Povežite se sa nama

Izdvojeno

TURISTIČKA SEZONA ISPOD OČEKIVANJA: Zvanični podaci jedno, na terenu drugo

Objavljeno prije

8 mjeseci

na

U drugoj polovini jula u ljetovalištima u Crnoj Gori, od Ulcinja do Herceg Novog, mnogo je manje turista nego što ih je, u istom periodu, bilo prethodnih godina. Dovoljno je prošetati plažama koje su poluprazne, ili proći kroz naselja u čijim su kućama i apartmanima zatvoreni i noću neosvijetljeni prozori, da bi se uvjerili da  situacija nije dobra.  Ugostitelji i turistički radnici se plaše nemogućnosti da održe  biznis  i državi i zaposlenima plate obaveze

 

Gotovo svi mediji i portali u regionu objavili su vijest kako je turistička sezona na Crnogorskom primorju propala. Pozivajući se na pisanje ovdašnjih medija, senzacionalističkim naslovima  izvještavali su  da je sezona u Crnoj Gori „pukla“, te da je turistički špic koji se vezuje za 15. jul, ovoga ljeta izostao. A kada će se dogoditi i da li će uopšte, niko ne može sa sigurnošću  prognozirati.

Nisu potrebne posebne statistike da se konstatuje, da je u drugoj polovini jula u ljetovalištima u Crnoj Gori, od Ulcinja do Herceg Novog, mnogo manje turista nego što ih je, u istom periodu, bilo prethodnih godina. Dovoljno je prošetati polupraznim plažama, ili proći kroz naselja u čijim su kućama i apartmanima zatvoreni i noću neosvijetljeni prozori, da bi se uvjerili da je situacija kritična.  Zabrinuti ugostitelji i turistički radnici se  plaše nemogućnosti da održe svoj biznis, i državi i zaposlenima plate ugovorene obaveze.

Državna politika u kombinaciji sa ratom u Ukrajini i globalnom ekonomskom krizom dala je rezultate. Sankcije uvedene Ruskoj Federaciji i zabrana letova za Crnu Goru iz zemlje iz koje je dolazio najveći broj turista na Crnogorsko primorje, desetkovala je ovogodišnji turistički promet. Dio nepovoljne klime za domaći turizam predstavlja i pojačana nacionalistička retorika predstavnika pojedinih političkih partija zbog koje su mnogi turisti iz Srbije i okruženja potražili odmor i mir na drugim odredištima. Otišli su u Grčku, Tursku, Egipat… Na koncu, visoke cijene usluga, hrane i pića, plažnog mobilijara, parkinga…, uticale su na odluku turista iz regiona da zaobiđu Crnu Goru.

Koliki je stvarni broj gostiju koji je do 15 jula registrovan u svim vidovima smještaja, teško je doznati. Zvanično državno tijelo za statistiku, Monstat, poslovično neažurno, ima podatke samo za maj  ove godine. Nacionalna turistička organizacija raspolaže sa podacima od 8. jula, po kojima je u to vrijeme u Crnoj Gori boravilo 94.836 turista. To je za 5,37 odsto više nego lani, likuju iz krovne turističke organizacije. Od tog broja u privatnom smještaju prijavljeno je 64.243 a u hotelskom 29.993 gosta. U odnosu na ljeto 2021. broj turista u privatnom smještaju veći je za 3,14 odsto a u hotelima povećanje iznosi čak 10,56 odsto.

I dok NTO iz Podgorice servira podatke o još jednoj uspješnoj sezoni, boljoj od prethodne, vijesti sa terena sasvim su drugačije. Očajni izdavaoci privatnog smještaja nerijetko i bukvalno plaču, njihovi apartmani, kuće, soliteri i naselja zidani za stotine hiljada turista sada zvrje poluprazni, bez najava za bolji buking u avgustu.

Ni svi hotelski kapaciteti sa kojima raspolaže crnogorski turizam nisu popunjeni. Bar tako kažu njihovi vlasnici. Samo taj podatak morao bi biti svojevrstan alarm za nadležno ministarstvo, iz kojeg se, povodom loše turističke sezone, ne oglašavaju. A kada to i učini ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, za neuspjeh okrivi druge, odnosno prethodnu vlast.

Slaba je posjeta i u restoranima i kafićima. Dio odgovornosti snose  turistički i ugostiteljski radnici koji su u susret ljetu značajno podigli cijene svojih usluga. Podatke NTO demantovao je i premijer Dritan Abazović. Prvi put se dogodilo da je neko iz Vlade priznao ostvareni turistički promet do polovine jula, ne opravdava prognoze i očekivanja.  On se sarkastično osvrnuo na divljanje cijena turističkih usluga duž cijelog primorja: „Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali. To do sada Crna Gora vidjela nije. Moramo da znamo da je cijena vode na primorju i do 4 eura, a prije godinu dana bila je 1,5 euro. Neke sojenice (na Adi Bojani) izdavale su se po 50 eura, a sada po 250 eura. Samo treba da budemo realni i pošteni“, kazao je Abazović.

Slaba posjeta natjerala je pojedine izdavaoce privatnog smještaja da nerealne cijene donekle koriguju.  Ugostitelji to nisu učinili. U centru Budve, u kafićima oko Starog grada obična kafa staje od 2 – 2,5 eura, pivo 5, najjednostavnija pica više od 10 eura. Komplet ležaljki na plažama okolo iznajmljuje se po cijeni od 15 do 30 eura. Na drugim udaljenijim plažama cijene su i više, dostižu i nevjerovatnih 150, 250 ili 500 eura za jedan komplet od dvije ležaljke i suncobran. Tako da premijer Abazović i nije u pravu. Cijene plažnih usluga, jela i pića na pojedinim mjestima, prevazišle su one na Azurnoj obali.

U  Budvi se odmara oko 15.750 gostiju. Što je za oko 32 odsto manje nego polovinom jula prošle godine. U hotelima je registrovano 12.980 turista, sedam odsto manje nego lani.

Turisti su uglavnom iz Rusije, Ukrajine, Srbije i Bosne i Hercegovine. Projekcije koje su nakon uvođenja sankcija Rusiji plasirane iz Nacionalne turističke organizacije, kako će pojačanom kampanjom  turiste iz Ukrajine i Rusije nadomjestiti  turistima iz zapadnoevroskih zemalja, nisu se obistinile. Turisti iz evropskih zemalja duži niz godina ne dolaze u Crnu Goru u nekom značajnijem obimu.

Iako je svakome jasno da je turistička sezona podbacila, u turističkim organizacijama Tivta, Kotora i Herceg Novog tvrde drugačije. Zadovoljni su posjetom koja bilježi konstantan rast broja turista u odnosu na ljeto 2021.

Prema podacima TO Tivat, u ovom malom turističkom gradu 15. jula prijavljeno je 7.630 turista ili za 9 odsto više nego prošlog ljeta. Većina gostiju bila je iz Srbije. Prethodnih godina trećinu svih posjetilaca činili su gosti iz Rusije i Ukrajine, koji ovoga ljeta, iz poznatih razloga, nisu došli.

TO Kotor bilježi 400 gostiju više nego lani, odnosno ukupno 6.793. Očekuju povećanje broja turista krajem jula i početkom avgusta i ne kriju zadovoljstvo dosadašnjom posjetom.

Sezona je više nego uspješna i u Herceg Novom. U poznatom turističkom gradu 15. jula odmaralo je 22.494 turista, u hotelima 6.495 a u privatnom smještaju 15.933. To je u konačnom 5 odsto više nego što je bilo lani.

Nacionalna i lokalne turističke organizacije objavljenim podacima prave zabunu i dovode u pitanje  ocjenu o propasti ovogodišnje turističke sezone. Da li se radi o političkom uticaju i friziranju rezulata koje je  za vrijeme vladavine DPS-a bilo uobičajena praksa, ili je nešto drugo u pitanju, teško je razumjeti.  Radi se o opštinama u kojoj je lokalna vlast promijenjena, pa bi valjalo da se i praksa uljepšavanja realnosti konačno napusti.

Šta god se u društvu i u svijetu dešavalo i uprkos tome što svaki građanin i privrednik u primorskim opštinama svojim očima vidi da je situacija lošija nego što je bila, iz ovih partijskih bunkera uvijek su stizali optimistički signali, šarene laže da je svega, bez obzira na okolnosti, za neki procenat više.

Direktor TO Budva Nemanja Kuljača, kaže, kako je odlučio da praksu fingiranja rezultata koji se objavljuju prekine. Dao je tačne podatke broja posjetilaca koji  pokazuju da metropola crnogorskog turizma u jeku turističke sezone, bilježi pad prometa za 30 odsto.

Međutim, iako je posjeta slabija TO Budva bilježi gotovo duplo veće prihode od turističke takse. Za period od 01. januara do 18. jula ove godine, uplaćeno je po ovom osnovu 1,3 miliona eura, dok je za isti period prošle godine taj iznos bio 750.000 eura. U ovoj TO očekuju veći dolazak gostiju krajem jula i početkom avgusta. Međutim, loš glas o propasti ovogodišnje ljetnje sezone u Crnoj Gori obišao je svijet, odnosno potencijalna turistička tržišta.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo