Povežite se sa nama

Izdvojeno

OSVAJANJE TUŽILAŠTVA: SDT na prinudnom, neka se spremi TOKK

Objavljeno prije

na

Zvuči cinično da se izmjene/preimenovanje SDT-a pravda pozivanjem na Izvještaj o napretku EK u kome se konstatuje „da je tužilaštvo osjetljivo na političko uplitanje“, dok se političarima vladajuće većine daje potpuna kontrola nad cijelom tužilačkom organizacijom. Ali to može biti efikasno

 

Malo su se, kao, snebivali a onda prelomili: usvajanjem predloženog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju i izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, nova većina će preuzeti potpunu kontrolu nad tužilačkom organizacijom. Vanredna sjednica parlamenta na kojoj će se naći predloženi zakoni zakazana je za 18. februar.

Ako zanemarimo finese, suština predloženih izmjena je u tome što će preimenovanjem Specijalnog tužilaštva u Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju (TOKK) parlamentarna većina okončati nedavno započeti drugi mandat Milivoju Katniću i svim njegovim saradnicima. „Stupanjem na snagu ovog zakona glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci izabrani u skladu sa Zakonom o specijalnom državnom tužilaštvu imaju status neraspoređenih tužilaca“, predviđa predloženi propis. O njihovom daljem angažmanu u tužilaštvu odlučivaće Tužilački savjet. Na njemu je da im, u roku od šest mjeseci, pronađe novi raspored u tužilaštvu, za šta „nije potreban pristanak državnog tužioca koji se raspoređuje“.

I eto prilike  da se bivši specijalni tužilac koji ne bude po volji većini u Tužilačkom savjetu, nađe u osnovnom tužilaštvu u Pljevljima, Plavu ili Ulcinju (đe mu bude najdalje od kuće). Alternativa je otkaz i odlazak u advokate.

Vlast želi da se pobrine i za odgovor na pitanje ko će se, a ko neće, svidjeti Tužilačkom savjetu (TS) koji bira sve tužioce od osnovnog do glavnog specijalnog, odnosno po novom, rukovodioca TOKK, i imenuje vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu planirano je da se u TS smanji broj članova biranih iz reda tužilaca (sa pet na četiri) a poveća broj onih koje parlament bira iz reda uglednih pravnika (sa četiri na pet). Deseti član dolazi iz Ministarstva pravda, a predsjednik TS je Vrhovni državni tužilac, ili vršilac dužnosti VDT. Konačan rezultat tužioci – ostali 5:6.

Tako se većina u Tužilačkom savjetu iz ruku tužilaca seli političarima. Predlagači izmjena (formalno to su predstavnici sve tri koalicije članice vladajuće većine) ovako pravdaju svoj naum: „Razlog za ovakvu izmjenu je da se funkcionisanje državno-tužilačke organizacije upodobi odredbi člana 2 stav 3 Ustava Crne Gori kojom je propisano da svaka vlast treba da proističe iz slobodno izražene volje građana na izborima, u skladu sa zakonom“.

Lako bi se saglasili sa predlagačima kada bi oni pokazali gdje to Ustav Crne Gore ili neki drugi zakon Državno tužilaštvo prepoznaje kao granu vlasti. Ovako, zvuči cinično da se izmjene/preimenovanje SDT-a pravda pozivanjem na Izvještaj o napretku EK u kome se konstatuje „da je tužilaštvo osjetljivo na političko uplitanje“, dok se, suštinski, političarima (proste) vladajuće većine daje potpuna kontrola nad cijelom tužilačkom organizacijom.

I prethodni ministar pravde Zoran Pažin žalio se kako tužilaštvo ima povlašćen položaj, odnosno višak nezavisnosti koji im ne pripada – pošto nijesu grana vlasti (Ustav prepoznaje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast). „Državno tužilaštvo je po Ustavu samostalan i jedinstven državni organ. Naglašavam, državni organ, a ne grana vlasti. Međutim, onako kako je tužilaštvo danas pozicionirano u našem političkom i pravnom sistemu jeste kao da jeste grana vlasti“, objašnjavao je Pažin. „Po nekim atributima vladavine prava ima više nezavisnosti nego što to ima sudska vlast, koja mora da bude nezavisna u svakoj demokratskoj državi“.

DPS nije pokušao da u svoje ruke povrati formalnu kontrolu nad Tužilačkim savjetom. Možda nijesu bili zainteresovani da poremete  skladnu kohabitaciju čelnika vladajuće partije i tužilaštva. Nova većina sada radi baš to.

Nije tajna da aktuelna vlast ima više motiva za takav potez. Sukob na relaciji lideri DF-a (Andrija Mandić, Milan Knežević, Nebojša Medojević) – Milivoje Katnić, odavno je postao i ličan. I beskompromisan. Mandić i Katnić su nepravosnažno osuđeni na pet godina zatvora, dok se Medojeviću sudi za pranje novca. Katnić je, u međuvremenu, lidere sadašnjih vlasti stavljao u pritvor, progonio  njihove advokate (slučaj Rodić), pokušavao da im nađe mjesto u aferama vezanim za Duška Kneževića i Atlas banku. Tamo gdje je, očigledno, mjesto bilo liderima bivših vlasti, prije svega čelnicima DPS-a. Za šta je Katnić, opet, tvrdio da „nema ni udaljene sumnje“.

Dok se Katnić nadao da će Apelacioni sud potvrditi presudu u slučaju državni udar, pozitivno ocjenjujući kvalitet onoga što je dominantno obilježilo njegov angažman na mjestu glavnog SDT-a, DF je preuzeo inicijativu.

Model je poznat. Na isti način, kozmetičkim izmjenama zakona da bi skratili mandate nepodobnima, svojevremeno su se Milo Đukanović i Igor Lukšić (kao premijer i ministar finansija) razračunali sa guvernerom CBCG Ljubišom Krgovićem. I preuzeli kontrolu nad jednom od rijetkih, koliko – toliko, nezavisnih institucija u zemlji. Kao posljedicu takvog ponašanja dobili smo slučaj Atlas banka i aferu Radović.

Sada je vlast koalicija Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo krenula sličnim putem. Njihovo opravdanje je razumljivo: ovako ustrojeno i personalno organizovano tužilaštvo bilo je važna poluga očuvanja vlasti DPS-a i njenih saveznika. Argumenti koje ovih dana slušamo, a tiču se moguće blokade tužilaštva u periodu tranzicije (izbora novih tužilaca TOKK) i golemim posljedicama koje bi ta paraliza mogla proizvesti ne stoje. Iz prostog razloga –  sadašnje tužilaštvo je već blokirano. Namrtvo.

O tome svjedoče afere Snimak, Telekom, Limenka, Koverta, Prvi milion, Dubai, Atlas, Plantaže, VDT, činjenica da šefovi kotorskih, podgoričkih, barskih kriminalnih grupa nijesu procesuirani za svoja nedjelja, a da su braća Kalić, Duško Šarić, Jovica Lončar… dobili sudski ovjerene potvrde o legalnom porijeklu svog bogatstva. I novčanu naknadu iz državnog budžeta. Konačno, tu su i desetine manjih predmeta koje su tužioci čuvali u fiokama. Sada ih  istresaju pokušavajući da novim vlastima pokažu kako i koliko i njima mogu biti od koristi. Zato se bivši ministri, ambasadori, direktori državnih institucija privode, pritvaraju i pokušavaju procesuirati za ono što su radili prije tri, pet pa i više godina. I što je uredno prijavljeno ko zna kada. I stavljeno na čekanje.

Za primjer možemo uzeti slučaj Ramada, jednu od rijetkih koruptivnih afera, koja je dobila svoj pravosudni epilog. Nakon što je sa liste osumnjičenih skinut tadašnji predsjednik parlamenta Ivan Brajović.  V.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković ima pun registar urgencija, podsjećanja i molbi kojima se od njegovih saradnika traži samo jedno: da rade svoj posao. A od njega da sankcioniše one koji to neće ili ne umiju. Ništa nije preduzeto. Sem što je neko, možda, kakvom varijabilom nagrađen za nerad.          

Opet, iskustvo uči,  da to što su promjene neophodne (i u tužilaštvu) ne znači da će one biti obavljene na valjan i društveno koristan način. Nije riječ samo o novom jačanju političkog uticaja na i onako nesamostalno tužilaštvo, dok se nešto slično može očekivati i kada je u pitanju razrješenje stanja u pravosuđu. Postavlja se pitanje i koliko su, ako su uopšte, pripemljeni potezi koordinisani sa parterima iz EU. Iz predloženih zakona i njihovog obrazloženja stiče se utisak da –  nijesu.

Na to sluti i obraćanje njemačkog ambasadora Roberta Vebera. „Ubijeđen sam u to da nova Vlada, kad vrši izmjene tog zakona (misli na Zakon o državnom tužilaštvu), to radi u bliskoj koordinaciji sa evropskim partnerima. Jer, mi smo rekli da je to centralna oblast za pitanje da li se Crna Gora kreće ka EU, ili stagnira, ili ide čak korak unazad. I to je zaista važno pitanje…”, ocijenio je Veber. U Podgorici – tišina. Čuju se samo policijske sirene. SDT opet hapsi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo