Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSVAJANJE TUŽILAŠTVA: SDT na prinudnom, neka se spremi TOKK

Objavljeno prije

na

Zvuči cinično da se izmjene/preimenovanje SDT-a pravda pozivanjem na Izvještaj o napretku EK u kome se konstatuje „da je tužilaštvo osjetljivo na političko uplitanje“, dok se političarima vladajuće većine daje potpuna kontrola nad cijelom tužilačkom organizacijom. Ali to može biti efikasno

 

Malo su se, kao, snebivali a onda prelomili: usvajanjem predloženog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju i izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, nova većina će preuzeti potpunu kontrolu nad tužilačkom organizacijom. Vanredna sjednica parlamenta na kojoj će se naći predloženi zakoni zakazana je za 18. februar.

Ako zanemarimo finese, suština predloženih izmjena je u tome što će preimenovanjem Specijalnog tužilaštva u Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju (TOKK) parlamentarna većina okončati nedavno započeti drugi mandat Milivoju Katniću i svim njegovim saradnicima. „Stupanjem na snagu ovog zakona glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci izabrani u skladu sa Zakonom o specijalnom državnom tužilaštvu imaju status neraspoređenih tužilaca“, predviđa predloženi propis. O njihovom daljem angažmanu u tužilaštvu odlučivaće Tužilački savjet. Na njemu je da im, u roku od šest mjeseci, pronađe novi raspored u tužilaštvu, za šta „nije potreban pristanak državnog tužioca koji se raspoređuje“.

I eto prilike  da se bivši specijalni tužilac koji ne bude po volji većini u Tužilačkom savjetu, nađe u osnovnom tužilaštvu u Pljevljima, Plavu ili Ulcinju (đe mu bude najdalje od kuće). Alternativa je otkaz i odlazak u advokate.

Vlast želi da se pobrine i za odgovor na pitanje ko će se, a ko neće, svidjeti Tužilačkom savjetu (TS) koji bira sve tužioce od osnovnog do glavnog specijalnog, odnosno po novom, rukovodioca TOKK, i imenuje vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu planirano je da se u TS smanji broj članova biranih iz reda tužilaca (sa pet na četiri) a poveća broj onih koje parlament bira iz reda uglednih pravnika (sa četiri na pet). Deseti član dolazi iz Ministarstva pravda, a predsjednik TS je Vrhovni državni tužilac, ili vršilac dužnosti VDT. Konačan rezultat tužioci – ostali 5:6.

Tako se većina u Tužilačkom savjetu iz ruku tužilaca seli političarima. Predlagači izmjena (formalno to su predstavnici sve tri koalicije članice vladajuće većine) ovako pravdaju svoj naum: „Razlog za ovakvu izmjenu je da se funkcionisanje državno-tužilačke organizacije upodobi odredbi člana 2 stav 3 Ustava Crne Gori kojom je propisano da svaka vlast treba da proističe iz slobodno izražene volje građana na izborima, u skladu sa zakonom“.

Lako bi se saglasili sa predlagačima kada bi oni pokazali gdje to Ustav Crne Gore ili neki drugi zakon Državno tužilaštvo prepoznaje kao granu vlasti. Ovako, zvuči cinično da se izmjene/preimenovanje SDT-a pravda pozivanjem na Izvještaj o napretku EK u kome se konstatuje „da je tužilaštvo osjetljivo na političko uplitanje“, dok se, suštinski, političarima (proste) vladajuće većine daje potpuna kontrola nad cijelom tužilačkom organizacijom.

I prethodni ministar pravde Zoran Pažin žalio se kako tužilaštvo ima povlašćen položaj, odnosno višak nezavisnosti koji im ne pripada – pošto nijesu grana vlasti (Ustav prepoznaje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast). „Državno tužilaštvo je po Ustavu samostalan i jedinstven državni organ. Naglašavam, državni organ, a ne grana vlasti. Međutim, onako kako je tužilaštvo danas pozicionirano u našem političkom i pravnom sistemu jeste kao da jeste grana vlasti“, objašnjavao je Pažin. „Po nekim atributima vladavine prava ima više nezavisnosti nego što to ima sudska vlast, koja mora da bude nezavisna u svakoj demokratskoj državi“.

DPS nije pokušao da u svoje ruke povrati formalnu kontrolu nad Tužilačkim savjetom. Možda nijesu bili zainteresovani da poremete  skladnu kohabitaciju čelnika vladajuće partije i tužilaštva. Nova većina sada radi baš to.

Nije tajna da aktuelna vlast ima više motiva za takav potez. Sukob na relaciji lideri DF-a (Andrija Mandić, Milan Knežević, Nebojša Medojević) – Milivoje Katnić, odavno je postao i ličan. I beskompromisan. Mandić i Katnić su nepravosnažno osuđeni na pet godina zatvora, dok se Medojeviću sudi za pranje novca. Katnić je, u međuvremenu, lidere sadašnjih vlasti stavljao u pritvor, progonio  njihove advokate (slučaj Rodić), pokušavao da im nađe mjesto u aferama vezanim za Duška Kneževića i Atlas banku. Tamo gdje je, očigledno, mjesto bilo liderima bivših vlasti, prije svega čelnicima DPS-a. Za šta je Katnić, opet, tvrdio da „nema ni udaljene sumnje“.

Dok se Katnić nadao da će Apelacioni sud potvrditi presudu u slučaju državni udar, pozitivno ocjenjujući kvalitet onoga što je dominantno obilježilo njegov angažman na mjestu glavnog SDT-a, DF je preuzeo inicijativu.

Model je poznat. Na isti način, kozmetičkim izmjenama zakona da bi skratili mandate nepodobnima, svojevremeno su se Milo Đukanović i Igor Lukšić (kao premijer i ministar finansija) razračunali sa guvernerom CBCG Ljubišom Krgovićem. I preuzeli kontrolu nad jednom od rijetkih, koliko – toliko, nezavisnih institucija u zemlji. Kao posljedicu takvog ponašanja dobili smo slučaj Atlas banka i aferu Radović.

Sada je vlast koalicija Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo krenula sličnim putem. Njihovo opravdanje je razumljivo: ovako ustrojeno i personalno organizovano tužilaštvo bilo je važna poluga očuvanja vlasti DPS-a i njenih saveznika. Argumenti koje ovih dana slušamo, a tiču se moguće blokade tužilaštva u periodu tranzicije (izbora novih tužilaca TOKK) i golemim posljedicama koje bi ta paraliza mogla proizvesti ne stoje. Iz prostog razloga –  sadašnje tužilaštvo je već blokirano. Namrtvo.

O tome svjedoče afere Snimak, Telekom, Limenka, Koverta, Prvi milion, Dubai, Atlas, Plantaže, VDT, činjenica da šefovi kotorskih, podgoričkih, barskih kriminalnih grupa nijesu procesuirani za svoja nedjelja, a da su braća Kalić, Duško Šarić, Jovica Lončar… dobili sudski ovjerene potvrde o legalnom porijeklu svog bogatstva. I novčanu naknadu iz državnog budžeta. Konačno, tu su i desetine manjih predmeta koje su tužioci čuvali u fiokama. Sada ih  istresaju pokušavajući da novim vlastima pokažu kako i koliko i njima mogu biti od koristi. Zato se bivši ministri, ambasadori, direktori državnih institucija privode, pritvaraju i pokušavaju procesuirati za ono što su radili prije tri, pet pa i više godina. I što je uredno prijavljeno ko zna kada. I stavljeno na čekanje.

Za primjer možemo uzeti slučaj Ramada, jednu od rijetkih koruptivnih afera, koja je dobila svoj pravosudni epilog. Nakon što je sa liste osumnjičenih skinut tadašnji predsjednik parlamenta Ivan Brajović.  V.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković ima pun registar urgencija, podsjećanja i molbi kojima se od njegovih saradnika traži samo jedno: da rade svoj posao. A od njega da sankcioniše one koji to neće ili ne umiju. Ništa nije preduzeto. Sem što je neko, možda, kakvom varijabilom nagrađen za nerad.          

Opet, iskustvo uči,  da to što su promjene neophodne (i u tužilaštvu) ne znači da će one biti obavljene na valjan i društveno koristan način. Nije riječ samo o novom jačanju političkog uticaja na i onako nesamostalno tužilaštvo, dok se nešto slično može očekivati i kada je u pitanju razrješenje stanja u pravosuđu. Postavlja se pitanje i koliko su, ako su uopšte, pripemljeni potezi koordinisani sa parterima iz EU. Iz predloženih zakona i njihovog obrazloženja stiče se utisak da –  nijesu.

Na to sluti i obraćanje njemačkog ambasadora Roberta Vebera. „Ubijeđen sam u to da nova Vlada, kad vrši izmjene tog zakona (misli na Zakon o državnom tužilaštvu), to radi u bliskoj koordinaciji sa evropskim partnerima. Jer, mi smo rekli da je to centralna oblast za pitanje da li se Crna Gora kreće ka EU, ili stagnira, ili ide čak korak unazad. I to je zaista važno pitanje…”, ocijenio je Veber. U Podgorici – tišina. Čuju se samo policijske sirene. SDT opet hapsi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo