Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLJEDICE PRIMJENE GKU ZA KOMUNALNO-STAMBENU DJELATNOST: Uvećanje plata put ka stečaju

Objavljeno prije

na

Komunalna preduzeća sa sjevera, uglavnom i inače nelikvidna,  pred velikim su izazovima  zbog usklađivanja zarada sa GKU. Direktori obećavaju da neće biti racionalizacije radnih mjesta ni povećanja cijena usluga, ali, istovremeno, kažu da bez pomoći „sa strane“ neće moći

 

U preduzećima  iz oblasti komunalno – stambene djelatnosti  na sjeveru države, tvrde da će isplata zarada usklađenih sa Granskim  kolektivnim  ugovorom (GKU)  ozbiljno ugroziti   poslovanje. Najniža plata zaposlenima u komunalnim djelatnostima, od oktobra minule godine, od kako se primjenjuje GKU, je oko 600 eura, dok su zarade nekih od direktora tih firmi premašile  mjesečena primanja  predsjednika opština. S druge strane,  zaposleni na pojedinim radnim mjestima, zahvaljujući povećanju koeficijenta,  imaju plate identične direktorovoj.  Cijene usluga koje su osnovni prihod te djelatnosti, međutim, do sada, uglavnom,  nijesu  značajnije povećavane.  Sve to je, kažu  u mendžementu preduzeća,  veliki razlog za brigu i neizvjesnost, a u nekim slučajevima i direktan put ka stečaju.

Pored povećanja koeficijenata za utvrđivanje zarada,  GKU je omogućio  komunalcima značajno uvećane satnice za prekovremeni i noćni, te rad nedjeljom i na državne i vjerske praznike.

Za beransko JP  Komunalno, primjena GKU, predstavlja veliki problem, kaže za Monitor izvršni direktor Milan Lekić. Prema njegovim riječima,  rashodi za zarade su sada, u odnosu na isti mjesec lani, uvećene za više od trećinu.

„GKU  smo primijenili na oktobarsku zaradu,  kako je to i predviđeno zakonom. Radnici su sa velikim zadovoljstvom dočekali i primili nove uvećane plate,  ali za preduzeće to je veliki izazov. Najniža zarada za oktobar iznosila je 565 eura dok je najvisočija bila 1.038 eura.  Primjena GKU  je uvećala fond za zarade za nekih 35 odsto  i sada je potrebno naći način da se obezbijede ta sredstva. Tražimo rješenje u saradnji sa opštinskim vlastima“, objašnjava Lekić.

Jedna od opcija je, kaže sagovornik Monitora, uvećanje cijena usluga, ali to je,  „posljednja mjera, kojoj će se prisegnuti  u slučaju krajnje nužde“. Lekić kaže da je bilo i predloga i za racionalizaciju radnih mjesta, međutim da je on protiv toga.

„Treba naći rješenja koja će omogućiti preduzeću da posluje bez neizvjesnosti i velikih problema, ali da to nije na štetu ni zaposlenih ni sugrađana, koji plaćaju naše usluge“, objašnjava Lekić.

Cijene usluga parkiranja u zoni jedan i dva u Bijelom Polju skuplje su za 20 centi,  a to poskupljenje je jedan od   načina da se nadomjesti dio  dodatnih troškova za zarade, usklađene sa GKU.    Izvršni direktor Isamar Ćorović kaže da je do poskupljenja došlo usljed dodatnih troškova, koji će se za Parking servis povećati za najmanje 93.000 eura ove godine.

“Ovo poskupljenje je rezultat direktnog uticaja nekoliko ključnih faktora.  Jedan od njih je i usklađivanje zarada sa GKU, što zahtijeva dodatne prihode, kako bi se sačuvala finansijska održivost našeg poslovanja. Poted toga, suočeni smo i sa povećanjem iznosa koje plaćamo dobavljačima, jer su i oni suočeni sa povećanjem operativnim troškovima“, kaže Ćorović.

Primjena GKU  već nagovještava ozbiljne finansijske probleme i u kolašinskim preduzećima Komunalno i Vodovod i kanalizacija.

Ukupni iznosi neophodni za zarade zaposlenih sada su veći u odnosu na prije 12 mjeseci i za više od 50 odsto, što bi, kažu direktori, bio izazov i za mnogo moćnije firme. To, kako objašnjavaju, naročito dolazi do izražaja u svjetlu činjenice da cijene nekih usluga nijesu dugo mijenjane, a neke su čak i pojeftinile.

U  Vodovodu je iznos potreban za zarade uvećan za više od 50 odsto, objašnjava izvršni direktor Miloš Peković. To je na mjesečnom nivou, kaže on, oko 10.000 eura u bruto iznosu. Istovremeno, podsjeća, usvajanjem cijena na osnovu metodologije Agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, cijena vode je, od 1. janura,  umanjena za oko 35 odsto.

“Podatak da će u januaru iznos ukupno fakturisane količina vode biti manji od iznosa bruto zarada za više od 10.000 eura dovoljno govori o izuzetno teškoj finansijskoj situaciji u kojoj će se naći preduzeće u tekućoj godini, kako zbog usvajanja GKU, tako i zbog odluke regulatora. Uzimajući u obzir činjenicu da, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, preduzeće ne može da se bavi drugim djelatnostima, osim uslugom isporuke vode i odvođenjem otpadnih voda, na čiju cijenu saglasnost mora dati regulator, a na rashodnoj strani visinu zarade određuje Ministarstvo, jasno je koliko je teško održati finansijsku stabilnost preduzeća”, objašnjava Peković za Monitor.

Preduzeće ima 29 zaposlenih, od čega je trećina u službi zaštite i obezbjeđenja objekata izvorišta i rezervoara, sa vrlo visokim zaradama.  U Vodovodu i kanalizaciji je najniža neto zarada 600 eura, a pored direktora, još nekolicina zaposlenih prima najvišu zaradu od oko 1.050 eura.

Slična je situacija i u Komunalnom.  U  tom preduzeću razlika iznosa za zarade između decembra 2022. i decembra prošle godine, je 54,5 odsto, odnosno 12.000 u bruto, a nešto više od 9.000 eura u neto iznosu.

„Cijene po kojima naplaćujemo usluge su iz vremena kad su plate bile mnogo niže, kad je cijena goriva bila skoro duplo niža… Takođe, moramo uzeti u obzir i inflaciju u tom periodu. Međutim, bez obzira na situaciju u kojoj smo, trudiću se da sve obaveze preduzeća izmiruju redovno, kao i da plate radnika uvijek budu na vrijeme”, obećava izvršni direktor Dušan Simović.

Zajednica opština Crne Gore, krajem prošle godine, podnijela je inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti GKU. Kako su objasnili, primjena tog ugovora na lokalnom nivou „mogla bi dovesti do stečaja u velikom broju opštinskih privrednih društava koja obavljaju stambeno-komunalnu djelatnost“. Podsjetili su, između ostalog, i da u zaključivanju GKU opštine nijesu ni učestvovale niti su imale priliku da se izjasne o njemu, što je, kako kažu, njihovo osnovno pravo zagarantovano Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Inicijativa je uslijedila nakon  zaključka Upravnog odbora Zajednice, koga čine svih 25 predsjednika opština, a najavljena je i na sastanku kod premijera Milojka Spajića. Na tom sastanku delagacija Zajednice premijera je  upoznala „sa trendom grubog kršenja prava opština u postupku donošenja zakona i drugih akata i sa posledicama po njihovu likvidnost“.

„Nisu sporna samo sredstva za isplatu uvećanih zarada zaposlenih u ovoj oblasti, već i tekuće i investiciono održavanje infrastrukture koje u krajnjem dovodi u pitanje pružanje usluga vodosnabdijevanja, deponovanja otpada i drugih komunalnih usluga koje su nezamjenjljiv uslov života građana. Opštine će stoga neminovno morati da vrše neplanirana izdvajanja iz budžeta kako bi obezbjedile njihovo funkcionisanje, ali su i ta izdvajanja upitna, jer su budžeti jednog broja opština na granici likvidnosti“, zaključuje se u saopštenju Zajednice.

I iz Privredne komore su, u oktobru, govoreći o novom GKU ocijenili „da je riječ o regulativi koja značajno umanjuje održivost preduzeća iz komunalno stambene oblasti“. I privrednici smatraju da je GKU usvojen u netransparentnoj proceduri, bez učešća predstavnika poslodavaca i informisanja zainteresovane javnosti. Konstaovali su i da  „povećanjem zarada,  komunalna preduzeća neće zadržati već deficitarne kadrove“.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo