Povežite se sa nama

DANAS, SJUTRA

Ostalo

Objavljeno prije

na

Bermudski trougao budžeta, stavka ,,ostalo”, iznosi preko 25 miliona eura i iz nje korisnici budžeta zahvataju kada im zafali za putovanja, automobile, i ostale zgode  koje sami smisle. Štedi se na školstvu, zdravstvu i ostalim sporednostima

 

Vlada je predstavljajući budžet za sljedeću godinu najavila da će neproduktivne troškove – za službena putovanja, reprezentacije, gorivo, nabavku službenih automobile –  svesti na minimum. Kao u lošem vicu, nakon toga je za potrebe Ministarstva vanjskih poslova kupljen mercedes od 59.000 eura.  Da ugrabe.

Nije baš preporučljivo našoj Vladi vjerovati na riječ. U budžetu planiranom za  narednu godinu povećane su sve neproduktivne stavke. Rashodi za gorivo – na rekordnih 10 miliona eura. Njemačka, sa 80 miliona stanovnika, ima hiljadu, a Crna Gora oko 4.000 službenih automobila. Zato je sasvim logična odluka Vlade da duplo više novca građana udijeli za dvorsko gorivo nego za dječje dodatke.

Rashodi za materijal, u koje spada gorivo i administrativni materijal, iznose  37,6 miliona eura, a rashodi za usluge – službena putovanja, reprezentaciju, kumunikacije… 91,4 miliona.

Kad prifali novca tu je bermudski trougao budžeta rubrika – ostalo. Kod ostalih izdataka za trošenje je predviđeno 9,3 miliona, ostali rashodi za materijal su milion eura, a za ostale usluge čak 14,8 miliona eura. Nemojte se zbuniti, prosto je to. Preko 25 miliona eura dostupno je korisnicima budžeta da ih troše kad im prifali za putovanja, automobile i  ostale zgode  koje sami smisle. Dosad je novac iz stavke ostalo korišćen  za plaćanje parkinga, oglašavanje, kupovinu zastava, hotelski smještaj, plaćanje kablovke televizije i putarine, avionske karte, korišćenje VIP salona na aerodromima, pranje vozila, kupovanje luksuznih ženskih i muških torbi… Nema granica domišljatosti kada je u pitanju ,,tuđi”, tj. naš novac. Niti obaveze da se poreskim obveznicima polažu  računi.

Štedi se na manje važnim sektorima. Na prosvjeti, na primjer.  Budžetska stavka ostalo, godišnje pojede najmanje 10 škola. Ili  vrtića.

Oholost rasipničke logike graniči se sa bezumljem. Tek za ilustraciju. Aparat za zračenje oboljelih od karcinoma u KCCG je bio u kvaru mjesec dana. Nije bilo para.  Pacijenti, sa tako teškom dijagnozom,  upućivani su u daleku Banjaluku. Autobusom. Aparat košta 60.000 eura, a šest tretmana na klinici u Banjaluci  30.000 eura.

Za liječenje van Crne Gore sljedeće godine predviđeno je million više nego ove – 20 miliona eura. Možda bi se  ovo moglo preduprijediti kada,  na primjer,  pacijenti ne bi čekali na pregled skenerom mjesecima. Zvanični troškovi za reprezentaciju su  ove godine bili tačno koliko koštaju dva skenera – 667.000 eura. Mogao se bar jedan kupiti.  Da je samo malo smanjen trošak za službena putovanja od preko pet miliona eura.

Svi znamo da to ne ide tako. Luksuz ministara i izabranih državnih službenika u vrhu je budžetskih prioriteta. Ministrima, koji godišnje prihoduju od minimum 15.000 do preko 50.000 eura,  plata  treba da ostane čista.   To je stvar prestiža.

Rasipa se raznovrsno. Tokom 2017. država je platila 20,2 miliona eura na osnovu tužbi građana, prošle godine 16 miliona. Po ovom principu – zaposleni policajac tužio je državu zbog ,,zakidanja” za 1,45 eura, a država je platila preko 500 eura za parnične i troškove izvršenja.

Odgovornost se ne pominje. I kad su moćni uhvaćeni u nedjelju, izviđaj još traje. Kao u slučaju bivšeg ministra prosvjete Stijepovića koji je snimljen kako mu se u partijske svrhe na ruke predaje osamnaestogodišnja plata nastavnika.

Ne pominjemo stotine hiljada koje moramo izručiti dobrim momcima,   kumovima Safetu Kaliću i Dušku Šarića nakon što su, na presvijetlom sudu u sadejstvu sa tužilaštvom oslobođeni krivice.  Ni to kako su nam  rasuli  prostor i  vrijeme.  Ubili rijeke.

Riječ je o rubrici – ostalo u troškovima silnika. O njihovom  – sitnišu. On na svoj način otkriva da sve ovo oko nas nije greška, već sistem.  U tom sistemu je sasvim normalno što je funkcionerima, u svim ograncima vlasti,  u posljednje četiri godine poklonjeno sedam miliona eura za stanove. Mnogi od njih su već imali i velike stanove i ogromne kuće. Za te pare, po računici Organizacije KOD,  svi učenici svih naših osnovnih škola mogli su narednu deceniju dobiti besplatno sve udžbenike. Tu zamisao  kolektivni misaoni aparat naše upravljačke klase doživio bi kao – puč.  Kao uvredu.

Uprkos službenom obrazovanju,  djeca shvataju – nema budućnosti u sistemu koji proizvodi grupu privilegovanih i mase suvišnih. Preko 70 odsto mladih žele da napuste zemlju beznađa. Njihovi roditelji većinski održavaju ovaj poredak. Kuju vlastite okove.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DANAS, SJUTRA

Oduševljenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvaničnici izvršne vlasti dostojanstveno su prećutali iznijete primjedbe i sugestije gostiju iz Međunarodnog monetarnog fonda. Onda su otišli u Brisel i od tamo nam prenijeli oduševljenje sa kojim su se, navodno, susreli. Tek da znamo koliko nam je dobro

 

 

U Briselu su oduševljeni progresom koji je Crna Gora napravila za samo tri mjeseca, pohvalio se premijer. Toliko je mnogo urađeno za kratko vrijeme da „svi kažu“, prenosi Spajić, kako je njihov „subjektivni osjećaj“ da su prošle tri godine a ne tri mjeseca. „Oduševljeni su i reformama koje smo pripremili“.

Ajde da povjerujemo premijeru, pa da se zapitamo zašto u Podgorici nema tog i tolikog oduševljenja? Možda je razlog što o pripremljenim reformama, izgleda, znamo manje nego oni  u Briselu. Ili je u pitanju to  što smo ovdje u (ne)prilici da umjesto subjektivnog osjećaja živimo stvarnost.

Ta stvarnost nije baš idilična. U parlamentu slušamo optužbe za korupciju visokopozicioniranih zvaničnika sektora bezbjednosti i pravosuđa. Ispred njega, najavljuju se štrajkovi. Djeca stradaju u sirotinjskim udžericama. Željeznički saobraćaj obavlja se autobusima. Zimska turistička sezona je propala. I ljetnja je u opasnosti pošto pripreme uveliko kasne, tvrde oni koji od tog posla žive. Službeno proslavljamo tuđe državne praznike. Gradske ulice pokušavaju se imenovati po ljudima koji simbolizuju vrijeme zločina, afirmacije kriminala i diskiminacije po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Sudovi progone medije i kolumniste koji problematizuju angažman zvanične Rusije, Srbije i SPC u Crnoj Gori. I ima toga još.

U Podgorici je, desetak dana, boravio tim Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Posjeta je prošla prilično nezapaženo, pošto je domaća javnost bila zaokupljena prethodno pomenutim dešavanjima.   Od gostiju iz MMF mogli smo čuti i pročitati nekoliko zanimljivih, ako ne i zabrinjavajućih, stavova.

Privredni rast će značajno usporiti ove godine u odnosu na 2023. godinu. Javni dug će narednih godina rasti, i u nominalnom iznosu i u odnosu prema BDP-u. Inflacija će nastaviti da pada, ali će ostati iznad prosjeka eurozone… Iz saopštenja MMF-a saznajemo da u posljednji čas usvojeni Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma jeste bio neophodan, ali nije i dovoljan uslov da Crna Gora trajno izbjegne stavljanje na sivu listu Radne grupe za finansijske akcije (FATF) članica EU.

„Implementacija praktičnog i potpuno operativnog okvira za sprječavanje pranja novca i fninasiranje terorizma je od suštinskog značaja“, stoji u saopštenju.  Samo su, čini se, rijetki u Crnoj Gori svjesni koliko je to zahtjevan posao u koji treba uključiti kompletan državni sistem.

U istom tekstu možemo pročitati kako MMF baš i nije oduševljen premijerovom idejom da Crna Gora postane oaza kriptovalutnog biznisa. „Potrebni su odgovarajući supervizorski kapaciteti za razumijevanje kompleksnih globalnih rizika povezanih sa takvim inovacijama”, poručeno je. Uz pojašnjenje: “Digitalizacija i razvoj kripto imovine i fintech inicijativa treba da budu praćeni pravnim okvirom koji je usklađen sa novim smjernicama tijela koja postavljaju standarde kao što su Bazelski odbor za superviziju banaka, Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), Evropska centralna banka (ECB) i Radna grupa za finansijske mjere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF)”.

Ne zvuči baš jednostavno kao mantra koju ovih dana ponavljaju formalni i neformalni promoteri budućeg ekonomskog programa 44. Vlade: “zelena energija + kriptorudarenje = finansijsko blagostanje”.

Uostalom, dok je premijer na zajedničkom presu najavio kako će njegova vlada, uz pomoć MMF-a, kreirati obećani program reformi, šef njihove delegacije kaže kako oni nijesu vidjeli program Evropa sad 2, pa ga ne mogu ni komentarisati. Zato je  saopštio kako „država nije nadoknadila gubitak prihoda nastao zbog programa Evropa sad 1”. Mada to može uraditi “opštim oporezivanjem”.

Zvaničnici izvršne vlasti dostojanstveno su prećutali iznijete primjedbe i sugestije gostiju iz Međunarodnog monetarnog fonda. Onda su otišli u Brisel i od tamo nam prenijeli oduševljenje sa kojim su se, navodno, susreli. Tek da znamo koliko nam je dobro.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Dječji snovi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako još ne znamo koliko je, uglavnom mladih, otišlo iz Crne Gore između dva popisa, ono makar možemo naslutiti zašto odlaze. “Nekad smo išli trbuhom za kruhom, sada idemo glavom za dostojanstvom”, reče jedan

 

Nije lako biti vlast.

Uzmimo za primjer Janka Odovića ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. U njegovom resoru posla ima preko glave a on, prema sopstvenom priznanju, u njega i nije ponajbolje upućen. Prosto, nije ga sve to  interesovalo dok nije saznao za dodijeljenu funkciju u izvršnoj vlasti. Sad se trudi i muči.

Nekima se  ne dopada ono što ministar radi. Na već čuvenoj lameli c, umjesto obavještenja o zabrani gradnje pojavili su se posteri sa Odovićevim likom i porukom rušiš dječje snove. A ministar je samo pokušao da provede odluku iz, da provjerimo, marta 2019.  Prije nego je shvatio da tu još postoje neke pravne komplikacije.

Moguće, ne samo zato, još  je teže biti ministar pravde. Kad je prethodni šef tog resora Marko Kovač odbio da provede sudsku odluku o izručenju srpskog državljanina koga na Kosovu optužuju za ratne zločine, tadašnji opozicionar Andrej Milović konstatovao je da bi ministrov postupak mogao ugroziti saradnju Crne Gore sa državnim institucijama u Prištini.

Onda je Milović postao ministar pravde. I odbio je da Turskoj izruči njenog državljanina optuženog da je vođa velikog kriminalnog klana umiješanog u brojne zločine. To je naljutilo  prethodnika. “Očigledno se bivšim pripadnicima Vojske Jugoslavije i veteranima kosovskog rata nije poklanjala pažnja u smislu poštovanja ljudskih prava, koju vidimo da Milović i te kako ima za turskog državljanina…”, oglasio se Kovač.

Premijer Milojko Spajić zabrinuo se da bi odluka njegovog bliskog saradnika iz PES-a i vlade mogla ugroziti odnose Crne Gore i Turske. Dovesti u pitanje ekonomsku pomoć i očekivane investicije iz Ankare.

Da premijer vodi računa o tim stvarima čuli smo, neku noć. U  intervjuu javnom servisu. Spajić je objašnjavao kako bi odustajanje od izdavanja crnogorskih aerodroma u višedecenijski zakup (koncesiju) moglo naljutiti Svjetsku banku. Pošto je jedna od firmi koje rade pod njenim okriljem savjetnik vlade u tom poslu. Koji je, otprilike, započet kada je donijeta odluka o rušenju lamele c. I jednako ostao nezavršen.

Da se na čas vratimo onom Kurdu sa turskim državljanstvom, koji je u Crnu Goru došao sa falsifikovanim ličnim ispravama. Zbog toga je, nakon što je otkriven, odslužio dosuđenu zatvorsku kaznu.

Kada je ministar pravde odbio da ga izruči Turskoj, ministar policije se pohvalio kako je ponovo uhapšen. Jer je u Crnoj Gori koristio ona falsifikovana dokumenta. “Ovaj slučaj je samo jedan u nizu koji pokazuje našu odlučnost da se suočimo sa komplikovanim izazovima i neprestano radimo na očuvanju sigurnosti i pravde u našoj zemlji”, saopšteno je iz kabineta Danila Šaranovića.

To je saopštenje, zbog onog jedan u nizu, podsjetilo na nedavni slučaj službenice M.P. Zapravo, M.P, nije službenica, nego je do pred kraj prošle godine bila  pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje.  Iako je  još 2014. osuđena zbog falsifikovanja diplome Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Dakle, pravosnažno osuđena zbog lažne diplome, M.P. je nastavila da rukovodi našim  sistemom javnog zdravlja. Pored ostalog, kao rukovoditeljka sistema menadžmenta kvalitetom IJZ i predsjednica Komisije za akreditaciju Ministarstva zdravlja. Ovi što su je prijavili tužilaštvu zbog lažne diplome nijesu se intersovali za ishod suđenja. Oni što su je osudili nijesu nikoga obavijestili o presudi. Tako funkcioniše sistem.

Saznali smo, u međuvremenu, da je uz diplomu M.P pribavila i falsifikovano uvjerenje o njenoj nostrifikaciji u Ministarstvu obrazovanja. To uvjerenje nestalo iz njenog ličnog dosijea u Institutu, nakon što je neko medijima dostavio njegovu fotokopiju. Otprilike, tvrde verzirane kolege, u isto vrijeme kada je lažna biohemičarka svratila do firme da izvrši primopredaju dužnosti.

Niko iz ove priče nije uhapšen. Istraga je u toku. Baš kao i u slučaju lamele c. Nadležni ćute o investitorima, izvođačima i svim onim malim i velikim šarafima sistema koji su omogućili da stanovi u zgradi kojoj je “presuđeno” rušenje budu prodati i uknjiženi na ime novih vlasnika – (ne)savjesnih kupaca.

I to  valjda, pokazuje koliko je onaj (uhapšeni) turski državljanin opasan po Crnu Goru i njen pravni poredak. Ima veze i sa rušenjem dječjih snova. Ako ne znamo koliko je mladih otišlo iz Crne Gore između dva popisa,  možemo naslutiti dio razloga zbog kojih odlaze. “Nekad smo išli trbuhom za kruhom, sada idemo glavom za dostojanstvom”, reče jedan.

Iz vlasti se trude da ostanu tu đe su. Koliko god da im je teško.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Čestitka

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS je opet propustio šansu da se reformiše. Samo da nove vlasti ne propuste svoju da napuste Đukanovićev koncept, i istinski reformišu ključne institucije. Da i njima Đukanović ne tvitne čestitku

 

Đukanović je zadovoljan. Čudo neposredne demokratije, poduprijeto tehnološkim napretkom, kako su prve unutarstranačke neposredne izbore najavljivali iz DPS-a, završeni su taman kao da je Đukanović rezultate izvukao iz rukava. Bez promjena. Danijel Živković ostaće predsjednik stranke, dok su za potpredsjednike izabrani: Ivan Vuković, Aleksandra Vuković Kuč i Abaz Dizdarević.

„Nema se šta mnogo mijenjati“, saopštio je  Živković. „Što se tiče tih programskih ciljeva, nema se šta mnogo mijenjati, jer smo mi utemeljili ono što je osnovna platforma u Crnoj Gori”, poručio je. O kojoj platformi Živković priča, nije razjasnio. Platforma Skaj aplikacije mjesecima svjedoči kako je funkcionisala Crna Gora pod vlašću DPS-a. Podzemlje i nadzemlje, stopljeni u jedno.

Ali ima jedna promjena u odnosu na to Đukanovićevo doba, podsjetio je  Živković: „Što se tiče načina političkog djelovanja u narednom periodu, to će se razlikovati jer smo u opoziciji“.  Samo još da podmladak DPS-a shvati zašto su tamo.

Đukanović im je čestitao: „Uvjeren sam u ispravnost i perspektivu politike Partije koja je bila i ostala okosnica državotvornog puta Crne Gore, kao i građanskog i evroatlantskog karaktera zemlje. Takva politika mora pobijediti. Nove, mlade snage garant su uspjeha. Srećno”. Sreća će im, ako ne žele da ostaraju u opoziciji, svakako trebati. Pošto „ne vide“  razloge zbog kojih im je koalicioni kapacitet i dalje na nuli.

Jedna druga čestitka, doduše,  to je dovela  u pitanje.  Kada je ministar pravde Andrej Milović čestitao novoizabranom podmlatku DPS-a, bilo je i  onih koji su se zapitali znači li to moguću saradnju PES-a i DPS.a . Iz PES-a su se ogradili od Milovićeve čestitke nazvavši je ličnim činom, dok je premijer Spajić čestitku okarakterisao kao sportski čin Milovića.

Ima i onih koji misle da je Milović čestitkom htio skrenuti pažnju javnosti sa nečeg važnijeg, potencijalno štetnijih tema.  Kojih, možemo samo da nagađamo.

Ono što je vidljivo je da u vlasti ima problema. Sa sve Milovićem. Borba  Demokrata i PES-a, oko bezbjednosnog sektora, zahuktava se. Ove sedmice premijer je saopštio da Zoran Brđanin ostaje direktor Uprave policije, uprkos zahtjevu ministra policije za njegovo razrešenje, nakon što parlament nije usvojio Brđaninove izvještaje.

“Ne bih volio da se igram galimatijasa kojeg se igrala 43. Vlada. Mislim da postoji prostor i za dogovor i za razgovor s Brđaninom, kao i načini koji su civilizovani i primjereni demokratskoj i evropskoj praksi…”, saopštio je.

Iako je nova vlast, pozivajući se na zakone i legalnost, ispoštovala presudu suda, i Brđanina vratila na mjesto šefa policije, sa kog ga je smijenila Abazovićeva vlada, ostalo je upitno koliko je zakonito bilo to što je parlament razmatrao njegove izvještaje mnogo kasnije od uobičajenog, i tek nakon što je vraćen na poziciju, koristeći taj mehanizam za njegovu ponovnu smjenu. U odluci suda navodi se da to što parlament nije razmatrao izvještaje kada su podnešeni, znači da su usvojeni.

Premijeru je odgovorio ministar policije iz redova Demokrata, Danilo Šaranović, pozvavši se na obavezu izvršne vlasti da ispoštuje odluke parlamenta.

Jasno je da se Demokrate i Evropa sad ne spore zbog zakonskih odredbi, već za kontrolu nad sektorom koji je nakon Sporazuma o formiranju vlasti pripao Demokratama. Prvi znak te borbe bila je upravo izjava ministra pravde Andreja Milovića da šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković mora biti smijenjen. Za izlazak iz svojih nadležnosti, nagađalo se zbog ćutanja premijera,  imao je podršku Spajića. No i u tom odnosu izgleda nije sve bajno. Premijer je ove sedmice saopštio da ga Milović nije obavijestio o odluci da ne izruči optuženog državljanina Turske Binali Camgoza, za kog mediji tvrde da ga ANB vidi kao  opasnost po nacionalnu bezbjednost Crne Gore. “Ubuduće će me pitati za sve bitne odluke”.

DPS ne propušta prilike da se reformiše. Samo da nove vlasti ne propuste svoju da napuste Đukanovićev koncept, i istinski reformišu ključne institucije. Da i njima Đukanović ne tvitne čestitku.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo