Povežite se sa nama

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Političari nas vole, ali o našem trošku

Objavljeno prije

na

Predsjednik je rekao da Vlada mora da preispita neproduktivnu budžetsku potrošnju, definiše agendu reforme državnih preduzeća, racionalizuje broj zaposlenih u javnom sektoru, uz „otvaranje pitanja krivično pravne odgovornosti svih koji su zbog partijsko-političkih ili ličnih interesa urušili ove stubove stabilnosti države”. Nadam se da će ga Vlada poslušati, posebno apel da se utvrdi odgovornost, i da će odgovarati  zvaničnici DPS-a i njihovih partnera koji su doveli do sadašnjeg stanja

 

MONITOR: Sa novom vladom stigao je i novi budžet. Prvo „tehnički pa, kako je najavljeno, i „stvarni rebalans. Da li Vas je to začudilo i treba li da nas brine?

SOŠIĆ: Prirodno je da nova vlada želi da ostvari svoje ideje i politike, da se one razlikuju od prethodne vlade i da to ima i svoj budžetski odraz. Žurba i nepromišljenost koji su pratili izmjene važnih sistemskih zakona prošle godine, kako od Vlade tako i od poslanika, sigurno traže da se naprave i određene izmjene u budžetu koje ne bi bile samo tehničke.

Oko 15.000 majki već je počelo da prima naknade, a nije objavljeno koliko nas to košta, a u julu će plate za neke kategorije u zdravstvu i prosvjeti porasti i dovesti do 25 miliona novih troškova. Povećanje minimalne penzije čeka nas u oktobru, skupa sa univerzalnim dječjim dodatkom. Uz neizvjesno finansiranje zdravstva i neke važne komponente prihodne strane programa Evropa sad koje nisu usvojene, odgovorno je da nova vlada oprezno pristupa zaštiti fiskalne stabilnosti.

Previše se, ipak, govori o rastezanju budžeta da pokrije sve nove izdatke, sve dobre i loše ideje koje se realizuju, a premalo o uštedama tamo gdje je to potrebno i gdje je moguće. Uzalud sav trud da se prikupi još novca ako dopuštamo neracionalnu i nedomaćinsku potrošnju.

MONITOR: Kako doći do tih ušteda?

SOŠIĆ: Mi smo godinama tražili od Ministarstva finansija da započne sa dubinskim analizama pojedinih troškova, koji se svake godine povećavaju. Čak je i ovaj tehnički rebalans iskorišćen da se neki od njih značajno povećaju (putovanja, ugovori, reprezentacija, konsultanti itd.). Ove godine trošimo duplo više za ugovore o djelu nego 2016. godine, od nekadašnjih šest došli smo do 12 miliona godišnje bez obrazloženja – Ministarstvo mora pronaći način da se ovakva potrošnja ograniči.

Nova strategija reforme javne uprave ima u ovom pogledu dobrih mjera i ciljeva – od stopiranja zloupotrebe bolovanja, privremenog zapošljavanja, usvajanja novog Zakona o radu kojim će se uvesti kontrole zapošljavanja za pravna lica koja se finansiraju iz javnih prihoda, Zakona o ustanovama koji bi se odnosio na više od 25.000 zaposlenih u tom dijelu javnog sektora. Dugo se radilo na tom dokumentu, potrebna je politička volja da se nešto od toga i sprovede.

Upravljanje državnom imovinom može biti dobar izvor ušteda, ali nas direktor Uprave za katastar i državnu imovinu svako malo pravi ludima. Iako su činjenice neumoljive – troškovi rente za rad državnih organa su u stalnom rastu, čak su i ovim tehničkim rebalansom povećani, direktor Uprave se redovno hvali uštedama koje pravi i borbom protiv tajkuna kojima oduzima ugovore sa državom. U 2021. godini u kojoj je, kaže, trošak za rentu smanjio za 800.000, ona je zapravo porasla za pola miliona u odnosu na plan. Istovremeno, direktor priča da je završen decenijski projekat registra državne imovine, koji niko sem njega nije vidio i za koji ne znaju ni u Ministarstvu finansija. A zahtjeve za slobodan pristup informacijama ignorišu sa istom lakoćom kao njegovi DPS prethodnici.

MONITOR: Tu su i državna preduzeća?

SOŠIĆ: Rješavanje pitanja državnih preduzeća takođe ima direktan odraz na državni budžet. Prošle godine, ako ne računamo EPCG, ostalih 55 državnih preduzeća su ukupno uplatili 1,1 milion dobiti u budžet – četiri puta toliko je država platila samo jednu ratu kredita brodarskih kompanija. Istovremeno, ta preduzeća zapošljavaju preko 12.000 ljudi i na zarade troše gotovo 200 miliona godišnje, više od pola milijarde eura kredita državnih preduzeća garantovani su od države i u svakom trenutku mogu pasti na teret budžeta, a na crnoj listi poreskih dužnika, od prvih 20 pravnih lica, 11 su državna preduzeća.

Polako kreće nova sječa, smjene menadžmenta i vjerovatno imenovanje novih partijskih kadrova. Otpremnine, bonusi, sudski sporovi, donacije i sponzorstva, nove uprave koje će tek učiti posao.

MONITOR: Svjeočimo da je vlastima – aktuelnim, bivšim, onima prije njih –   umjesto ušteda mnogo lagodnije da traže dodatna izdvajanja iz budžeta?

SOŠIĆ: Taj populizam je veoma opasan. Mislim da će poslanici nastaviti da se utrkuju u tome „ko više voli građane” (stvarni citat stvarnog poslanika), opet o trošku građana.

To je njihovo ustavno pravo i ako imaju većinu, niko im to ne može osporiti. Ipak, može se učiniti da se bolje procjenjuju troškovi onoga što se predlaže i usvaja. Što god da je, ali neka je ispravno obračunato, da makar znamo koliko će koštati. Na primjer, još uvijek nije zvanično objavljeno koliko nas košta obeštećenje majkama – mislim da se radi sumi koja je mnogo veća od 25 miliona, na koliko su to poslanici zaokružili. Problem smislenosti reformi je još teže riješiti – kao onaj sa univerzalnim dječijim dodatkom, koji koristi samo partijama koje se njime hvale, a kojim se svoj djeci daje premalo, umjesto da se daje dovoljno onima kojima je to zaista potrebno i da im ublaži siromaštvo.

Novi primjer je i inicijativa za formiranje opštine Zeta, koju su podnijeli poslanici. U obrazloženju kažu da neće biti troškova po budžet, a istovremeno ne dostavljaju Skupštini Studiju o opravdanosti teritorijalne promjene, što je bila njihova zakonska obaveza. Ne dostavljaju ni mišljenja ministarstava iz maja ove godine na tu istu studiju, jer im ne idu naruku – tri ključna ministarstva kritikovala su Studiju: Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomskog razvoja. Studija nije u skladu sa Pravilnikom, ne sadrži objašnjenje nedostataka postojećeg stanja, sadrži imena naselja koja nisu prepoznata Zakonom, pogrešni prihodi su uzeti u obračun fiskalnog kapaciteta nove opštine, nije odrađena cjelovita analiza fiskalnog kapaciteta… Ništa od toga nije objavljeno – mi smo te podatke zahtjevom tražili od MJU i dobili. Objavićemo ih, ali vjerovatno zaludu jer političke odluke ignorišu činjenice koje im ne odgovaraju.

MONITOR: Kapitalni budžet, godinama, pokazuje najveći raskorak između obećanog i relaizovanog. Ima li načina da se taj dio troškova isprati bolje?

SOŠIĆ: Program Crna Gora odmah, dobar je primjer pogrešnog pristupa prethodne Vlade. Bile su nam potrebne korjenite reforme načina na koji biramo, ocjenjujemo, pripremamo i sprovodimo kapitalne projekte da bi osigurali da kada započnemo projekat, on bude završen na vrijeme i u okviru budžeta. Umjesto toga, dobili smo populističku listu želja, gotovo 130 novih, slabo pripremljenih projekata koji su dodati na 200 već započetih. I to treba da sprovedu dvije Uprave koje su za prvi kvartal ove godine jedva uspjele da potroše sedam odsto planiranog budžeta (bez auto-puta), započevši rad na jedva jednoj desetini projekata za ovu godinu.

Stoga se nadam da će suštinski rebalans značiti i ukidanje programa Crna Gora odmah. To znači odustajanje od svih nezrelih projekata koji su na silu strpani u prošli budžet i preusmjeriti sredstva na već započete projekte kako bi se oni što prije završili. Nadam se da će i novo Ministarstvo krenuti u ozbiljan proces reforme kapitalnog budžeta, kako ne bi uludo rasipali ono malo novca što možemo odvojiti za infrastrukturu.

MONITOR: Možemo li više reda u državnim finansijama očekivati nakon povratka DPS u vladajuću većinu? Ili je to najava povratka doktrini „pare nijesu problem?

SOŠIĆ: Bilo je vrlo zanimljivo slušati obraćanje Predsjednika Crne Gore prošlog mjeseca na Cetinju, dao je novoj vladi dobre ideje. Rekao je da Vlada mora da preispita neproduktivnu budžetsku potrošnju, definiše agendu reforme državnih preduzeća, hitno racionalizuje broj zaposlenih u javnom sektoru, uz „otvaranje pitanja krivično pravne odgovornosti svih koji su zbog partijsko-političkih ili ličnih interesa urušili ove stubove stabilnosti države”.

Ja se nadam da će nova vlada poslušati Predsjednika i sve ovo sprovesti. Posebno mislim na njegov apel da se utvrdi odgovornost, pa se nadam da će odgovarati svi zvaničnici DPS-a i njihovih partnera koji su zbog partijsko-političkih ili ličnih interesa doveli do stanja koje imamo danas – ne jer su „urušili stubove države”, nego što im nisu dali ni da se podignu.

 

Programski budžet je neupotrbljiv

MONITOR: Pratili ste realizaciju prošlogodišnjeg budžeta i izradu „orginalneverzije budžeta za 2022. godinu. Šta biste pohvalili a šta popravili u toj priči?  

SOŠIĆ: Jedna od rijetkih stvari koje je prethodna Vlada uradila za povećanje transparentnosti je mjesečno objavljivanje budžetskih transakcija. Međutim, zbog načina na koji se podaci objavljuju oni su gotovo neupotrebljivi. Radi se o ogromnim, nepreglednim bazama podataka sa po 50.000 transakcija mjesečeno, u kojima je gotovo nemoguće uraditi bilo kakvo kategorisanje i filtriranje. Takođe, kriju se imena onih koji su primili novac, ako se radi o fizičkom licu, a često i ako je u pitanju pravno lice. Kada gledamo ko je dobio novac po ugovoru o konsultantskim uslugama, vidimo kada je i koliko plaćeno, koja institucija je platila ali ne i kome – umjesto imena primaoca stoji ime banke u kojoj on ima račun.

Upravo radimo (Institut Alternativa – pri. Monitora) na aplikaciji koja će omogućiti jednostavnu pretragu i „prelistavanje” ovih podataka koji se objavljuju, neku vrstu „otvorenog budžeta”. Za drugi dio problema je potrebna promjena rada Trezora, ali za sada se samo mi bunimo, pa ne vjerujem da nas iko čuje. Kada baza bude pretraživija uz našu aplikaciju, valjda će se taj pritisak pojačati.

Programski budžet je za sada neupotrebljiv. U prethodnoj vladi, služio je kao PR alatka ministara koji ga nisu razumjeli, zaludni dodatni posao za administraciju i novac za angažovane konsultante. Sasvim je nepovezan sa programom rada Vlade, kvalitet indikatora koji se koriste je loš, mnogi programi ih i nemaju, ne zna se ko je odgovoran za izvršenje određenog programa, a što je najvažnije – nema izvještavanja o postizanju zacrtanih ciljeva. Biće potrebno puno rada ako se on želi pretvoriti u koristan alat.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo