Povežite se sa nama

Izdvojeno

TRKA ZA ČELNIKA ODBORA ZA BEZBJEDNOST: Nema odmora dok traje obnova

Objavljeno prije

na

Unutar nove skupštinske većine traju pregovori oko nasljednika Milana Kneževića na mjestu predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu. DPS bi rado vidio bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, dok koalicija Crno na bijelo i Socijalistička narodna partija (SNP) na to mjesto pokušavaju pogurati poslanika Dragana Ivanovića

 

Odbor za bezbjednost i odbranu, kojim je gotovo godinu i po predsjedavao lider Demokratskog fronta Milan Knežević, pamtićemo po čestim saslušavanjima čelnika bezbjednosnog sektora. Na saslušanja se nije odazivao jedino bivši premijer Zdravko Krivokapić, dok je najčešći „gost“ bio tadašnji vicepremijer, a današnji predsjednik Vlade Dritan Abazović.

Pamtićemo i to da je na čelo takvog Odbora izabran poslanik, koji je u tom trenutku bio prvostepeno osuđen za pokušaj terorizma. Kasnije je Apelacioni sud poništio presudu i vratio je Višem sudu na ponovno odlučivanje. Ipak nije baš uobičajeno: funkciju predsjedavajućeg odbora dobila je osoba osumnjičena za terorizam, a pritom je prošla bezbjednosne provjere za tu funkciju.

Riječ je o jednom od najvažnijih tijela u Skupštini. Razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata, strategiju i druga pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane Crne Gore i njenih građana i vrši parlamentarnu kontrolu rada policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost i drugih bezbjednosnih organa i službi. Članovi odbora imaju pristup tajnim podacima iz sektora bezbjednosti, a predsjednik i zamjenik članovi su Vijeća za nacionalnu bezbjednost – krovnog tijela obavještajnog sektora. Odbor vrši nadzor nad Agencijom za nacinalnu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije.

Zbog svega toga pripadnici nove većine žele da što prije preuzmu taj odbor. Problem je što koalicioni partneri na čelu tog skupštinskog tijela vide različite ljudi. Najbrojniji partner, Demokratska partija socijalista (DPS), za Kneževićevog zamjenika rado bi vidjela bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, dok manji partneri Crno na bijelo i Socijalistička narodna partija (SNP) na to mjesto pokušavaju pogurati poslanika Dragana Ivanovića. Pregovori još traju.

Takvu informaciju iznio je in a TV Vijesti aktuelni predsjednik odbora Milan Knežević. On je rekao da je u toku „mrtva trka” da li će Bošković ili Ivanović biti imenovani za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.

„Zašto fino ne izađu kao ljudi, potpišu inicijativu za moju smjenu i smijene me, nego preko Administrativnog odbora žele da promijene čitav sastav Odbora za bezbjednost i odbranu i da kažu: ‘Evo, mi nismo smijenili Milana Kneževića’”, rekao je predsjednik Demokratske narodne partije.

On je optužio „kavački klan” da opstruira održavanje sjednice Odbora. Članovi tog odbora nedavno su trebali da saslušaju ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, direktora Uprave policije Zorana Brđanina, vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kenteru, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Bilo je predviđeno da u „gluvoj sobi” odgovaraju na poslanička pitanja o dokazima koje je Europol dostavio u julu prošle godine, a koji službenika ANB-a Petra Lazovića i policajca Ljuba Milovića povezuju sa kavačkim kriminalnim klanom. Sjednica nije održana jer na zasijedanje nijesu došli članovi iz redova Demokratske partije socijalista – Predrag Bošković i Branko Čavor, koji su još ranije saopštili da će uskratiti kvorum.

„Ne žele da dođu na ovu sjednicu, jer žele da dobiju na vremenu dok se desi moja smjena i kako bi neko drugi preuzeo odbor. Mene u ovom trenutku pokušava da smijeni kavački klan”, rekao je Knežević.

Poslanik DPS-a i bivši premijer Duško Marković odgovorio mu je u TV debati da to što sjednica nije održana, ne znači da se radi o velikoj zavjeri  koja dolazi iz partije ili od predsjednika Demokratske partije socijalista, sa ciljem destrukcije. Rekao je i da je normalno da nova vladajuća većina želi ključne odbore u Skupštini.

Poslanica SNP-a Milosava Paunović potvrdila je da je Dragan  Ivanović kandidat za nasljednika Kneževića. Ona smatra da bi Ivanović ispunjava profesionalne kriterijume za tu dužnost. „Riječ je o čovjeku koji je dugo godina bio na važnim mjestima u sistemu bezbjednosti, pa stoga smatramo da ga to kvalifikuje da preuzme tu funkciju, koju mora obavljati profesionalac”, istakla je Paunović.

Dragan Ivanović je, na predlog bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, vodio Komisiju za analizu rezultata operativnog usklađivanja organa obavještajno-bezbjednosnog sektora u vezi sa događajima na Cetinju, koja je bila formirana pri Birou za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi. U njegovoj biografiji piše da je završio Pravni fakultet. Iako je poznato da je radio u policiji, drugi detalji nijesu poznati.

Predrag  Bošković je član Predsjedništva DPS-a, po profesiji je diplomirani ekonomista. Četiri puta je bio ministar, poslanik u više mandata, a sada je član Odbora za bezbjednost. Posljednja njegova pozicija bila je na čelu Ministarstva odbrane, odakle ga je ispratila afera političkog pritiska na kandidate za kadete Vojske Crne Gore. Nepravosnažno je osuđena aktivistkinja te partije Dušica Vulić koja je pred parlamentarne izbore 2020. u ime DPS-a obećavala kandidatima za Vojsku Crne Gore da će dobiti posao u zamjenu za glasanje za tu stranku. Podgoričko tužilaštvo u tom postupku nije proširilo istragu iako je bilo indicija i izjava o umiješanosti drugih osoba visokopozicioniranih u MO.

U trenutnom sastavu Odbora za bezbjednost su, pored Boškovića i Ivanovića i poslanici Mevludin Nuhodžić (DPS), Vladan Raičević (PzP), Dragan Krapović (Demokrate), Boris Bogdanović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Branko Čavor (DPS) i Ivan Brajović (SD).

 

Ponovno suđenje tek u septembru

Početak suđenja za slučaj „terorizam“ odložen je za 5. septembar zbog zahtjeva za izuzeće specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Zahtjev su podnijeli branioci Andrije Mandića i Milana Kneževića – advokati Dušan Radosavljević i Miroje Jovanović. Advokati se pozvali na izjavu advokata Tobi Kedmana iz Londona koji je zastupao Džozefa Asada, na kojeg je na sastanku sa Čađenovićem, Katnićem i tadašnjim potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom vršen pritisak.

„Dali su mu spisak pitanja i moguće odgovore kako treba da odgovori Asada, i da optuži Kneževića i Mandića“, rekao je Radosavljević.

U javnom suđenju pred Višim sudom, koje se prenosilo na gotovo svim lokalnim televizijama, a pomno su pratili i komentarisali domaći i inostrani zvaničnici, optuženi u ovom predmetu osuđeni su 2019. godine na skoro 70 godina zatvora. Apelacioni sud 2021. Ukinuo je prvostepenu presudu kojom su osuđeni Mandić i Knežević, te dvojica ruskih državljana i bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić, jer su u presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

 

ANB prisluškuje lidere Demorkatskog fronta?

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) bez naloga Vrhovnog suda nadzire trojicu lidera Demokratskog fronta – Milana Kneževića, Andriju Mandića i Nebojšu Medojevića. To je saopštio Milan Knežević nakon odložene sjednice Odbora.

„Ponovo smo stavljeni na mjere tajnog nadzora, bez odluke Vrhovnog suda i sumnjamo za potrebe upravo kavačkog klana, koji smo najviše mi prozivali prethodnih godina i ukazivali na njihovu spregu sa policijom, tužilaštvom i vrhom države. Zato pozivam Vrhovni sud i Sudski savjet da se izjasne da li postoji zakonita odluka na osnovu koje smo ponovo stavljeni na mjere tajnog nadzora”, rekao je Knežević.

Tvrdi da ANB prisluškuje njihove mobilne i fiksne telefone, telefone u stranačkim prostorijama i nadzire im elektronsku poštu

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo