Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA ZA BIVŠEG GRADONAČELNIKA PODGORICE: Mugi, izvini

Objavljeno prije

na

Miomir Mugoša, čovjek od afera, što se tiče  ove  jedne procesuirane, može da odahne. Tužilaštvo je utvrdilo da je šteta u slučaju Carine pričinjena gradskoj kasi, ali ne i ko je za to odgovoran. Ko je odgovoran za ovakve optužnice i presude, tek treba da se utvrdi

 

Miomir Mugoša, DPS prvak, hirurg, bivši ministar, gradonačelnik i ambasador, ispunio je još jedno obećanje. U maju 2018, kada mu je počelo suđenje zbog zloupotrebe službenog položaja, kao gradonačelniku, u slučaju Carine, obećao je da će biti oslobođen. Tako je i bilo. Ove sedmice oslobođen je. Prvostepeno.

Nakon petogodišnje sudanije, vijeće sutkinje podgoričkog Višeg suda Vesne Pean nije našlo dokaze da je nekadašnji gradonačelnik Podgorice oštetio opštinsku kasu za 6,7 miliona eura, pa su ga prvostepeno oslobodili optužbi.

Obrazlažući odluku, sutkinja Pean je kazala da je optužba ostala u sumnji, te da sud nije našao dokaze da je Mugoša uticao na opštinske službenike da zemljište prodaju po cijeni od 165 eura po metru kvadratnom.

Saopštila je i da je sud utvrdio da je donošenju odluke o prenosu prava svojine na kompaniju Carine prethodila procedura koju su sprovodili službenici Glavnog grada, i da su svi koji su učestvovali u donošenju te odluke u svom  iskazu tvrdili da su postupali zakonito i da Mugoša nikada nije uticao na njih!

Prema optužnici koju je zastupala specijalna tužiteljka Sanja Jovićević, Mugoša je od 25. jula 2007. do 8. maja 2012. godine, kao službeno lice i javni funkcioner – gradonačelnik, zloupotrebom službenog položaja i prekoračenjem službenog ovlašćenja, pribavio drugom korist, a Glavnom gradu pričinio štetu. Tužilaštvo ga je teretilo da je prodao zemljište preduzeću Carine za 165 eura po metru kvadratnom, neposrednom pogodbom”, te na taj način pribavio kompaniji Carine korist od 6.723.194,85 eura, a Opštini Podgorica štetu u istom iznosu.

Pravosuđe je utvrdilo da je šteta napravljena ali ko je kriv, navodno ne može da se dokaže. Presuda Mugoši izazvala je oštre reakcije. Premijer Dritan Abazović rekao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, a funkcionerka Pokreta za promjene Branka Bošnjak poručila je da Mugoša mora da odgovara za taj i za mnoge druge poslove. Jedan od lidera Demokratskog fronta čestitao je Mugoši slobodu, dok je poslanik Demokrata Momo Koprivica presudu nazvao skandaloznom.

Fakti i dalje stoje. Sredinom 2007. Glavni grad je raspisao javno nadmetanje za parcelu od 15.205 kvadrata na Starom aerodromu. Najbolju ponudu, od preko 13 miliona, dale su Carine. Nakon što je prihvaćena ponuda Carina, iz ove kompanije obavještavaju Glavni grad da odustaju od kupovine. Da bi samo par nedjelja kasnije podnijeli zahtjev za kupovinu zemljišta neposrednom pogodbom. Objasnili su da žele da kompletiraju manju parcelu, koju su kupili 2002. godine, sa većom.

Mugoša, mjesec kasnije, prihvata zahtjev Popovića, i gradsko zemljište prodaje za dva i po miliona eura (165 eura po kvadratu). Cijena, koju je isti kupac ponudio na javnom nadmetanju, tako je oborena za skoro 11 miliona eura.

Ovaj ugovor je proglašen ništavnim odlukom Osnovnog suda, koju je potvrdio Vrhovni sud, 2010. godine, a na osnovu žalbe drugoplasiranog na javnom nadmetanju Veselina Šofranca. Gradonačelnik ne haje za pravosnažne presude, pa mimo znanja Skupštine Glavnog grada, oktobra 2011. godine, ponovo donosi istu odluku kojom se zemljište ustupa Carinama za dva i po miliona eura. Na cijenu ne utiče to što je, nakon prvog ugovora s Carinama, promijenjena i planska dokumentacija pa se na lokaciji predviđenoj za skladišta i servise, omogućava izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)  2007. podnosi krivičnu prijavu protiv Mugoše zbog nezakonite prodaje zemljišta Carinama, ali je tu krivičnu prijavu godinu kasnije odbacio Saša Čađenović. Posljednju krivičnu prijavu MANS je podnio 2012. godine protiv Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i primio mito. Prijavu su podnijeli i protiv vlasnika Carina Čedomira Popovića zbog sumnje da je dao mito.

Navodeći da su protiv njega podnijeli još dvije krivične prijave, istakli su da je Mugoša u SDT-u saslušan tek 2017. godine – punih deset godina nakon prodaje zemljišta Carinama.

Tužilaštvo je reagovalo nakon deceniju, pa je Mugoša saslušan 2017, a 2018. pokrenut je slučaj Carine.

„Ruka pravde još nije krenula. U Crnoj Gori još uvijek postoji selektivna pravda i bez obzira sa kakvim dokazima raspolažu i sudstvo i tužilaštvo, ukoliko imate dovoljno moći, možete sebi da pribavite jednu ovakvu presudu i pranje biografije“, komentariše za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

„Ono što su nesporne činjenice, bez obzira na to šta piše u presudi i na čemu se ona zasniva, jeste da je sporno zemljište prešlo u ruke kompanije Carine bez tenderskog postupka, na osnovu zaključka koji je donio Mugoša, u jednoj proceduri koja nije bila zakonita, ni transparentna. Kada smo dostavili nekoliko krivičnih prijava u ovom slučaju, istakli smo činjenicu da je kompletan posao urađen na osnovu zaključka tadašnjeg gradonačelnika. Postoje dokazi, koje bi neka revizija trebala da otkrije, zbog čega ih sud nije uvažio, ili zbog čega tužilaštvo više nije insistiralo na njima, za sada se ne zna“, ističe Milovac.

Pored MANS-a, i Demokrate su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja. U toj partiji su izveli računicu – da je Glavni grad ušao u partnerstvo s privatnim investitorom, kao vlasnik zemljišta dobio bi u stambeno-poslovnom objektu od 72.238 metara kvadratnih, najmanje 20.000 kvadrata. Kako je minimalna prosječna cijena novoizgrađenog kvadrata u Podgorici 1.000 eura, Glavni grad je samo u ovom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.

„Ne iznenađuje odluka Višeg suda, iz prostog razloga što je politika odavno umiješala prste u pravo i pravdu. Da je Miomir Mugoša bio nedodirljiv govori činjenica da je u slučaju Carine prvi put saslušan u SDT-u punih deset godina nakon što se desila prodaja zemljišta. Postupak je odugovlačen i trajao je četiri godine a epilog je oslobađajuća presuda, dakle, za štetu koju je pretrpio Glavni grad u iznosu od 6,7 miliona eura, nema odgovornih ali, nažalost ima zaštićenih“, kaže za Monitor poslanica Demokrata Zdenka Popović.

Pored Carina iz ove partije su tužilaštvu podnijeli i druge krivične prijave u kojima su tvrdili da je bivši gradonačelnik oštetio budžet. Odbačene su.

Popović podsjeća na neke od odbačenih prijava koje su podnijeli tokom 15-ogodišnje Mugošine vladavine gradom: „U slučaju Bazar, Glavni grad je oštećen za 1,6 miliona eura zbog nezakonitog oslobađanja kompanije Čelebić plaćanja komunalne takse, onako kako je to utvrdila Uprava lokalnih javnih prihoda. Grad je u ovom slučaju ostao i bez vrijednog prostora u tržnom centru Bazar. Slučaj Delte, Zlatice, Duvanskog kombinata, KAP-a, Limenke se nisu ni razmatrali. Kao ni to što je zbog bahatog i tvrdoglavog stava da  je gospodar života u Glavnom gradu, kada je kompaniji KIPS nezakonito stopirao izgradnju Tržnog centra, pri čemu je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 4,5 miliona eura“.

Niko, pa ni Mugoša, nije kriv što je Evropski sud za ljudska prava donio presudu da Crna Gora isplati materijalnu štetu kompaniji KIPS DOO u iznosu od 4,5 miliona eura. Vlasnik KIPS-a Risto Drekalović tužio je Crnu Goru zbog toga što mu je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša 2005. godine stopirao gradnju trgovačkog centra na Starom aerodromu. Nema krivaca, a mi plaćamo nečiju samovolju.

Monitorov izvor iz pravosuđa, koji je želio da ostane anoniman, kaže da je ovo još jedan šamar državi i pravosuđu. Tvrdi da je ključno pitanje da li je optužnica dobro sastavljena, ali dodaje i da ju je Viši sud prihvatio, te da je odgovornost na sebe tako preuzeo i ovaj sud.

„Godinama optužnice padaju, građani plaćaju naknadu štete, a tužioci ne odgovaraju nikome, već napreduju. Viši sud je potvrdio optužnicu, pa i on snosi dio odgovornosti, treba i to preispitivati“, navodi Monitorov izvor.

Dodaje i da je Vesna Pean sudila u sličnom predmetu slučaj Krimovica kada isto tako nije našla ništa sporno što je vrijedna zemlja uz obalu mora  prodata po cijeni od 7 maraka po kvadratu, iako se zemlja u zaleđu na istom lokalitetu prodavala znatno skuplje – po 150 maraka po kvadratu.

Zaključuje da se ovakav epilog mogao naslutiti i nakon reakcije Višeg suda kada Mugoša nije snosio nikakve sankcije jer je u hodniku ovog suda napao sudske vještake.

Mugoša je u septembru 2019. godine, po izlasku iz sudnice podgoričkog Višeg suda, prijetio vještaku Milenku Popoviću nakon što su on i njegov kolega, vještak Vukašin Đuričković na glavnom pretresu saopštili da ostaju pri nalazu da je bivši gradonačelnik Podgorice budžet oštetio za više od šest miliona eura.

Milovac podsjeća da je MANS podnio brojne krivične prijave protiv Mugoše koje su se, prije svega, odnosile na legalizaciju nelegalno podignutih zgrada. „U Podgorici gotovo da nije postojala višespratnica koja je sagrađena suprotno planu a da ona kasnije nije legalizovana. MANS je tada upozoravao da se proces prostornog planiranja odvija u skladu sa interesima investitora a ne interesa građana, javnog planiranja i onoga što propisuje zakon. Gotovo da ne postoji veća građevinska kompanija u Crnoj Gori koja je gradila na teritoriji Podgorice a da nije bila korisnik takve vrste usluga i samog gradonačelnika i tadašnjeg saziva skupštine Glavnog grada. Većina tih krivičnih prijava je ili ekspresno odbačena ili nikada nije ni otvoren, a došli smo u situaciju da je Mugoša za sve ono što je uradio na štetu Glavnog grada bio osumnjičen samo za taj jedan slučaj“.

MANS je zato tražio od v.d. vrhovnog državnog tužioca da ispita rad specijalne tužiteljke Sanje Jovićević koja je vodila postpupak ispred države u slučaju Carine.

Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović saopštila je da će se Specijalno državno tužilaštvo, kako su je informisali iz SDT-a, žaliti na odluku Višeg suda u predmetu Carine.

Dok se sve ne ispita, Mugoša čovjek od afera, što se tiče ove jedne procesuirane, može da odahne. Za sada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo