Povežite se sa nama

MONITORING

TIVAT, IZBORI I BOJKOT: Režim aktivirao rezerve

Objavljeno prije

na

Iako se u jednom trenu učinilo da će se najveći dio opozicije ipak odlučiti na bojkot, i poštovanje Sporazuma o budućnosti koji su potpisali, posljednjem trenu, u korist režima odigrali su neki stari, ali i neki „novi“ igrači

 

Izlazak na izbore, bojkot, izlazak, bojkot. Obrte na političkoj sceni, kad su u pitanju odluke opozicije o učešću na izborima u Tivtu, nije lako pratiti. Stavovi većine opozicionih partija, centrala i njihovih lokalnih ogranaka, mijenjali su se iz dana u dan u proteklih dvije sedmice. A opet se pokazalo  da je izvjesno tek jedno: nikad ne fali onih koji će igrati za režim.

Taman kad se učinilo da će se najveći dio opozicije odlučiti na bojkot, pred samo zaključenje izbornih lista, u korist režima odigrali su neki stari, ali i neki „novi“ igrači.

Početkom sedmice nizala su se saopštenja opozicionih partija da bojkotuju izbore, uglavnom sa istim obrazloženjem : da se pod ovim uslovima, u ovoj atmosferi ne mogu održati demokratski izbori.  Neki su na taj način promijenili stavove, poput DF i SNP, koji su samo desetak dana ranije najavili izlazak na izbore u Tivtu, dok su rijetki ostali dosljedni. Samo je  Građanski pokreta URA podsjetio kolege da su prošlog proljeća potpisali Sporazum o budućnosti, koji ih je obavezao na bojkot.  U  članu tri tog dokumenta  navodi se : “Potpisnici neće učestvovati ni na jednim izborima, lokalnim, državnim i predsjedničkim, koji budu zakazani prije ispunjenja osnovnog zadatka Vlade građanskog jedinstva”.

Za bojkot je i Demos. Uslijedilo je i saopštenje Demokrata. koji su “pozvali  cijelu opoziciju na bojkot Skupštine i svih izbora dok ne natjeraju vlast da prihvati uslove opozicije i Evropske unije za stvaranje poštenog izbornog ambijenta”. No, lideri te partije  su prethodno više puta ponovili, da neće učestvovati u radu parlamenatarnog odbora za reformu izbornog zakonodavstva dok vlast ne povuče Zakon o slobodi vjeroispovjesti.

Usvajanje tog Zakona Crnu Goru pretvorio u poprište Mitropolije crnogorsko primorske i DPS-a. Kriza koja je nakon njega nastala paralisala društvo za sve druge priče, a posebno onu koja je potencirana tokom prošlogodišnjih građanskih protesta, organizovanih poslije afere Koverta, čiji je glavni zahtjev bio održavanje prvih fer i demokratskih izbora. Tada je potpisan Sporazum o budućnosti, koji je većina opozicionih partija  zaboravila.

Kriza je Mitrpoliju crnogorsko primorsku pretvorila u najmoćniju  ptotivtežu vladajućoj partiji. Sa potencijalom da se mitrpolit  Amfilohije i Milo Đukanović ipak kao mnogo puta dogovore i učvrste jedan drugog.

Nije bilo preveliko iznenađenje kada je iz Demokratskog fronta (DF) saopšteno da oni izlaze na izbore u Tivtu, te da za to imaju blagoslov Mitrpolije, odnosno mitropolita Amfilohija. To se  tumačilo mogućim zbližavanjem mitrpolita i Đukanovića, tipa – ja tebi izbore u postojećim uslovima, ti meni ustupak u odnosu na Zakon.

Iznenađenje je ovonedjeljna odluka DF –a da bojkotuje te izbore. .  Mišljenje je potom promijenila i Socijalistička narodna partija (SNP). Da neće učestvovati na izborima saopštila je i Ujedinjena Crna  Gora i Prava Crna Gora, te Crnogorska partija.  Ko je inicirao ovaj obrt u prosrpskim strankama,  nije objelodanjeno.

Taman kad se učinilo da će bojkot biti odluka najvećeg dijela opozicije, a vladajući DPS izdao srceparajuće saopšenje u kom kritikuje “neodgovornu opozciiju”, stvar se preokrenula. U korist režima.

Pošto je premijer Duško Marković, vizionarski saopštio da “misli da će dio opozicije da učestvuje na tim izborima”, listu je predala Socijaldemokratska partija (SDP), ali i neke u tom trnu sklepane “liste građana”.

Odluka SDP-a da učestvuje na izborima nije iznenadila nikog. Iz te partije su najavili su da bi mogli izaći na izbore u Tivtu  još kad je DF saopštio da ima  Amfilohijev blagoslov a tu utakmicu. Da će se ova partija opet približiti DPS-u, predviđalo se čim je na njeno čelo došla nova liderka, Draginja Vuksanović Stanković, supruga državnog tužioca Ivice Stankovića. Ona je  negirala da bi njena privatna veza mogla uticati na opozicioni kapacitet SDP –a. Kada je potpisivala Sporazum o budućnosti, koji je partiju koju vodi obavezao na bojkot svih izbora, a kojim se tražila i ostavka njenog supruga,  Draginja Vuksanović Stanković je kazala da je njen potpis –  “rezultat političke principijelnosti kojoj je bila i ostala dosljedna”. O toj dosljednosti valjda govori najbolje odluka SDP da prekrši Sporazum i izađu na izbore u Tivtu.  SDP je glasao i za usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji je zemlji donio krizu koju je priželjkivao DPS.

Nije SDP jedina karta režima u Tivtu.  U posljednjem trenu listu je predala preko noći sklepana građanska lista Narod pobjeđuje.  Listu predvodi novinar Željko Komnenović, a među 32 njihova kandidata za odbornike su i  dojučerašnji funkcioneri Demokrata, Nove, i Demokratske srpske stranke, koji su nakon odluke njihovih centrala da bojkotuju izbore, istupili iz tih stranaka i formirali ovu listu.

„Ovo je istorijska prekretnica. Prije svega u političkom životu našeg grada, ali i Boke. Prvi put u zadnjih 30 godina se jedna grupa časnih i poštenih građana okuplja oko jednog zajedničkog cilja – da se smijeni nenarodna i korumpirana vlast”, kazao je  nakon predaje liste, njen lider –  Željko Komnenović. Prekretnica bi bila da ovakve liste, koja ide na ruku režimu, nije bilo.

Sličnu akrobaciju izvela je i Crnogorska partija, koja je saopštila da neće izaći na izbore, da bi potom listu predao Goran Božović, potpredsjednik te partije.  Lista koju je podnio zove se –  „Goran Božović časno i odgovorno za bolji Tivat”. Ovako je to obrazložio: „Crnogorska je kao partija u kojoj je nedavno došlo do promjena na rukovodećim mjestima, odlučila da kao stranka ne izađe na izbore radi unutrašnje konsolidacije, ali je nama članovima koji to želimo, dato zeleno svjetlo da to učinimo kao grupa birača i nastavimo borbu protiv užasno loše lokalne DPS-SD-HGI vlasti koja uništava naš grad“.

Liste su očekivano predali stari partneri DPS poput Hrvatske građanske inicijative, te Socijademokratske partije (SD). Tu je i Bokeški Forum. Premijer Marković radosno je uskliknuo da će izbora biti i da će biti “demokratski”.

Kriza teče. Održan je drugi sastanak Vlade i Mitrpolije, sa kog su poslate malo optimističnije poruke, i poručeno da bi razgovaralo i o mogućnosti izmjena Zakona. Zakazan je novi sastanak za narednu sedmicu. Pregovori mogu da potraju. Za sada kao da svima odgovara da tako bude. Uprkos tome što, prema posljednjim istraživanjima CGO, oko 70 posto građana smatra da Vlada i Mitrpolija moraju  naći kompromisno rješenje. I što obje staren znaju da bi taj kompromis zaustavio krizu.

Igra se gra na dva kolosjeka. Dok se šalju optimistične poruke sa zvaničnih sastanaka ekspertskih timova Mitrpolije i Vlade, na drugom, glavnom kolosjeku se produbljuju podjele. Na tom kolosjeku glavnu riječ vode  Amfilohije i Đukanović. Mitrpolitu ne smeta  da “gine za svetinje”, a Đukanović uživa u podrška raznorazih “crnogorskih pokreta”,  koji  šalju poruke da su “oni koji učestvuju na litijama nenormalni”.

Kriza bi mogla da teče i do oktobarskih državnih izbora.  To Đukanović priželjkuje, a iz Mitrpolije mu ne odmažu, odlažući u nedogled inicijativu Ustavanom sudu da ispita sporni Zakon.  Ako tako bude, i izbori u oktobru biće taman toliko “demokratski”, kao i ovi u Tivtu.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo