Povežite se sa nama

Izdvojeno

TURISTIČKA SEZONA ISPOD OČEKIVANJA: Zvanični podaci jedno, na terenu drugo

Objavljeno prije

na

U drugoj polovini jula u ljetovalištima u Crnoj Gori, od Ulcinja do Herceg Novog, mnogo je manje turista nego što ih je, u istom periodu, bilo prethodnih godina. Dovoljno je prošetati plažama koje su poluprazne, ili proći kroz naselja u čijim su kućama i apartmanima zatvoreni i noću neosvijetljeni prozori, da bi se uvjerili da  situacija nije dobra.  Ugostitelji i turistički radnici se plaše nemogućnosti da održe  biznis  i državi i zaposlenima plate obaveze

 

Gotovo svi mediji i portali u regionu objavili su vijest kako je turistička sezona na Crnogorskom primorju propala. Pozivajući se na pisanje ovdašnjih medija, senzacionalističkim naslovima  izvještavali su  da je sezona u Crnoj Gori „pukla“, te da je turistički špic koji se vezuje za 15. jul, ovoga ljeta izostao. A kada će se dogoditi i da li će uopšte, niko ne može sa sigurnošću  prognozirati.

Nisu potrebne posebne statistike da se konstatuje, da je u drugoj polovini jula u ljetovalištima u Crnoj Gori, od Ulcinja do Herceg Novog, mnogo manje turista nego što ih je, u istom periodu, bilo prethodnih godina. Dovoljno je prošetati polupraznim plažama, ili proći kroz naselja u čijim su kućama i apartmanima zatvoreni i noću neosvijetljeni prozori, da bi se uvjerili da je situacija kritična.  Zabrinuti ugostitelji i turistički radnici se  plaše nemogućnosti da održe svoj biznis, i državi i zaposlenima plate ugovorene obaveze.

Državna politika u kombinaciji sa ratom u Ukrajini i globalnom ekonomskom krizom dala je rezultate. Sankcije uvedene Ruskoj Federaciji i zabrana letova za Crnu Goru iz zemlje iz koje je dolazio najveći broj turista na Crnogorsko primorje, desetkovala je ovogodišnji turistički promet. Dio nepovoljne klime za domaći turizam predstavlja i pojačana nacionalistička retorika predstavnika pojedinih političkih partija zbog koje su mnogi turisti iz Srbije i okruženja potražili odmor i mir na drugim odredištima. Otišli su u Grčku, Tursku, Egipat… Na koncu, visoke cijene usluga, hrane i pića, plažnog mobilijara, parkinga…, uticale su na odluku turista iz regiona da zaobiđu Crnu Goru.

Koliki je stvarni broj gostiju koji je do 15 jula registrovan u svim vidovima smještaja, teško je doznati. Zvanično državno tijelo za statistiku, Monstat, poslovično neažurno, ima podatke samo za maj  ove godine. Nacionalna turistička organizacija raspolaže sa podacima od 8. jula, po kojima je u to vrijeme u Crnoj Gori boravilo 94.836 turista. To je za 5,37 odsto više nego lani, likuju iz krovne turističke organizacije. Od tog broja u privatnom smještaju prijavljeno je 64.243 a u hotelskom 29.993 gosta. U odnosu na ljeto 2021. broj turista u privatnom smještaju veći je za 3,14 odsto a u hotelima povećanje iznosi čak 10,56 odsto.

I dok NTO iz Podgorice servira podatke o još jednoj uspješnoj sezoni, boljoj od prethodne, vijesti sa terena sasvim su drugačije. Očajni izdavaoci privatnog smještaja nerijetko i bukvalno plaču, njihovi apartmani, kuće, soliteri i naselja zidani za stotine hiljada turista sada zvrje poluprazni, bez najava za bolji buking u avgustu.

Ni svi hotelski kapaciteti sa kojima raspolaže crnogorski turizam nisu popunjeni. Bar tako kažu njihovi vlasnici. Samo taj podatak morao bi biti svojevrstan alarm za nadležno ministarstvo, iz kojeg se, povodom loše turističke sezone, ne oglašavaju. A kada to i učini ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, za neuspjeh okrivi druge, odnosno prethodnu vlast.

Slaba je posjeta i u restoranima i kafićima. Dio odgovornosti snose  turistički i ugostiteljski radnici koji su u susret ljetu značajno podigli cijene svojih usluga. Podatke NTO demantovao je i premijer Dritan Abazović. Prvi put se dogodilo da je neko iz Vlade priznao ostvareni turistički promet do polovine jula, ne opravdava prognoze i očekivanja.  On se sarkastično osvrnuo na divljanje cijena turističkih usluga duž cijelog primorja: „Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali. To do sada Crna Gora vidjela nije. Moramo da znamo da je cijena vode na primorju i do 4 eura, a prije godinu dana bila je 1,5 euro. Neke sojenice (na Adi Bojani) izdavale su se po 50 eura, a sada po 250 eura. Samo treba da budemo realni i pošteni“, kazao je Abazović.

Slaba posjeta natjerala je pojedine izdavaoce privatnog smještaja da nerealne cijene donekle koriguju.  Ugostitelji to nisu učinili. U centru Budve, u kafićima oko Starog grada obična kafa staje od 2 – 2,5 eura, pivo 5, najjednostavnija pica više od 10 eura. Komplet ležaljki na plažama okolo iznajmljuje se po cijeni od 15 do 30 eura. Na drugim udaljenijim plažama cijene su i više, dostižu i nevjerovatnih 150, 250 ili 500 eura za jedan komplet od dvije ležaljke i suncobran. Tako da premijer Abazović i nije u pravu. Cijene plažnih usluga, jela i pića na pojedinim mjestima, prevazišle su one na Azurnoj obali.

U  Budvi se odmara oko 15.750 gostiju. Što je za oko 32 odsto manje nego polovinom jula prošle godine. U hotelima je registrovano 12.980 turista, sedam odsto manje nego lani.

Turisti su uglavnom iz Rusije, Ukrajine, Srbije i Bosne i Hercegovine. Projekcije koje su nakon uvođenja sankcija Rusiji plasirane iz Nacionalne turističke organizacije, kako će pojačanom kampanjom  turiste iz Ukrajine i Rusije nadomjestiti  turistima iz zapadnoevroskih zemalja, nisu se obistinile. Turisti iz evropskih zemalja duži niz godina ne dolaze u Crnu Goru u nekom značajnijem obimu.

Iako je svakome jasno da je turistička sezona podbacila, u turističkim organizacijama Tivta, Kotora i Herceg Novog tvrde drugačije. Zadovoljni su posjetom koja bilježi konstantan rast broja turista u odnosu na ljeto 2021.

Prema podacima TO Tivat, u ovom malom turističkom gradu 15. jula prijavljeno je 7.630 turista ili za 9 odsto više nego prošlog ljeta. Većina gostiju bila je iz Srbije. Prethodnih godina trećinu svih posjetilaca činili su gosti iz Rusije i Ukrajine, koji ovoga ljeta, iz poznatih razloga, nisu došli.

TO Kotor bilježi 400 gostiju više nego lani, odnosno ukupno 6.793. Očekuju povećanje broja turista krajem jula i početkom avgusta i ne kriju zadovoljstvo dosadašnjom posjetom.

Sezona je više nego uspješna i u Herceg Novom. U poznatom turističkom gradu 15. jula odmaralo je 22.494 turista, u hotelima 6.495 a u privatnom smještaju 15.933. To je u konačnom 5 odsto više nego što je bilo lani.

Nacionalna i lokalne turističke organizacije objavljenim podacima prave zabunu i dovode u pitanje  ocjenu o propasti ovogodišnje turističke sezone. Da li se radi o političkom uticaju i friziranju rezulata koje je  za vrijeme vladavine DPS-a bilo uobičajena praksa, ili je nešto drugo u pitanju, teško je razumjeti.  Radi se o opštinama u kojoj je lokalna vlast promijenjena, pa bi valjalo da se i praksa uljepšavanja realnosti konačno napusti.

Šta god se u društvu i u svijetu dešavalo i uprkos tome što svaki građanin i privrednik u primorskim opštinama svojim očima vidi da je situacija lošija nego što je bila, iz ovih partijskih bunkera uvijek su stizali optimistički signali, šarene laže da je svega, bez obzira na okolnosti, za neki procenat više.

Direktor TO Budva Nemanja Kuljača, kaže, kako je odlučio da praksu fingiranja rezultata koji se objavljuju prekine. Dao je tačne podatke broja posjetilaca koji  pokazuju da metropola crnogorskog turizma u jeku turističke sezone, bilježi pad prometa za 30 odsto.

Međutim, iako je posjeta slabija TO Budva bilježi gotovo duplo veće prihode od turističke takse. Za period od 01. januara do 18. jula ove godine, uplaćeno je po ovom osnovu 1,3 miliona eura, dok je za isti period prošle godine taj iznos bio 750.000 eura. U ovoj TO očekuju veći dolazak gostiju krajem jula i početkom avgusta. Međutim, loš glas o propasti ovogodišnje ljetnje sezone u Crnoj Gori obišao je svijet, odnosno potencijalna turistička tržišta.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo