljudima na ivici gladi“.

Ukrajina se do sada oslanjala se na željezničke, drumske i riječne rute. Ipak izvoz žita je pao za 44 odsto u odnosu na isti period 2021. Jedan od najvećih problema alternativnih ruta je željeznica koja je različitog kolosijeka od evropskog. Žito mora biti prebačeno u evropske vozove na granici sa Poljskom, što odugovlači proces izvoza. U Rumuniju se ukrajinski poljoprivredni proizvodi izvoze željeznicom u rumunske riječne luke na Dunavu i onda se ukrcavaju na barže kojima se prevoze do glavne rumunske luke Konstanca, koja je sada ključno izvozno čvorište za ukrajinsko žito.

Dan nakon potpisivanja sporazuma Rusija je ispalila četiri krstareće rakete Kalibr na luku Odesa gađajući terminal i skladište žita pod izgovorom napada na „vojne mete“. Osim upozorenja da se Rusija i dalje pita u svemu, analitičari na Zapadu smatraju da je napad izveden i radi održavanja visoke cijene žitarica koje će sada donositi dodatne prihode Rusiji. Napad podrazumijeva i neizvjesnosti ukrajinskog izvoza morskim putem uprkos potpisima.

Čini se da je to obrazac koji će Kremlj slijediti i sa drugim robama koje izvozi, prvenstveno sa gasom čiji protok je ove sedmice opet smanjen na svega 20 odsto. Time otpadaju evropski planovi da tankovi sa gasom budu napunjeni 80 odsto do kraja oktobra pred početak grijanja. EU je natjerana na restrikcije potrošnje (15 odsto za sada) i traži skupe alternative. Strategija ruskog vladara Vladimira Putina u manipulaciji isporuka strateških roba je do sada odlično djelovala. On ima diplomatski uticaj koji koristi u održavanju visokih cijena datih roba čime nadoknađuje gubitke usred smanjenih isporuka. Zapad je natjeran da pravi izuzetke u sopstvenom režimu sankcija dopustivši ruski izvoz žitarica, što je bio i ključni ruski zahtjev u pregovorima.

Valja se podsjetiti da je ukrajinsko žito bilo instrument genocida koji je Moskva počinila nad ukrajinskim narodom 1932. i 1933. godine. Kremaljska vrhuška, na čijem čelu je bio Josif Visarionovič Staljin, je u cilju slamanja ukrajinskog nacionalnog identiteta prvo sprovela masovnu kolektivizaciju poljoprivredne zemlje radi uništenja privatnog vlasništva, „kulaka i kontrarevolucionara“. Kolektivizacija je bila praćena masovnim likvidacijama i slanjima u sibirske logore svih onih koji su se usudili i prigovoriti. Računa da je samo proces „kolektivizacije“ odnio oko 1,5 miliona ukrajinskih života. Osnovana su velika državna poljoprivredna gazdinstva – tzv. kolhozi,  kojima su upravljali nesposobni boljševički partijski i policijski kadrovi. Proizvodnja žita je doživjela slom za koji su optuženi strani agenti i ukrajinski seljaci. Moskovske vlasti su nametnule ogromne kvote žita koje seljaci nisu ni teorijski mogli isporučiti. Nakon toga bi u naselja dolazile jedinice zloglasnog NKVD-a i Crvene armije koje bi konfiskovale svo žito i hranu uključujući i ono za sopstvene potrebe stanovništva i opasavale mjesta bodljikavom žicom i stražama kako niko ne bi mogao izaći. Time je izazvana vještačka glad ili Holodomor (usmrćivanje glađu) od koje je, prema procjenama, samo u Ukrajini umrlo oko 4 miliona  Ukrajinaca. Moskovske vlasti se nisu zadovoljile genocidom u Ukrajini već su organizovale izgladnjivanje do smrti i na teritorijama južne Rusije gdje su živjeli etnički Ukrajinci (Kuban i dolina Volge). Meta su postali i etnički Kazahstanci koji se isto nisu uklapali u koncept anacionalne rusificirane mase proletera.

Kremlj je tada odbio ponude Lige naroda (preteče UN-a) i Crvenog krsta da dostavi pomoć u hrani tvrdeći da nema gladi i da se radi o neprijateljskoj propagandi. Na kongresu Komunističke partije u januaru 1934. Staljinov namještenik za Ukrajinu Pavel Postišev se pohvalio „drugovima i drugaricama“ da su mladi komunisti iz drugih republika rado odazvali pozivu za „uništenje ukrajinskih nacionalista, kontrarevolucionara i ološi da ih dotuku bez straha“.

U oblastima Donbasa, juga u sjeveroistoka Ukrajine koje su posebno pogođene Holodomorom, organizovano je naseljavanje ruskog i bjeloruskog proletarijata kako bi se izmijenila etnička struktura stanovništva.

Etnička struktura u korist Rusa će biti izmijenjena i na Krimu kada su u proljeće 1944. godine, pod izgovorom „kontrarevolucije i saradnje sa njemačkim okupatorom“ protjerani autohtoni Krimski Tatari. NKVD je, po naređenju Staljina, protjerao 190.000 Tatara (uključujući i članove komunističke partije i pripadnike Crvene armije) i prebacio ih u željezničkim vagonima za stoku najvećim dijelom u logore u centralnoazijskom Uzbekistanu. Tokom deportacija je umrlo i/ili bilo ubijeno oko 8.000 Tatara dok ih je kasnije još nekoliko desetina hiljada stradalo u jezivim uslovima u logorima. Iako je Staljinov nasljednik Nikita Hruščov priznao zločine etničkih deportacija, ostala je na snazi uredba kojom se zabranjivao povratak Tatara na Krim sve do raspada SSSR-a.

Rusija kao pravna nasljednica nikada nije obeštetila Tatare ili im vratila oduzetu zemlju. Odgovorni za deportacije i smrti nikada nisu procesuirani. Hruščov je postao poznat jer je Krim izdvojio iz sastava Ruske Federacije i pripojio ga Ukrajini u januaru 1954. godine, dijelom iz ekonomskih razloga, jer se Krim naslanjao na Ukrajinu i njenu ekonomiju, a dijelom da bi se povećao procenat ruskog stanovništva u Ukrajini jer su Ukrajinci uvijek bili sumnjičeni za separatizam i nacionalnu posebnost. Nakon protjerivanja Tatara, vlasti na Krimu su forsirale naseljavanje Rusa i rusifikaciju oblasti. Po raspadu SSSR-a, Rusija je Budimpeštanskim memorandumom iz decembra 1994. godine priznala i garantovala ukrajinski teritorijalni integritet nad Krimom koji je dobio autonomiju, dok je ruska Crnomorska flota zadržala svoje baze na Krimu. Zauzvrat, Ukrajina se odrekla sovjetskog nuklearnog arsenala na svojoj teritoriji u korist Rusije (oko 5.000 bojevih glava uz najmodernije interkontinentalne rakete toga doba). Posljednja raketa je isporučena Rusiji u maju 1996. godine. Danas mnogi Ukrajinci žale što se njihova zemlja odrekla nuklearnog oružja (zajedno sa Kazahstanom) jer se Rusija u suprotnom sigurno ne bi usudila napasti.

Mrziteljska retorika prema Ukrajincima ovih dana opet dobija na snazi. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je nedavno izjavio da je cilj agresije i promjena vlasti u Kijevu uz instaliranje marionetskog režima kakav je postojao za vrijeme svrgnutog kleptokratskog predsjednika Viktora Janukoviča. Zamjenik Savjeta sa bezbjednost Ruske Federacije i bivši predsjednik Dmitrij Medvedev je na Telegramu objavio mapu Ukrajine koja je svedena na oblast oko Kijeva dok bi Rusija anektirala kompletnu crnomorsku obalu sve do Rumunije i Moldavije i istok zemlje. Medvedev je velikodušno ponudio da Mađarska i Poljska takođe anektiraju zapadne djelove Ukrajine. On je ranije izjavio da „mrzi Ukrajince jer su degenerici i gadovi“ i da će „sve učiniti da nestanu“.

Sovjetski Savez je avgusta 1939. godine potpisao pakt sa nacističkom Njemačkom, kojim je dogovorena zajednička agresija i komadanje Poljske, kao i okupacija baltičkih zemalja, Rumunije i Finske. Putin je nekoliko puta branio pakt sa Hitlerom dok su bliski Putinovi saradnici tokom agresije na Ukrajinu forsirali govor mržnje i protiv Jevreja. Nakon što je moskovski glavni rabin morao napustiti zemlju zbog pritisaka da podrži rat, nedavno je Ministarstvo pravde Rusije zatražilo od moskovskog suda zatvaranje Jevrejske agencije (koja pomaže u procedurama ruskim Jevrejima koji žele imigrirati u Izrael) zbog navodnih „pravnih neregularnosti“. Ročište je zakazano za 28. jul.

 Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo