Povežite se sa nama

MONITORING

ONUFRIJE NA LITIJAMA: Nudi li se bivši ukrajinski model Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Ni jedna priča ni jednog aktera naše tekuće drame nema završen kraj. Iako su i Đukanović i mitropolit Amfilohije zaoštrili retoriku i poteze, obrt nije nemoguć.  I o tome svjedoči priča o ukrajinskom pravosljavlju koja se  koristi u domaćim odmjeravanjima.  Mitropolija je najavljujući posjetu mitropolita Onufrija na litijama,  posebno akcentovala da Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske partrijaršije, koju on vodi,  uživa veliku administrativnu autonomiju  od Moskve.  Da li je to bivši ukrajinski model,  jače autonomije Crkve od Beograda,  ono što Mitropolija  nudi?

 

Ukrajina, Rusija, Beograd, Kosovo –  ove su sedmice često ponavljane riječi  kada se govori o   Zakonu o slobodi vjerskih zajednica, koji je usvojen krajem godine, a koji je produbio krizu u zemlji i pokrenuo proteste i litije koje sedmicama predvodi Mitropolija crnogorsko primorska.  Ovdašnji Zakon se  sve češće pominje i koristi u pričama van Crne Gore.  Istovremeno stiče se utisak da se  rješenje koje se tiče  valjanosti Zakona,  i ne traži.   I da se on koristi u  nekim drugim, širim i većim političkim i geopolitičkim igrama.

Mitropolija još nije podnijela inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore, radi ispitivanja ustavnosti Zakona, iako je još početkom januara najavljeno da će se to desiti „uskoro“.  Još čekamo I datum novog termina sastanka Mitropolije i Vlade, na kom bi se nastavio „dijalog“, i pokušalo naći rješenje koje bi zaustavilo krizu.  Na prvom sastanku, nije se mrdnulo ni milimetar s početnih pozicija.  Poslije su  mitropolit Amfilohije i predsjednik Milo Đukanović nastavili  da odmjeravaju snage, šaljući jedan drugom poruke sa skupova i preko medija.

Poreska Uprava je najavila da će naplatiti poreski dug Mitropolije,  Đukanović je na TV Face,  govoreći o Zakonu, pomenuo  velikosprske nacionaliste koji Crnu Goru hoće da „vrate pod kišobran Srbije i učine odgovornom Srbiji i sveslovenskim interesima čija je centrala u Moskvi“,  potom u  Ženevi saopštio da je država na udaru i da postoji „otvorna sprega crkve sa nacionalističkim  vansistemskim djelovanjem“. Mitropolit Amfilohije je na litiji u Risnu pozvao  vjernike  da ne glasaju za vladajuću partiju, uključivši se tako  u lokalnu političku utakmicu.  Čini se da su  Đukanović i Amfilohije udaljeniji ove sedmice nego prethodne  kada su  lideri DF obznanili da je mitropolit blagosiljao njihov ulazak u lokalnu izbornu trku u Tivtu. To se moglo tumačiti ustupkom Đukanoviću, pošto DPS-u odgovaraju izbori u ovakvim uslovima.   No, ni jedna priča ni jednog aktera naše tekuće drame nema završen kraj.  Zaoštravanje  odnosa ne znači da nije moguć obrt u odnosima  dva višedecenijska strateška partnera, već iskaljena  u proizvodnji krize I pružanje ruke kako bi očuvali svoja  zemljska carstva.  Đukanović ima u vidu da je je Mitropolija   najozbiljnija politička prijetnja DPS-u. I da su na litijama MPC i njegove pristalice.

Mitroplija je najavila i novitet:  u Crnu Goru ove sedmice  dolazi  „poglavar Ukrajinske Pravoslavne Crkve Blaženjejši Mitropolit Kijevski i cijele Ukrajine g. Onufrije”.

“On će, u pratnji nekoliko ukrajinskih arhijereja, zajedno sa vjernim narodom, sveštenstvom i monaštvom SPC u Crnoj Gori predvoditi Svetosimeonovsku litiju podgoričkim ulicama, od Hrama Vaskrsenja do Nemanjinog grada”, pojasnio je rektor Bogoslovije Gojko Perović.  Perović je zaboravio da napomene, da je Onufriju vaseljenski patrijarh Vartolomej oduzeo titulu i eparhije, iako formalno nije raščinjen. Onufrije je sada u stvari ruski mitropolit u Kijevu.  Da to potvrdi, oglasila se i ambasada Ukrajine u Crnoj Gori. Iz ambasade su saopštili i da “smatraju neprikladnim da predstavnik Ruske pravoslavne crkve – mitropolit Onufrije – komentariše unutrašnja pitanja Crne Gore u ime Ukrajinaca“

Vaseljenski patrijarh Bartolomej poslao je 2018. pismo mitropolitu  Onufriju, u kom mu je saopštio  da nakon Vijeća za ujedinjenje on neće moći nositi titulu “Kijevskog mitropolita i cijele Ukrajine”, jer će ta titula biti dodijeljena novoizabranom poglavaru crkve.  Titula poglavara Ukrajinske Pravolavne Crkve, Mitropolita kijevskog i sve Ukrajine je  gramatom Vaseljenskog Partrijarha Vartolomeja data mitropolitu Epifaniju Dumenku 15. decembra 2018.  On je tada postao poglavar nezavisne pravoslavne crkve Ukrajine.

Ukrajinsko pravoslavlje je do decembra  2018. bilo podijeljeno između dvije glavne pravoslavne Crkve. To su  Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije, koja je reformisana  uspostavljanjem nezavisne Ukrajine. Raspuštena je prije zasnivanja nezavisne Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU), čiji je mitropolit Epifanije od decembra 2018.  Druga je Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske partrijašije, čiji je poglavar Onufrije, koji je izgubio milost Carigrada.

Osnivanje PCU označilo je istorijski raskid s Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovske patrijaršije, okončavši tako više od tri vijeka ruske kontrole nad dominantnom religijom u Ukrajini. To je izazvalo jedan od najvećih raskola u hrišćanstvu u posljednjem milenijumu. Ruska pravoslavna crkva (RPC) prekinula je, nakon priznanja PCU,  veze s Konstantinopoljem.

Srspka pravoslavna crkva je stala na stranu Rusije. Izjasnila da jedino priznaje jurisdikciju Moskovske patrijaršije, na čelu sa mitropolitom Onufrijem Berezovskim. Mitropolit Amfilohije je početkom godine u intervjuu Vijestima kazao da “ nakon najnovije odluke carigradskog patrijarha, Vaseljenska patrijaršija za Srpsku pravoslavnu crkvu više ‘apsolutno nije’ vrhovna crkvena vlast”. Na litijama se ipak vijorila  zastava Vaseljenske partrijaršije, no pozivom Onufrija u Crnu Goru,  postavlja se pitanje da li to Mitropolit Amfilohije  još otvorenije u ukrajinskom sporu staje na rusku stranu.  Dajući Đukanoviću podsticaj  za “odbranu države, od nacionalističkog vansistemskog djelovanja   s centralom u Moskvi“.

Đukanović tako želi da se prikaže kao garant stabilnosti u regionu, čuvar demokratskih  i prozapadnih vrijednosti.  U tom smjeru stigla je i izjava  pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalng izaslanika za Zapadni Balkan Metjua Palmera.  On ne vidi problem u Zakonu, ali problem traži gdje i Đukanović.  “Dezinformacije koje se šire o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori su namjerna provokacija, za koju je prije svega odgovorna Moskva”, saopštio je Palmer u intervjuu za Glas Amerike.  Problem je samo u tome što se ono što Đukanović govori, ne poklapa sa onim što je Crna Gora postala pod njegovim vođstvom.  Od rata do korupcije i kriminala, i konačno zaustavljanja zemlje u procesu evropskih integracija. Do sada je svijet zatvarao oči pred tim faktima, tretirajući ga kao branitelja  zemlje i regiona od nacionalističkih nasrtaja iznutra i spolja.  Đukanović i sada igra  na oprobanu kartu.

Priča o ukrajinskom pravosljavlju koja se koristi u domaćim odmjeravanjima, ima i drugu dimenziju.  Rektor Bogoslovije Gojko Perović je,  najavljujući posjetu Onufrija,  posebno akcentovao autonomiju koju  ima Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske partrijaršije.  “ Autonomija koju ona ima u odnosu na Moskvu, spada u primjere najšire moguće autonomije u cijelom pravoslavlju. UPC ima svoj Sinod, svoga poglavara koga sama bira i ta Crkva djeluje isključivo unutar granica države Ukrajine. Njene veze sa Ruskom Pravoslavnom Crkvom jesu čvrste i jasne, ali su, u administrativnom smislu, malobrojne”, napisao je  Perović.  Da li je to bivši ukrajinski model jače autonomije Crkve u odnosu na Beograd   ono što Mitropolija  nudi ?   Da li to može da bude tačka susreta sa Đukavićevim ambicijama?

Da  mitropolit ima izvjesnih problema u odnosu sa službenim Beogradom oko pozcije MCP pokazali su i ovonedjeljni događaji.   Odluka Poreske uprave da se nekako sjeti poreskog duga Mitropolije, izazvala je paternalističku  reakciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.  “Srbija će, ako treba, pomoći Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) u Crnoj Gori, da nam ne bi oduzimali svetinje”, izjavio je Vučić.  To što je  Crnu Goru sveo na srpski, ali prvenstveno njegov lični regiončić,  nije se dopalo  Mitropolitu.  Uzvratio je:  “Hvala našem dobrom predsjedniku Srbije, ja bih njega molio to što ima, da da nekom, da do posljednjeg dinara da za Kosovo”.  Poznate su razlike između mitrpolita i sprskog državnog popglavara, oko sudbine Kosova.   Amfilohije je Vučiću poručio da nije slučajno što se na litijama brane svetinje i ujedno pjevaju pjesme o Kosovu: “Ovaj narod je organski bitno vezan jer zna da je Kosovo naše vjekovno ognjište, i Srbije i Crne Gore i svega našeg naroda i treba Kosovo sačuvati, branti”.

Samo dan ranije Vučić je izjavio  kako  vjeruje da će Srbija dobiti zahtjev da prizna Kosovo, ako planira dalji put u Evropu.  Nekadašnji zagovornik ukidanja autnomije Kosovu, sada se zalaže za razgraničenje Srba   I Albanaca i diobu teritorija.  Poznata je njegova izjava: “Nećete etničke granice i razgraničenje sa Albancima? Nema problema, da se onda spremimo za Vranje za jedno 40 godina”.  Kako god, priča o Kosovu, opet se preliva na Crnu Goru.

Iako se predstavlja kao političko krilo litija i lider DF Andrija Mandić je stao na Vučićevu stranu.  Pozdravio je njegovu volju da vrati poreski dug MCP crnogorskoj državi.  Njemu nije smetalo to što širokogrudi  predsjednik Srbije,  MCP tretira kao istureno odjeljenje srpske crkve,  države i vlasti, na teritoriji Crne Gore.

Igra traje. Crna Gora je opet gurnuta u igre devedesetih.  U igre moćnih u kojima je uvijek gubila.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

IZA MASKE: Suvišni ljudi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako šturi, zvanični podaci pokazuju da Crnu Goru, polagano, zahvata plima otkaza. I nesigurnosti. Podaci Monstata ukazuju da, u ovom trenutku, 90.000 – 100.000 stalno i privremeno zaposlenih ne zna kada će i od koga primiti sljedeću platu. I kako će preživjeti do tog momenta

 

„Ne vidim način da mi ovo preživimo“, kaže bez srdžbe komšija koji se sa suprugom i troje djece, treću nedjelju nalazi u samoizolaciji. Ili kvalitet veze preko interfona nije dovoljan da prenese strah ljudi koji su, kao samozapošljeni, prinuđeni na, ne znamo koliko dugu, obustavu poslova od kojih žive. Možda je,  s početka, neku utjehu pružalo iščekivanje da Vlada izađe pred parlament sa rebalansom budžeta i konkretnim predlogom hitnih mjera pomoći onima koji su sada spriječeni da rade. I zarađuju za hranu. Radilo se o radnicima, poslodavcima ili samozapošljenima.

Prva sedmica aprila prolazi, a umjesto pomoći za odbranu ugroženih radnih mjesta, a njih je možda i sto hiljada (100.000),  stižu   otkazi. Nekome nije produžen ugovor o radu, drugome je otkazan honorarni posao, trećem/trećoj ponuđeno da potpiše sporazumni raskid radnog odnosa (na određeno vrijeme) i sačeka dok ih  pozovu „kad sve ovo prođe“.

Iznenađenje je predstavljalo samo to što su se viškova, među prvima, počele oslobađati kompanije u državnom vlasništvu.

Odlukom generalnog direktora Božidara Šundića u Radio-televiziji Crne Gore neće biti honoraraca. „Obavještavam vas da od prvog aprila RTCG neće angažovati nijednog honorarnog saradnika. Molim da se svima zahvalite na saradnji. Čim se steknu uslovi, biće ponovo angažovani”, piše u dopisu koji je Šundić uputio menadžmentu javnog servisa. Šundić nije želio da javnosti obrazloži svoju odluku, a iz medija se može saznati da je otkazivanje saradnje honorarcima obrazloženo zaključcima Vlade i hitnim mjerama u vezi sa korona virusom. Tako su čelni ljudi RTCG razumjeli poruku premijera Duška Markovića da je „svaki čovjek dragocjena vrijednost Crne Gore“.

Potom su stigle vijesti da se viška ljudi oslobađa još jedna, strateški važna, državna kompanija. Montenegro erlajns (MA) otpušta 10 radnika koje godinama (neke i više od četiri godine) drži na ugovorima na određeno i koji su po zakonu stekli pravo na stalno zaposlenje, obznanio je poslanik Nebojša Medojević. Iz MA je, kao odgovor na Medojevićeve tvrdnje, stigla obavijest da je nacionalna avio kompanija, „uvažavajući preporuku i očekivanja Vlade i premijera da se poslodavci u takvoj situaciji suzdrže u odnosu na raskid radnih odnosa“, započela proceduru produženja svih ugovora isteklih nakon 16. marta, kada su obustavljene operacije“.

I taman kada pomislite da je to saopštenje demant tvrdnji koje je iznio jedan od lidera DF, kad tamo kažu da je uprava MA početkom marta odlučila da se ugovori  na određeno vrijeme nakon  isteka neće produžavati. „Sa implementacijom ovih mjera se počelo odmah. Sve te odluke su donešene prije proglašenja pandemije COVID-19 u svijetu i pojave korona virusa u našoj zemlji“. Neko je izgleda, ipak, ostao bez posla.

Na potezu su Plantaže. Otud stižu najave o smanjenju plata, možda i za trećinu. Ponuđena alternativa je, prenose zabrinuti radnici, Zavod za zapošljavanje.

Nenadane odluke o smanjenju broja radnika u kompanijama pod kontrolom države, mogu se razumjeti i kao svojevrstan signal privrednicima da se u državu i njenu pomoć ne treba uzdati, već se ekonomski problemi – nastali odlukama, preporukama i zabranama iste te države – moraju rješavati sistemom svako za sebe. I svako po svome.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽIOCI PROCESUIRALI VELIKI BROJ GRAĐANA ZBOG KRŠENJA VLADINIH MJERA: Izolacija, pritvor, karantin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci su procesuirali preko 400 građana zbog kršenja mjera. Najviše u Podogrici najmanje na Cetinji – pet građana. Onima koji su kršili zabrane Vlade za suzbijanje virusa COVID-19 najčešće je izricana mjera pritvora ili karantina

 

Crnogorski tužioci procesuirali su preko 400 rađana zbog sumnje da su prekršili  mjere zaštite od epidemije zarazne bolesti (COVID -19), koje je donijela Vlada Crne Gore, saznaje Monitor. Svakog od njih tužilaštvo je sumnjičilo za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Većina građana desetak dana je u nekoj vrsti ograničenog kućnog pritvora, koji je prošle sedmice produžen do sredine aprila. Mjerama Vlade zabranjen je, između ostalog, međugradski saobraćaj, izlazak van kuće ili stana od 19 do pet časova izjutra (vikendom od 13 časova), okupljanja na javnim ili privatnim površinama i objektima. Zatvorene su škole, ugostiteljski objekti, većina zanatskih radnji, dok je ograničen rad trgovina.

Prekršioci ovih zabrana kažnjavani su novčano, pritvorom, kućnim pritvorom, karantinom, privremenim oduzimanjem vozačke dozvole…

Tužioci i pravnici, naši sagovornici, objašnjavaju da svako nepostupanje u skladu sa donesenim mjerama nije automatski i krivično djelo. Na društvenim mrežama i portalima uveliko se polemisalo oko toga kako će se postupati u pojedinim vanrednim porodičnim situacijama (smrt, porođaj, iznenadna bolest, oštećenja na kući ili stanu). Drastičan primjer takve situacije bio je zemljotres u Zagrebu, kada su stanari bili prinuđeni da izađu i čekaju na ulicama, dok je na snazi bila mjera koja je zabranjivala okupljanja na javnim površinama.

Pravnici pojašnjavaju da je riječ o situaciji sa kojom se naše pravosuđe suočava prvi put od raspada Jugoslavije i da će se neke dileme morati rješavati „u hodu“.

Ukoliko se, tvrde, u tužilačkom postupku utvrdi da je neko prekršio mjeru u slučaju „krajnje nužde“ (smrtni slučaj, zdravstveni i drugi razlozi), a nije (iz opravdanih razloga) stigao da prethodno dobije dozvolu policije za, na primjer, putovanje do drugog grada, ne može se smatrati da je učinio krivično djelo. U tužilaštvima tvrde da su ovakvi slučajevi vrlo rijetki. „Tužilac cijeni sve dokaze, pa i odbranu osumnjičenih, te cijeneći ih u sklopu svih okolnosti, donosi odluku“, navodi se u odgovoru Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.

Za razliku od osnovnih sudova gdje je smanjen obim posla, usljed odlaganja velikog broja suđenja, osnovnim tužilaštvima je znatno otežan rad. Pored počinioca krivičnih djela sa kojima se susreću u redovnom poslu, moraju da procesuiraju i građane koji krše Vladine mjere. Dežurni tužilac u redovnoj situaciji primi oko 100 poziva dnevno (od kojeg mali broj završi kao formiran predmet), dok je u ovim okolnostima taj broj znatno veći.

Oni  tvrde da i pored povećanja obima posla zbog epidemije, imaju kapaciteta da se kvalitetno nose i sa krivičnim djelima.

„Državno tužilaštvo je i pored ovako velikog priliva predmeta spremno dočekalo ovaj izazov. Kao što svakodnevno pokazujemo, ažurnim i hitnim postupanjem u ovim predmetima u stanju smo da izađemo na kraj sa ovim i da adekvatno postupimo prema svima koji se ogluše o mjere koje se sada bez izuzetka moraju poštovati“, kazala je portparolka ODT Podgorica Milica Mandić na konferenciji za štampu.

COVID-19 nastavlja da se širi. Nedavno je na konferenciji za medije Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT), direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao da se neki građani ne pridržavaju pomenutih mjera.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Nepovjerenje u institucije i u krizi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li bi rad parlamenta, i ulazak opozicije u parlament, bio kontrola vlasti u ovoj situaciji, ili davanje legitimiteta vlasti i rušenje ideje bojkota

 

Za Monitor govore:

DŽEMAL PEROVIĆ, POKRET ODUPRI SE: Ulazak u parlament je pristanak na dekor u neproglašenoj diktaturi

JOVANA  MAROVIĆ, POLITIKON MREŽA: Uloga parlamenta odavno nije kontrolna, pa ne bi bila ni sad

DR ZARIJA PEJOVIĆ, ANALITIČAR: Vanredna situacija traži opoziciju u parlamentu

BORIS RAONIĆ, GRAĐANSKA ALIJANSA: Bojkot je odavno izgubio smisao

SERGEJ SEKULOVIĆ, ADVOKAT I NVO AKTIVISTA:  Solidarnost, a ne strančarenje

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: Kontrola se može obavljati i van Skupštine

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo