Povežite se sa nama

MONITORING

OLIVERA ILINČIĆ: MAROVIĆEV EKSPERTKINJA ZA MAHINACIJE: Proizvedi milionere, pa ih opelješi

Objavljeno prije

na

,,Ne pitaj šta možeš učiniti za svoj grad, već gledaj šta sve možeš uzeti od njega”. Ova parafraza čuvene rečenice američkog predsjednika Džona Kenedija, poslužila je, izgleda, kao moto budvanske kriminalne grupe, koja je duži niz godina sistematski i organizovano pljačkala kasu turističke prijestonice, njene građane i državu. Većinu građana Budve oštetili su bez njihovog znanja i dopuštenja, dok su neki međutim, dali svoj pristanak i puni doprinos da budu prevareni za ogromne novčane iznose.

U svom nedavnom nastupu na Javnom servisu, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, još jednom je, nadahnuto, pojasnio specifičnosti i načine kriminalnog udruživanja u Budvi.

,,Radilo se o veoma složenoj i brojnoj kriminalnoj organizaciji koja je koristila vrlo sofisticirane metode, koja je djelovala i na međunarodnom nivou, koristila poluge sistema, organe lokalne zajednice Opštine Budva… Koja ne broji samo 30 članova nego više povezanih lica… Tužilaštvo je otvorilo finansijsku istragu protiv 87 što okrivljenih što povezanih lica, da se utvrdi sva imovina koju ova lica posjeduju… kako bi se moglo krenuti sa predlaganjem sudu u oduzimanje imovine za koju se utvrdi da nije stečena na zakonit način…”, nabrajao je Katnić.

Budvanska kriminalna grupa ili je formirala svoje firme preko kojih je obavljala nezakonite poslove ili je sarađivala sa drugim pravnim licima, kazao je tužilac. Jedna od takvih je kompanija Property investments, na čije je račune otišla velika količina pokradenog novca, najmanje 15 miliona eura. Inače konačna suma za koju je opštinska kasa oštećena u osam afera za koje je okrivljen Svetozar Marović, procijenjena je na 45,5 miliona eura.

Iza navedene firme stoji državljanka Srbije Olivera Ilinčić, koju tužilaštvo označava kao ključnog igrača u više predmeta. Kompanija Property investments formirana je kao neka vrsta fonda za preprodaju zemljišta, koje je tokom ruskog investicionog talasa na budvansku rivijeru dostizalo vrtoglave cijene. Ilinčić je podizala milionske kredite kod banaka, prvenstveno kod Prve banke, da bi tim novcem plaćala atraktivne parcele mještana, koje je dalje preprodavala bogatim kupcima.

Ilinčićeva je bila bliska saradnica Svetozara Marovića, koji je nedavno priznao da je bio organizator budvanske kriminalne organizacije. Većinu poslova za koje je okrivljen obavljao je preko računa njenih firmi, registrovanih na of-šor destinacijama. Saradnju su započeli u vrijeme Marovićevog predsjednikovanja zajedničkom državom SCG, u kojoj je Olivera Ilinčić obavljala funkciju savjetnika za međunarodne ekonomske odnose. Prethodno je bila u vrhu uprave Narodne banke Jugoslavije, kao direktor deviznog sektora i saradnica Mladena Dinkića. Pri kraju mandata u SCG Marović je Oliveri Ilinčić povjerio funkciju direktora Fonda za privatizaciju vojne imovine Srbije i Crne Gore.

Tada su prodate mnoge vojne baze poput Skočiđevojke u Reževićima, vojna odmarališta i druge vrijedne nekretnine na Crnogorsko primorju. Austrijsku tvrđavu Arza na poluostrvu Luštica, pazario je u to vrijeme srpski biznismen Mirko Latinović, koji kasnije postaje Marovićev partner u brojnim poslovima u Budvi, među kojima je najpoznatiji, izgradnja stambeno-poslovnog centra TQ Plaza, u kome je Opština oštećena za iznos od 20 miliona eura.

Nakon raspada zajedničke države, postala je izvršni direktor kompanije Futura plus, Stanka Subotića Caneta, ali je poslovna saradnja sa Marovićem

nastavljena u Crnoj Gori.

Protiv Olivere Ilinčić tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak za krivično djelo prevare, izvršeno na organizovan način, dok je izvršni direktor kompanije, Katarina Radičević, hapšena u predmetu WTE-otpadne vode. Tužilaštvo je izdalo centralnu potjernicu za Ilinčićevom, koja živi u Beogradu.

Ona se tereti da je u sprezi sa Marovićem prevarila 13 građana Budve za iznos od ukupno 12,2 miliona eura. Katnić je naglasio kako tužilaštvo štiti i građane, pored toga što štiti društvenu zajednicu. Oštećeni Budvani sklapali su ugovore pod nejasnim uslovima i pozajmljivali novac članovima ove kriminalne grupe. Istragom je utvrđeno da su bili prevareni, te je sva imovina nekoliko firmi blokirana i oštećeni građani imaju pravo da se naplate za iznose koji im nisu vraćeni, naglasio je tužilac Katnić.

Izvjestan broj građana, uglavnom istaknutih članova Demokratske partije socijalista, gradskih funkcionera ili biznismena, godinama su pozajmljivali pozamašne svote novca Maroviću. Radilo se o svojevrsnom reketu koji su prozvani morali da plate. Problemi su nastali kada im novac u dogovoreno vrijeme nije vraćen.

Ova nesvakidašnja priča koja je stigla do Specijalnog tužilaštva zanimljiva je zato što su prevareni građani godinama o tome ćutali. Progovorili su tek tokom tužilačkih istraga u ispovijestima pred specijalnim tužiocem. Sada redom tvrde da su novac davali kako bi pomogli Budvi, Crnoj Gori ili Prvoj banci kad je ova zapala u krizu. Rukovođeni su, kažu, patriotskim razlozima i vjerom u državu i njene institucije. Među onima koji su novac pozajmljivali pominju se imena budvanskih rukovodilaca i privrednika, direktor Komunalnog Đoko Medin, koji je dao 750.000 eura, Vido Anđus, bivši odbornik DPS-a i predsjednik MZ Sveti Stefan pozajmio je Oliverinoj firmi 350.000 eura. Najveću donaciju od čak pet miliona eura Maroviću lično dao je Gojko Kapisoda, osumnjičen u predmetu WTE-otpadne vode. Biznismen Ilija Armenko dao je 310.000, porodicama Dragović i Divanović isparilo je oko 3,5 miliona sa računa u Prvoj banci.

Od 13 Budvana, Marović i Olivera uzeli su više od 12 miliona eura.

Lokalnoj i široj javnosti nije poznato da je gradska uprava Budve uputila apel bogatim sugrađanima da pomognu gradu koji je u finansijskom kolapsu. I kakav je to grad koji tajno pozajmljuje od privatnih lica. Budvanski patrioti ne navode na koji račun je novac uplaćivan i na šta je utrošen. Da li su novac davali kao donatori ili dobrotvori u svrhu izgradnje jednog doma zdravlja ili porodilišta koji Budvi nedostaju, za zgradu pozorišta, za popločavanje i uređenje propalih ulica i trgova ili za bilo koji projekat od koristi za sve građane.

Pozajmljivači su, kako sami navode, spremno donosili velike novce samo na poziv predsjednika Opštine ili čelnika vladajuće partije, koje su izjednačili sa državom Crnom Gorom.

,,Bivši potpredsjednici Opštine Budva Lazar Rađenović i Milenko Medigović zvali su me 2008. godine i tražili da pozajmim Budvi 310.000 eura. Rekli su da treba da se pomogne Opština. Novac mi je bio na računu u Prvoj banci, oni su to saznali. Vjerovao sam institucijama sistema i državi koja mi je tražila pare, a i ljudima koji su rukovodili Opštinom. Bili su moji prijatelji i drugovi. Zato sam im i dao novac, a tužilaštvo zna gdje je otišao taj novac. Zna cijela Budva, znam i ja, ali nisam vidio. Ne mogu direktno da uperim prst u Svetozara Marovića, ali on se interesovao za moj novac”, kazao je Vijestima Armenko, osam godina kasnije.

Budvani znaju da niko od njih novac nije davao bez sopstvene računice o korisnim efektima za sebe ili svoje bližnje. Nisu oni slučajno tipovani od strane budvanskog kriminalnog klana. Raspodjelom vlasti dobili su vodeće pozicije u gradskoj upravi za sebe ili članove svojih porodica, odborničke mandate, unosne direktorske funkcije, mjesta sekretara za urbanizam, za komunalno-stambene poslove, u turističkoj organizaciji, olakšice prilikom bespravne ili planske gradnje objekata… Sve im je stiglo na naplatu.

Neki od njih pristajali su da im se novac koji su privatno pozajmili privatnom licu, vrati preko Opštine i njenih aranžmana sa trećim, privatnim firmama, putem naduvavanja računa po ugovorima za izvršene usluge i poslove. Preko izgradnje postrojenja za otpadne vode u Bečićima vraćeno je pet miliona Kapisodi. Dok su se direktor Komunalnog Đoko Medin i Ilija Armenko namirivali preko firme Kopirajt, vlasnika Marka Kentere, putem zamršenih transakcija koje uključuju izdavanje mjenica od strane Opštine, kao jemca, koje sada stižu na naplatu.

Da bi se njih dvojici naplatila Opština je prodala parcelu na kojoj se nalazi dječje igralište kod Jadranskog sajma za 1,4 miliona eura, koji je u cjelosti otišao na račune Kenterovih firmi Kopirajt i Multimedija. I sve to u ime patriotizma, drugarstva i velike ljubavi prema Budvi.

Poslovni odnos sa Oliverom Ilinčić i njenom firmom Property investments funkcionisao je tako što su oštećeni Budvani koristili njene usluge za prodaju zemljišta ruskim milionerima. Novac je uplaćivan na račune Prve banke, na osnovu kojih je firma Property podizala nove kredite koje nije vraćala, pa bi banka, Budvanima skidala novac sa računa.

Zahvaljujući njenim agentskim sposobnostima i tadašnjem ugledu Marovića među ruskim investitorima, bez čijeg znanja ni jedna veća kupoprodajna transkacija na teritoriji Opštine Budva nije mogla biti izvršena, za svoje placeve dobijali su više nego povoljne cijene. Obogatili su se, ali su na kraju iz tih poslovnih kombinacija izašli kao prevarena strana, bez dobrog dijela svog novca.

U skladu sa narodnom – ko sa đavolom tikve sadi, o glavu mu se obijaju.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo