Komunalna preduzeća sa sjevera, uglavnom i inače nelikvidna,  pred velikim su izazovima  zbog usklađivanja zarada sa GKU. Direktori obećavaju da neće biti racionalizacije radnih mjesta ni povećanja cijena usluga, ali, istovremeno, kažu da bez pomoći „sa strane“ neće moći

U preduzećima  iz oblasti komunalno – stambene djelatnosti  na sjeveru države, tvrde da će isplata zarada usklađenih sa Granskim  kolektivnim  ugovorom (GKU)  ozbiljno ugroziti   poslovanje. Najniža plata zaposlenima u komunalnim djelatnostima, od oktobra minule godine, od kako se primjenjuje GKU, je oko 600 eura, dok su zarade nekih od direktora tih firmi premašile  mjesečena primanja  predsjednika opština. S druge strane,  zaposleni na pojedinim radnim mjestima, zahvaljujući povećanju koeficijenta,  imaju plate identične direktorovoj.  Cijene usluga koje su osnovni prihod te djelatnosti, međutim, do sada, uglavnom,  nijesu  značajnije povećavane.  Sve to je, kažu  u mendžementu preduzeća,  veliki razlog za brigu i neizvjesnost, a u nekim slučajevima i direktan put ka stečaju.

Pored povećanja koeficijenata za utvrđivanje zarada,  GKU je omogućio  komunalcima značajno uvećane satnice za prekovremeni i noćni, te rad nedjeljom i na državne i vjerske praznike.

Za beransko JP  Komunalno, primjena GKU, predstavlja veliki problem, kaže za Monitor izvršni direktor Milan Lekić. Prema njegovim riječima,  rashodi za zarade su sada, u odnosu na isti mjesec lani, uvećene za više od trećinu.

„GKU  smo primijenili na oktobarsku zaradu,  kako je to i predviđeno zakonom. Radnici su sa velikim zadovoljstvom dočekali i primili nove uvećane plate,  ali za preduzeće to je veliki izazov. Najniža zarada za oktobar iznosila je 565 eura dok je najvisočija bila 1.038 eura.  Primjena GKU  je uvećala fond za zarade za nekih 35 odsto  i sada je potrebno naći način da se obezbijede ta sredstva. Tražimo rješenje u saradnji sa opštinskim vlastima“, objašnjava Lekić.

Jedna od opcija je, kaže sagovornik Monitora, uvećanje cijena usluga, ali to je,  „posljednja mjera, kojoj će se prisegnuti  u slučaju krajnje nužde“. Lekić kaže da je bilo i predloga i za racionalizaciju radnih mjesta, međutim da je on protiv toga.

„Treba naći rješenja koja će omogućiti preduzeću da posluje bez neizvjesnosti i velikih problema, ali da to nije na štetu ni zaposlenih ni sugrađana, koji plaćaju naše usluge“, objašnjava Lekić.

Cijene usluga parkiranja u zoni jedan i dva u Bijelom Polju skuplje su za 20 centi,  a to poskupljenje je jedan od   načina da se nadomjesti dio  dodatnih troškova za zarade, usklađene sa GKU.    Izvršni direktor Isamar Ćorović kaže da je do poskupljenja došlo usljed dodatnih troškova, koji će se za Parking servis povećati za najmanje 93.000 eura ove godine.

“Ovo poskupljenje je rezultat direktnog uticaja nekoliko ključnih faktora.  Jedan od njih je i usklađivanje zarada sa GKU, što zahtijeva dodatne prihode, kako bi se sačuvala finansijska održivost našeg poslovanja. Poted toga, suočeni smo i sa povećanjem iznosa koje plaćamo dobavljačima, jer su i oni suočeni sa povećanjem operativnim troškovima“, kaže Ćorović.

Primjena GKU  već nagovještava ozbiljne finansijske probleme i u kolašinskim preduzećima Komunalno i Vodovod i kanalizacija.

Ukupni iznosi neophodni za zarade zaposlenih sada su veći u odnosu na prije 12 mjeseci i za više od 50 odsto, što bi, kažu direktori, bio izazov i za mnogo moćnije firme. To, kako objašnjavaju, naročito dolazi do izražaja u svjetlu činjenice da cijene nekih usluga nijesu dugo mijenjane, a neke su čak i pojeftinile.

U  Vodovodu je iznos potreban za zarade uvećan za više od 50 odsto, objašnjava izvršni direktor Miloš Peković. To je na mjesečnom nivou, kaže on, oko 10.000 eura u bruto iznosu. Istovremeno, podsjeća, usvajanjem cijena na osnovu metodologije Agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, cijena vode je, od 1. janura,  umanjena za oko 35 odsto.

“Podatak da će u januaru iznos ukupno fakturisane količina vode biti manji od iznosa bruto zarada za više od 10.000 eura dovoljno govori o izuzetno teškoj finansijskoj situaciji u kojoj će se naći preduzeće u tekućoj godini, kako zbog usvajanja GKU, tako i zbog odluke regulatora. Uzimajući u obzir činjenicu da, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, preduzeće ne može da se bavi drugim djelatnostima, osim uslugom isporuke vode i odvođenjem otpadnih voda, na čiju cijenu saglasnost mora dati regulator, a na rashodnoj strani visinu zarade određuje Ministarstvo, jasno je koliko je teško održati finansijsku stabilnost preduzeća”, objašnjava Peković za Monitor.

Preduzeće ima 29 zaposlenih, od čega je trećina u službi zaštite i obezbjeđenja objekata izvorišta i rezervoara, sa vrlo visokim zaradama.  U Vodovodu i kanalizaciji je najniža neto zarada 600 eura, a pored direktora, još nekolicina zaposlenih prima najvišu zaradu od oko 1.050 eura.

Slična je situacija i u Komunalnom.  U  tom preduzeću razlika iznosa za zarade između decembra 2022. i decembra prošle godine, je 54,5 odsto, odnosno 12.000 u bruto, a nešto više od 9.000 eura u neto iznosu.

„Cijene po kojima naplaćujemo usluge su iz vremena kad su plate bile mnogo niže, kad je cijena goriva bila skoro duplo niža… Takođe, moramo uzeti u obzir i inflaciju u tom periodu. Međutim, bez obzira na situaciju u kojoj smo, trudiću se da sve obaveze preduzeća izmiruju redovno, kao i da plate radnika uvijek budu na vrijeme”, obećava izvršni direktor Dušan Simović.

Zajednica opština Crne Gore, krajem prošle godine, podnijela je inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti GKU. Kako su objasnili, primjena tog ugovora na lokalnom nivou „mogla bi dovesti do stečaja u velikom broju opštinskih privrednih društava koja obavljaju stambeno-komunalnu djelatnost“. Podsjetili su, između ostalog, i da u zaključivanju GKU opštine nijesu ni učestvovale niti su imale priliku da se izjasne o njemu, što je, kako kažu, njihovo osnovno pravo zagarantovano Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Inicijativa je uslijedila nakon  zaključka Upravnog odbora Zajednice, koga čine svih 25 predsjednika opština, a najavljena je i na sastanku kod premijera Milojka Spajića. Na tom sastanku delagacija Zajednice premijera je  upoznala „sa trendom grubog kršenja prava opština u postupku donošenja zakona i drugih akata i sa posledicama po njihovu likvidnost“.

„Nisu sporna samo sredstva za isplatu uvećanih zarada zaposlenih u ovoj oblasti, već i tekuće i investiciono održavanje infrastrukture koje u krajnjem dovodi u pitanje pružanje usluga vodosnabdijevanja, deponovanja otpada i drugih komunalnih usluga koje su nezamjenjljiv uslov života građana. Opštine će stoga neminovno morati da vrše neplanirana izdvajanja iz budžeta kako bi obezbjedile njihovo funkcionisanje, ali su i ta izdvajanja upitna, jer su budžeti jednog broja opština na granici likvidnosti“, zaključuje se u saopštenju Zajednice.

I iz Privredne komore su, u oktobru, govoreći o novom GKU ocijenili „da je riječ o regulativi koja značajno umanjuje održivost preduzeća iz komunalno stambene oblasti“. I privrednici smatraju da je GKU usvojen u netransparentnoj proceduri, bez učešća predstavnika poslodavaca i informisanja zainteresovane javnosti. Konstaovali su i da  „povećanjem zarada,  komunalna preduzeća neće zadržati već deficitarne kadrove“.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ