Povežite se sa nama

INTERVJU

DR IVO JOSIPOVIĆ, BIVŠI PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE: Duhovi prošlosti još truju odnose u regiji

Objavljeno prije

na

Za očekivati je da će radikalna desnica ojačati svoje pozicije na EU izborima. Nadam se, ne i osvojiti vlast

 

MONITOR: U jednom od skorašnjih intervjua ocijenili ste situaciju u našem regionu kao lošu. Da li su uzroci u recidivima sukoba 1990-tih, u sporoj ekonomskoj obnovi,  „kašnjenju“ u EU integracijama ili u nečem drugom?

JOSIPOVIĆ: Razlog nije samo jedan. Sigurno, duhovi prošlosti još truju odnose u regiji. Nadalje, posebno u nekim zemljama, nacionalističke, pa i ekspanzionističke politike ponovo su snažne. Nadalje, političke elite u gotovo svim državama potpiruju verbalne i realne političke sukobe sa susjedima radi svojih unutarnje političkih potreba. Sigurno, odlučnija i fokusirana politika EU i SAD dobro bi došla na otklanjanju ovih uzroka koji sve više prelaze okvire politike i političara i ozbiljno društva u državama truju mržnjom.

MONITOR: Kritikovali ste, svojevremeno, prijedlog francuskog predsednika Emanuela Makrona iz maja 2022-e, o evropskoj političkoj zajednici u kojoj bi se našle zemlje Zapadnog Balkana i Ukrajina. Njemačka se usprotivila takvom rješenju. U međuvremenu su kandidatkinje za EU Ukrajina i Moldavija otpočele pregovore o pristupanju, a Gruzija dobila kandidatski status. Da li je Makronov prijedlog stavljen ad acta?

JOSIPOVIĆ: Nadam se da je. Smatram da bi politička zajednica kako je predlagana kočila one države koje su spremne na reforme i čija je europska budućnost izvjesnija i brža od nekih drugih. Kako vidimo, političari nekih država u regiji misle da imaju „pravo“ na članstvo u EU i da će ono doći bez obzira kakvu politiku vodile i provode li reforme ili ne. Smatram da će EU, čak i kada je riječ o državama koje su ili će brzo otvoriti pregovore, biti vrlo oprezna prilikom donošenja odluke o prijemu u članstvo. Neće biti dovoljne lijepe riječi i obećanja, nego vrlo konkretne reforme i političke odluke.

MONITOR: Kao jedan od elemenata regionalne krize, pomenuli ste i nestabilnu političku situaciju u BiH kojoj u decembru nije omogućeno da otpočne pregovore sa EU. Ima li izlaska iz institucionalno-političke krize u BiH i kako?

JOSIPOVIĆ: Mislim da je BiH upravo primjer države za koju bismo svi, posebno Hrvatska, bili sretni da brzo otvori pregovore i da ih brzo i zatvori. Ali, realitet je, na žalost, drukčiji. Moguće je da će BiH vrlo skoro otvoriti pregovore i to će biti novi znak dobre volje EU. Ali, i ako se otvore, pregovori će biti dugotrajni i neizvjesni, ponajprije zbog unutarnjih odnosa u BiH koji ne idu u prilog reformama.

MONITOR: U Hrvatskoj će se ove godine desiti „superizbori,,. Da li je sadašnja politička i ekonomska situacija dovoljna da bude katalizator većih promjena u odnosima zastupljenosti političkih partija u EU parlamentu,  Saboru, kao i u izboru predsjednika ili predsjednice Hrvatske

JOSIPOVIĆ: Hrvatska relativno dobro ekonomski stoji u ovoj globalnoj krizi, u velikoj mjeri zahvaljujući članstvu u EU i svemu onome što nam to donosi. Ali, ima i ozbiljnog i opravdanog nezadovoljstva, posebno rasprostranjenom korupcijom i slabostima državnih institucija. Pravosuđe je posebna priča, to je rak-rana hrvatskog društva koje koči, i ekonomski i demokratski razvoj. Teško je reći, povijesna iskustva su različita, hoće li problemi koji se ne rješavaju motivirati birače, ili će ih gurnuti u apatiju. Apatija je danas najveći izazov demokratskim procesima i značajnijim političkim promjenama.

MONITOR: Ljevica je već duže u defanzivi u EU. I kada gubi izbore desnica ima snažnu društvenu podršku, kao što se sada vidi u Poljskoj. AFD prijeti da ugrozi balans na njemačkoj političkoj  sceni, u Italiji je fašistitčki pozdrav sudski odobren na javnim mjestima, a u Hrvatskoj gradonačelnik Vukovara javno promoviše proustašku politiku.  Da li su to loši znaci pred izbore za EU parlament u junu

JOSIPOVIĆ: Očito je da desnica u mnogim državama EU ozbiljno jača. Nije problem kada je riječ o demokratskoj desnici koja je legitimna politička opcija. Ali jest kad ekstremna, čak i profašistička desnica dobije političku moć. Ipak, vjerujem da će, bez obzira na zabrinjavajući rast radikalnije desnice, društva u državama EU imati dovoljno mudrosti i snage da se odupru izazovu lakih i opasnih obećanja radikala koji su obilježeni šovinizmom, rasizmom i totalitarnim tendencijama. Da, sigurno i zato što sjećanje na fašizam i nacizam sa svim lokalnim inačicama, poput ustaša i četnika, još uvijek žive. Za očekivati je da će radikalna desnica ojačati svoje pozicije, nadam se, ne i osvojiti vlast.

MONITOR: Dosadašnja kampanja za predsjedničke izbore u SAD pokazuje da će najizgledniji protivkandidat Džozefu Bajdenu ponovo biti Donald Tramp. Tramp je najavio velike ideološke čistke u SAD, a i brzo rješenje ratnih kriza u svijetu. Svoje usluge međunarodnoj zajednici i sukobljenim stranama nude i Kina i Rusija. Da li bi budućnost svijeta mogla biti ona u kojoj će populisti i diktatori njime upravljati?

JOSIPOVIĆ: Populizam je ozbiljni politički i društveni problem, posebno zemljama  tzv. zapadne demokracije. On narušava efikasnost sustava i povjerenje građana u demokratske institucije. Posebno, generira uspjeh političara koji su neodgovorni u svojim nerealnim obećanjima, koji potpiruju niske strasti i nude laka rješenja društvenih problema koja vrlo brzo probleme čine još težima. U konačnici, društva kojima ovlada populizam otkliznu prema nedemokratskim vladama. Fenomen populizma treba gledati u kontekstu koji je širi od dnevne politike, posebno u stanju medija koje silno ide na ruku populistima. Izbori u SAD-u sigurno su vrlo važni, ne samo za tu zemlju, nego i za cijeli svijet. Tamo će se, za razliku od mnogih država u kojima sve mlađi ljudi preuzimaju vodeće dužnosti, za najvažniju dužnost borit ljudi u visokoj životnoj dobi. I SAD i cijeli svijet mogu se samo nadati da će mudrost visoke dobi biti u funkciji svjetskog mira. Sigurno je i da će utjecaj Kine rasti. To je zemlja s ozbiljnim ekonomskim i vojnim kapacitetima, specifičnog društvenog sustava. Osobno smatram da Zapad treba učiniti više napora da odnos prema Kini bude manje konfrontacijski, a više partnerski.

MONITOR: Izrael je, pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, tužen za genocid. Podnosilac tužbe – Južnoafrička republika – očekuje donošenje privremene mjere kojom bi se zaustavili napadi Izraela u Gazi. Kako  ocjenjujete „perspektivu“ ove tužbe i njen značaj?

JOSIPOVIĆ: Teško je reći kako će se taj spor odvijati i da li će Međunarodni sud pravde ocijeniti postoji li genocid ili ne. Vidjeli smo i na primjeru tužbi za genocid u vrijeme rata na području bivše Jugoslavije da se Sud drži doktrine po kojoj je genocid zločin nad zločinima, da je „ekskluzivni“ zločin i da činjenica postojanja ozbiljnih ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti ne znači da je ujedno riječ o genocidu. Nažalost, u svim se ratovima čine zločini neovisno o tome je li riječ o agresivnom ili obrambenom ratu, ali, za te zločine koji nisu genocid Međunarodni sud pravde nema nadležnost. Moguće je da će Međunarodni sud pravde donijeti privremenu mjeru u slučaju rata u Gazi jer time ne prejudicira pitanje postojanja ili nepostojanja genocida. Ali, nisam siguran hoće li se ta mjera poštivati i kakve će reakcije izazvati s obzirom na općeprihvaćenu tezu da Izrael ima pravo na obranu od terorizma. Međutim, naravno da to pravo ne obuhvaća i moguća kršenja međunarodnog ratnog i humanitarnog prava.

MONITOR: Upravo je završen 54. Svjetski ekonomski forum u Davosu. Teme su bile kao iz dva različita nivoa realnosti:  rat na Bliskom istoku i vještačka inteligencija kao najnoviji izazov čovječanstvu. Kako se izvještava – niko nije imao izvodivo rješenje ni za prvu ni za drugu temu. Svjetski politički i finansijski lideri pokazali su da ih najviše brine ekonomija. Da li je to realna slika savremenog svijeta?

JOSIPOVIĆ: Mislim da nema više realnosti, postoji jedna, vrlo kompleksna. Čak i kada su različiti slojevi realnosti naizgled neovisni ili potpuno različiti jedni od drugih, postoji duboka veza. Ispreplitanje politike, ekonomije, kulture, vjere i drugih aspekata ljudskog života duboko je. Mnogi ratovi imaju političku, ali i ekonomsku dimenziju. Rat u Ukrajini dobar je primjer za to. Nekada su ekonomske promjene posljedica ratova, nekada se ratovi i vode radi ekonomije. Sigurno je, iz perspektive gladnih, siromašnih, bolesnih, onih koji su svakodnevno pod paljbom teškog oružja, stvarnost i prioriteti su drukčiji od prioriteta koje imaju ljudi koji žive u miru i blagostanju. I kao što imamo klimatske i ekološke promjene, tako imamo i promjene u „ekologiji“ lokalnih i globalnog društva. Umjetna inteligencija je ogroman tehnološki, rekao bih, i civilizacijski iskorak. Međutim, nije jasno hoće li konačne posljedice promjena koje donosi biti pozitivne ili negativne. Sigurno je, društvo i tehnologija će biti drukčiji a hoće li biti bolji ili lošiji, ovisiti će opet o ljudima, ovisiti će o tome hoće li tehnološki razvoj pratiti primjerena etika i odgovornost.  Ovog trenutka nitko ne može dati konačni odgovor o promjenama koje donosti umjetna inteligencija. Sigurno je samo da se razvoj umjetne inteligencije ne može zaustaviti i da se otvara novo bojno polje za etičnost i humanost u novim uvjetima.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo