U Francuskoj mjesecima traju protesti zbog reforme Zakona o radu, stanje postaje sve komplikovanije. Vlada je primorana da koristi rezerve goriva, kako bi izašla na kraj s nestašicama koje su izazvane blokadama skladišta. Pored skladišta goriva, sindikati blokiraju željeznicu, električnu mrežu i nuklearne elektrane kako bi primorali vladu da odustane od reforme zakona o radu, osmišljene da Francuska bude konkurentnija.
Demonstranti se, između ostalog, protive produženju radne nedjelje koja u Francuskoj trenutno iznosi 35 sati. Pored toga, zakon bi omogućio poslodavcima znatno lakše otpuštanje i zapošljavanje radnika. Drugim riječima, radnik nikada neće biti siguran ima li zaista posao ili bi već sutra mogao biti zamijenjen nekim ko je spreman da radi isto za manje novca.
U Briselu su se ovih dana sukobili policija i demonstranti koji
su se okupili na ulicama u znak protesta zbog socijalne i ekonomske politike vlade. Policajci su koristili vodene topove. U sukobima je povrijeđen najmanje jedan policajac i nekoliko demonstranata. Demonstranti i sindikati protive se novim mjerama vlade desnog centra koje predviđaju veću fleksibilnost radnika, produženje radnog staža i manje plate. Demonstranti su zahtijevali od vlade da se više angažuje u borbi protiv utaje poreza.
Naša vlada nema takvih briga. Reakcije javnosti na najavu premijera Mila Đukanovića da planira dodatne redukcije prava zaposlenih očitovale su se u nekoliko saopštenja.
A nije malo poslodavcima obećao premijer Milo Đukanović: ukidanje disciplinskog postupka kako bi poslodavac bez njega mogao otpustiti radnika; strožije norme za kršenje radne discipline kako bi radnik lakše mogao biti otpušten; ukidanje propisa po kojima prava iz rada ne zastarijevaju, odnosno da rok zastare bude tri godine, produžetak mogućnosti zapošljavanja radnika na određeno sa dvije na tri godine; dodatnu strogoću oko propisivanja bolovanja.
Šta da se radi, premijer i poslodavci smatraju da su prava radnika prvenstveno – biznis barijere. Zašto bi neko kome nijesu isplaćivane plate imao pravo da zauvjek maltretira sirotog poslodavca, dovoljno je da tri godine vrda i onda – pojela maca. Neophodno je obezbijediti sve uslove da čovjek može, bez komplikacija da otpusti radnika koji, recimo, na dan izbora neće da obuče majicu sa brojem liste DPS-a. Mora se javašluku stati u kraj. Fakat da vam po zakonu sada poslodavac može uzeti trećinu plate ako se razbolite, barijera je kao klada. Mora se olakšati poslodavcima koji nesmotreno potpišu ugovor na duže od dva-tri mjeseca i time izgube pravo da se pozdrave sa radnikom koji se razbolio na osnovu jednostavne činjenice da mu je, u međuvremenu ugovor istekao. Dosjetke toga tipa nijesu rezervisane samo za privatne poslodavce: u prosvjeti žene koje su zaposlene na određeno često skraćuju porodiljsko bolovanje kako ne bi ostale bez posla kad im istekne ugovor. Naravno, one spadaju u srećnije jer im trudnoća nije kvalifikovana kao biznis barijera.
Samo dan nakon što je premijer, dakle, obnarodovao planove za nove ustupke poslodavcima, UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj) je objavio Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka „Neformalni rad: od izazova do rješenja”. Pokazalo se da je od ukupnog broja radno angažovanih u Crnoj Gori, 32,7 odsto angažovano ili neformalno ili im se dio zarade isplaćuje na ruke. Prvih je 22,3, drugih 10, 4 odsto.
Prema podacima iz Ankete MONSTAT-a o radnoj snazi za 2014. godinu, od ukupno 620 hiljada stanovnika Crne Gore, njih 432.000 je radne dobi, dok je od njih aktivno 260.500. Među aktivnim broj nezaposlenih je 47.300, zaposlenih je 213.200. Stopa aktiv¬nosti radno sposobnih muškaraca u Crnoj Gori je najniža u Evropi.
U okviru radno angažovanih, broj neformalno zaposlenih po Istraživanju je 46.400. Nepostojanje ovih radnih mjesta udvostručilo bi broj nezaposlenih.
Ukupan broj neregistrovanih zaposlenih i zaposlenih čija je zarada djelimično reg¬istrovana, u 2014. godini u Crnoj Gori je 70.418. Od tog broja, 46.452 zaposlenih nijesu registrovani i ostvaruju prihode bez formalnog evidentiranja, odnosno primaju platu u gotovini bez uplaćivanja pripadajućih poreza i doprinosa. Preostalih 23.966 zaposlenih ima djelimično registro¬vanu zaradu, tj. porezi i doprinosi se plaćaju na dio zarade (uobičajeno na minimalnu zaradu za određe¬ni nivo obrazovanja), dok ostatak dobijaju u gotovini bez plaćenih poreza i doprinosa.
Najjednostavnije rečeno: svaki peti zaposleni je neregistrovan – bez ugovora i bez uplaćivanja pripadajućih poreza i doprinosa; porezi i doprinosi djelimično su uplaćivani za svakog desetog zaposlenog.
Po osnovu izbjegavanja plaćanja pripadajućih poreza i doprinosa za neformalno zaposlene radnike, budžet Crne Gora je u 2014. godini imao 140,6 miliona eura manje prihoda, što čini 9,4 procenta ukupnih budžetskih prihoda.
Stopa neformalne zaposlenosti je najveća među mladima i starima. Neformalno je zaposleno 34 odsto onih koji imaju između 15 i 24 godine i 73 odsto osoba starih 65 i više godina.
U sažetku Izvještaja piše da neformalno zaposleni imaju znatno veću stopu rizika siromaštva od formalno zaposlenih – 17,1 prema 5,9 odsto.
Naravno da su iz vlade kazali da je problem univerzalan i da oko 60 odsto ukupno zaposlenih u svijetu radi u domenu neformalne ekonomije.
Stalna koordinatorka sistema UN i predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Fiona McCluney, ocijenila je da visok udio neformalne nezaposlenosti stvara niz negativnih efekata po ekonomiju. „Stvarni budžetski prihodi su niži nego što bi bili da su ti isti radnici formalno zaposleni, što znači manji iznos sredstava za sveobuhvatan sistem socijalne zaštite”, objasnila je McCluney.
Prema njenim riječima, uštede koje firme ostvare kroz neformalno zapošljavanje radnika dovode do nepravičnog poslovnog okruženja i smanjene konkurentnosti preduzeća koji posluju u skladu sa propisima, čime se stvaraju nepovoljni uslovi za razvoj tržišne ekonomije.
Neformalna ekonomija, konstatovano je u Izvještaju, često se povezuje sa siromaštvom, marginalizacijom i soci¬jalnom isključenošću pojedinca. ,,Na jednoj strani, prihodi od neformalne ekonomije smanjuju rizik od siromaštva. Na drugoj strani, angažman u sivoj ekonomiji utiče na ‘isključenost’ pojedinaca iz sistema socijalne zaštite i utiče na marginalizaciju pojedinaca angažovanih u neformalnom sektoru”.
Najčešće neformalno rade najmanje obrazovani. U grupi zaposlenih koji nemaju za¬vršenu osnovnu školu najveći broj, njih čak 70,9 odsto, angažovano je u okviru neformalnog sektora. Što je stepen obrazovanja veći, to je manji procenat neformalno zaposlenih. Prosječni prihodi neformalno zaposlenih su u prosjeku za 28,7 odsto niži u odnosu na prihode formalno zaposlenih.
Neplaćanje pripadajućih poreza i doprinosa, objašnjeno je u Izvještaju UNDP-a, posebno u dužem periodu, može uticati na povećanje rizika siromaštva u starosti. U Crnoj Gori u 2014. godini 19 odsto neregistrovanih zaposlenih radilo je na istom poslu duže od 15 godina. Penziju neće gledati.
Interes poslodavaca da radnike zapošljavaju neformalno je jasan: više od polovine poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zapošljavanja više od zaprijećenih kazni, iako su one relativno visoke za crnogorske uslove i kreću se od 2.000 do 20.000 eura.
Za trećinu zaposlenih u Crnoj Gori, zato što rade neregistrovano, problematično je ostvarivanje osnovnih prava zagarantovanih radnim zakonodavstvom. Tu su: otkazni rok, otpremnina, mogućnost nadoknade neisplaćenih zarada, pravo kolektivnog pregovaranja, otpremnine, minimalna zarada, radno vrijeme, otkazni rok, odmori i druga prava koja se garantuju radnim propisima. ,,Kao posebnu opasnost neregistrovanog rada 15 odsto zaposlenih vidi i u mobingu, tj. ‘nekorektnom’ odnosu poslodavca prema zaposlenom na radnom mjestu i moguću diskriminaciju”, ocijenjeno je u Izvještaju. Približno jedna trećina neregis¬trovanih zaposlenih nema nijedan plaćeni slobodan dan tokom sedmice.
,,Umjesto kratkoročnih i pojedinačnih mjera, potrebne su konzistentne sistemske promjene i dugoročna posvećenost u njihovoj primjeni da bi se uticalo na uzroke neformalne zaposlenosti”, jedan je od zaključaka Istraživanja.
Zvuči logično, ali se kosi sa jednim od važnih principa ovdašnje ekonomske misli – siva ekonomija odlična je za lov u mutnom, bogaćenje bogatih i siromašenje siromašnih.
Miloš BAKIĆ
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice