Povežite se sa nama

MONITORING

SIVA EKONIMJA: Biznis bez granica

Objavljeno prije

na

kap_glavna-660x330

U Francuskoj mjesecima traju protesti zbog reforme Zakona o radu, stanje postaje sve komplikovanije. Vlada je primorana da koristi rezerve goriva, kako bi izašla na kraj s nestašicama koje su izazvane blokadama skladišta. Pored skladišta goriva, sindikati blokiraju željeznicu, električnu mrežu i nuklearne elektrane kako bi primorali vladu da odustane od reforme zakona o radu, osmišljene da Francuska bude konkurentnija.

Demonstranti se, između ostalog, protive produženju radne nedjelje koja u Francuskoj trenutno iznosi 35 sati. Pored toga, zakon bi omogućio poslodavcima znatno lakše otpuštanje i zapošljavanje radnika. Drugim riječima, radnik nikada neće biti siguran ima li zaista posao ili bi već sutra mogao biti zamijenjen nekim ko je spreman da radi isto za manje novca.

U Briselu su se ovih dana sukobili policija i demonstranti koji

su se okupili na ulicama u znak protesta zbog socijalne i ekonomske politike vlade. Policajci su koristili vodene topove. U sukobima je povrijeđen najmanje jedan policajac i nekoliko demonstranata. Demonstranti i sindikati protive se novim mjerama vlade desnog centra koje predviđaju veću fleksibilnost radnika, produženje radnog staža i manje plate. Demonstranti su zahtijevali od vlade da se više angažuje u borbi protiv utaje poreza.

Naša vlada nema takvih briga. Reakcije javnosti na najavu premijera Mila Đukanovića da planira dodatne redukcije prava zaposlenih očitovale su se u nekoliko saopštenja.

A nije malo poslodavcima obećao premijer Milo Đukanović: ukidanje disciplinskog postupka kako bi poslodavac bez njega mogao otpustiti radnika; strožije norme za kršenje radne discipline kako bi radnik lakše mogao biti otpušten; ukidanje propisa po kojima prava iz rada ne zastarijevaju, odnosno da rok zastare bude tri godine, produžetak mogućnosti zapošljavanja radnika na određeno sa dvije na tri godine; dodatnu strogoću oko propisivanja bolovanja.

Šta da se radi, premijer i poslodavci smatraju da su prava radnika prvenstveno – biznis barijere. Zašto bi neko kome nijesu isplaćivane plate imao pravo da zauvjek maltretira sirotog poslodavca, dovoljno je da tri godine vrda i onda – pojela maca. Neophodno je obezbijediti sve uslove da čovjek može, bez komplikacija da otpusti radnika koji, recimo, na dan izbora neće da obuče majicu sa brojem liste DPS-a. Mora se javašluku stati u kraj. Fakat da vam po zakonu sada poslodavac može uzeti trećinu plate ako se razbolite, barijera je kao klada. Mora se olakšati poslodavcima koji nesmotreno potpišu ugovor na duže od dva-tri mjeseca i time izgube pravo da se pozdrave sa radnikom koji se razbolio na osnovu jednostavne činjenice da mu je, u međuvremenu ugovor istekao. Dosjetke toga tipa nijesu rezervisane samo za privatne poslodavce: u prosvjeti žene koje su zaposlene na određeno često skraćuju porodiljsko bolovanje kako ne bi ostale bez posla kad im istekne ugovor. Naravno, one spadaju u srećnije jer im trudnoća nije kvalifikovana kao biznis barijera.

Samo dan nakon što je premijer, dakle, obnarodovao planove za nove ustupke poslodavcima, UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj) je objavio Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka „Neformalni rad: od izazova do rješenja”. Pokazalo se da je od ukupnog broja radno angažovanih u Crnoj Gori, 32,7 odsto angažovano ili neformalno ili im se dio zarade isplaćuje na ruke. Prvih je 22,3, drugih 10, 4 odsto.

Prema podacima iz Ankete MONSTAT-a o radnoj snazi za 2014. godinu, od ukupno 620 hiljada stanovnika Crne Gore, njih 432.000 je radne dobi, dok je od njih aktivno 260.500. Među aktivnim broj nezaposlenih je 47.300, zaposlenih je 213.200. Stopa aktiv¬nosti radno sposobnih muškaraca u Crnoj Gori je najniža u Evropi.

U okviru radno angažovanih, broj neformalno zaposlenih po Istraživanju je 46.400. Nepostojanje ovih radnih mjesta udvostručilo bi broj nezaposlenih.

Ukupan broj neregistrovanih zaposlenih i zaposlenih čija je zarada djelimično reg¬istrovana, u 2014. godini u Crnoj Gori je 70.418. Od tog broja, 46.452 zaposlenih nijesu registrovani i ostvaruju prihode bez formalnog evidentiranja, odnosno primaju platu u gotovini bez uplaćivanja pripadajućih poreza i doprinosa. Preostalih 23.966 zaposlenih ima djelimično registro¬vanu zaradu, tj. porezi i doprinosi se plaćaju na dio zarade (uobičajeno na minimalnu zaradu za određe¬ni nivo obrazovanja), dok ostatak dobijaju u gotovini bez plaćenih poreza i doprinosa.

Najjednostavnije rečeno: svaki peti zaposleni je neregistrovan – bez ugovora i bez uplaćivanja pripadajućih poreza i doprinosa; porezi i doprinosi djelimično su uplaćivani za svakog desetog zaposlenog.

Po osnovu izbjegavanja plaćanja pripadajućih poreza i doprinosa za neformalno zaposlene radnike, budžet Crne Gora je u 2014. godini imao 140,6 miliona eura manje prihoda, što čini 9,4 procenta ukupnih budžetskih prihoda.

Stopa neformalne zaposlenosti je najveća među mladima i starima. Neformalno je zaposleno 34 odsto onih koji imaju između 15 i 24 godine i 73 odsto osoba starih 65 i više godina.

U sažetku Izvještaja piše da neformalno zaposleni imaju znatno veću stopu rizika siromaštva od formalno zaposlenih – 17,1 prema 5,9 odsto.

Naravno da su iz vlade kazali da je problem univerzalan i da oko 60 odsto ukupno zaposlenih u svijetu radi u domenu neformalne ekonomije.

Stalna koordinatorka sistema UN i predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Fiona McCluney, ocijenila je da visok udio neformalne nezaposlenosti stvara niz negativnih efekata po ekonomiju. „Stvarni budžetski prihodi su niži nego što bi bili da su ti isti radnici formalno zaposleni, što znači manji iznos sredstava za sveobuhvatan sistem socijalne zaštite”, objasnila je McCluney.

Prema njenim riječima, uštede koje firme ostvare kroz neformalno zapošljavanje radnika dovode do nepravičnog poslovnog okruženja i smanjene konkurentnosti preduzeća koji posluju u skladu sa propisima, čime se stvaraju nepovoljni uslovi za razvoj tržišne ekonomije.

Neformalna ekonomija, konstatovano je u Izvještaju, često se povezuje sa siromaštvom, marginalizacijom i soci¬jalnom isključenošću pojedinca. ,,Na jednoj strani, prihodi od neformalne ekonomije smanjuju rizik od siromaštva. Na drugoj strani, angažman u sivoj ekonomiji utiče na ‘isključenost’ pojedinaca iz sistema socijalne zaštite i utiče na marginalizaciju pojedinaca angažovanih u neformalnom sektoru”.

Najčešće neformalno rade najmanje obrazovani. U grupi zaposlenih koji nemaju za¬vršenu osnovnu školu najveći broj, njih čak 70,9 odsto, angažovano je u okviru neformalnog sektora. Što je stepen obrazovanja veći, to je manji procenat neformalno zaposlenih. Prosječni prihodi neformalno zaposlenih su u prosjeku za 28,7 odsto niži u odnosu na prihode formalno zaposlenih.

Neplaćanje pripadajućih poreza i doprinosa, objašnjeno je u Izvještaju UNDP-a, posebno u dužem periodu, može uticati na povećanje rizika siromaštva u starosti. U Crnoj Gori u 2014. godini 19 odsto neregistrovanih zaposlenih radilo je na istom poslu duže od 15 godina. Penziju neće gledati.

Interes poslodavaca da radnike zapošljavaju neformalno je jasan: više od polovine poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zapošljavanja više od zaprijećenih kazni, iako su one relativno visoke za crnogorske uslove i kreću se od 2.000 do 20.000 eura.

Za trećinu zaposlenih u Crnoj Gori, zato što rade neregistrovano, problematično je ostvarivanje osnovnih prava zagarantovanih radnim zakonodavstvom. Tu su: otkazni rok, otpremnina, mogućnost nadoknade neisplaćenih zarada, pravo kolektivnog pregovaranja, otpremnine, minimalna zarada, radno vrijeme, otkazni rok, odmori i druga prava koja se garantuju radnim propisima. ,,Kao posebnu opasnost neregistrovanog rada 15 odsto zaposlenih vidi i u mobingu, tj. ‘nekorektnom’ odnosu poslodavca prema zaposlenom na radnom mjestu i moguću diskriminaciju”, ocijenjeno je u Izvještaju. Približno jedna trećina neregis¬trovanih zaposlenih nema nijedan plaćeni slobodan dan tokom sedmice.

,,Umjesto kratkoročnih i pojedinačnih mjera, potrebne su konzistentne sistemske promjene i dugoročna posvećenost u njihovoj primjeni da bi se uticalo na uzroke neformalne zaposlenosti”, jedan je od zaključaka Istraživanja.

Zvuči logično, ali se kosi sa jednim od važnih principa ovdašnje ekonomske misli – siva ekonomija odlična je za lov u mutnom, bogaćenje bogatih i siromašenje siromašnih.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo