Povežite se sa nama

FOKUS

Otpor i obijest

Objavljeno prije

na

Sve su lijepo smislili. Po receptu APP (ako prođe – prođe). Ovog puta – nije prošlo. Ministrima ukinut uvedeni bonus na plate, poslanici će, takođe, pričekati na povećanje plata koje su sami sebi odredili. No, za razliku od poslanika, koji nijesu ni imali prilike da troše bonuse, ministri su ih imali u džepu od početka prošle godine jer im je bivši premijer Milo Đukanović odobrio 900 eura. Novac im je dat i kao, kako je objašnjeno, antikoruptivna mjera, nakon što je donešena odluka da ministri ne smiju biti članovi upravnih odbora. Sva sreća – ko zna šta bi činjeli.

Poslanici su sa odlukom da sebi povećaju plate izazvali aktiviste MANS-a, koji su organizovali pred Skupštinom performans sa ovcom Miškom – simbolom svih onih koji ćute i trpe u Crnoj Gori, dok se poltička elita časti. Prema podacima MANS-a u prvih sedam mjeseci ove godine, poslanici su radili skoro tri puta manje od prosječnog građanina, ali sebi su bili namijenili gotovo pet puta veće plate.

I to u momentu kada sa svih strana stižu upozorenja da se mora kresati javna potrošnja. „Vlada Crne Gore morala bi već u narednoj godini da teži uravnoteženju budžeta, kao i smanjenju učešća javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu (BDP)”, kaže se u dokumentu Preporuke Vladi za ekonomsku politiku u narednoj godini, koji je sačinila Centralna banka Crne Gore (CBCG):

UZAVRELO I U ZDRAVSTVU: Vlada i Skupština Crne Gore su sada, makar na tren, ustuknule pred najavom štrajkova. Iako sindikati iz godine u godinu najavljuju ,,vrelu sindikalnu jesen” do sada je nije bilo. Ali, kao da se stvari mijenjaju. Prvo su negodovali zapošljeni u Skupštini, a potom je krenula lančana reakcija…

U javnosti je najjače odjeknula najava zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore, bolnicama i domovima zdravlja da će 10. oktobra stupiti u jednosatni štrajk upozorenja. Ukoliko Vlada bude ignorisala njihove zahtjeve – biće i generalnog štrajka. Prema tvrdnjama sindikalaca, u tom slučaju štrajk će podržati većina od oko 10.000 zaposlenih u zdravstvu.

Iako je iz Vlade poručeno da budžet ne bi izdržao povećanje koje traže – sindikalci iz zdravstva tvrde da samo hoće da im se plate vrate na nivo iz 2009. godine, odnosno da im povećaju plate za 20 odsto.

POGUBILI KOMPASE: Dr Vladimir Pavićević, predsjednik sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata, ovako je prokomentarisao potez poslanika: „Poslanici su izgubili kriterijume i ne shvataju u kakvoj se situaciji nalaze građani… Smatraju da su dobro obavili posao i povećali su sebi plate. To nas je isprovociralo”, rekao je Pavićević.

I predstavnici sindikata prosvjete su od resornog ministarstva tražili da pregovaraju o povećanju zarada, ali odgovora još nema. Predsjednik sindikata prosvjete Zvonko Pavićević tvrdi da bi sada trebalo sjesti i razgovarati o načinu i vremenu u kojem se mogu povećati zarade prosvjetara za sljedeću budžetsku godinu: ,,Možemo voditi konstruktivan razgovor ne samo kada je u pitanju trenutna situacija već i naredne godine. Mislim da je ovo trebalo i ranije uraditi”.

Štošta je trebalo da bude ranije urađeno, pa sada pored sindikata zdravstva, prosvjete, Univerziteta i sindikati Uprave policije, pravosuđa, kulture i Vojske traže hitno pregovore o povećanju zarada, koje su ispod državnog prosjeka. Povećanje su tražili i zaposleni u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) ali odustali su.

BEZ KONCEPTA: Ukidanje bonusa ministrima i stopiranje povišica poslanicima pod pritiskom javnosti nije znak da su oni koji odlučuju odgovorni već – da u suštini ne znaju šta rade. Oni nemaju koncept održivog ekonomskog razvoja zemlje.Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori je, prema podacima Monstata, već šesti mjesec uzastopno iznad projektovanog nivoa od tri odsto. Sa drage strane, plate su pale, koverte sve tanje, i u prosječnu stane – 475 eura, a polovina od toga troši se na hranu (252 eura).

Za minimalne troškove četvoročlane porodice prošlog mjeseca bilo je potrebno 767 eura. Potrošačka korpa u avgustu bila je skuplja nego istog mjeseca prošle godine za 2,1 odsto. Monstat bilježi i rast nezaposlenosti – gotovo 20 odsto radno sposobnog stanovništva je bez posla.

Koliko će dugo vlast moći da čuva socijalni mir, veliko je pitanje. Crna Gora se još nije oporavila od recesije, a tek ćemo vidjeti kako će se na nju odraziti novi talas globalne ekonomske krize i kriza eurozone.

MORAMO, HOĆEMO, KAD ĆEMO: Za dvije decenije, koliko vlada DPS uz dugo sadjejstvo SDP–a Crna Gora nije donijela odluke u kom će se pravcu razvijati. Priče o turizmu i poljoprivredi kao strateškim granama su i dalje podobna tema. Samo za svečarske govore . Evo samo jednog primjera kako razvijaju poljoprivredu – Crna Gora važi za balkansku zemlju koja po glavi stanovnika ima najviše svježeg dnevnog mlijeka , a za prvih sedam mjeseci ove godine u robnoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda sa inostranstvom napravljen je deficit od – 28 miliona eura.

Ove godine mnoga preduzeća bilježe ogromne gubitke. Tako je EPCG, koja je prošle godine poslovala veoma dobro, iskazala već višemilionski gubitak za prvi period 2011.

Ne stoji samo loše proizvodnja – zapelo je i sa privatizacijama. Proteklih decenija vlade pod dirigentskom palicom Mila Đukanovića rasprodavale su državno blago. Od primorja do sjevera, pod ,,nerazjašnjenim okolnostima” dato je gotovo sve što se moglo ,,utopiti”. Telekom, Jugopetrol, KAP, Elektroprivreda i nepregledni niz manjih preduzeća… Mnogi od zaposlenih u njima sada su – na ulici, a privatizovana preduzeća u velikim nevoljama. Novi, često misteriozni of šor vlasnici, nijesu ulagali u modernizaciju iako je baš to bio deklarisani cilj procesa privatizacije.

SVE NA DOBOŠ: Malo je ostalo za prodaju. Ali, pošto ova politička vrhuška do novca ne zna da dođe proizvodnjom novih dobara, ide se u novi krug prodaje resursa, da se moglo kupiti još malo vremena i socijalnog mira.

Tek ćemo vidjeti šta će u Vladi da rade na Morači. Nakon brojnih kontroverzi – tender za gradnju hidroelektrana na toj rijeci ističe 30. septembra. Treba li sad zadovoljiti zainteresovane strane – italijansku i crnogorsku, pošto je energetska politika skrojena u tandemu Berluskoni – Đukanović? Ili će, Igor Lukšić, možda smoći snage da prihvati savjete CBCG, koja upozorava da u ovom momentu ne bi trebalo ići sa velikim infrastrukturnim projektima.

„Veliki potencijalni rizik po rast javnog duga nose i krupni infrastrukturni projekti, zato u recesionim uslovima treba biti vrlo obazriv prilikom donošenja odluke o njihovom finansiranju”, poručili su u dokumentu CBCG. Oni smatraju da je neophodno kreirati određenu budžetsku rezervu koja bi bila iskorišćena za intervencije u realnom sektoru, s obzirom da će se loše prilike u regionu odraziti i na crnogorsku privredu.

Crnu Goru bi kriza mogla dodatno pogoditi, jer stiže na naplatu dugogodišnja loša politika. Oglašen je ponovo tender za prodaju nacionalne avio kompanije Montenegro airlines. Tender za davanje uvale Valdanos u zakup je ponovo propao. Ulcinjski hotel Otrantčija je privatizacija, takođe, sporna – otišao je na doboš jer su ga kupci, sumnjiva ruska kompanija Barkli, držali pod bankarskom hipotekom a rate za kredit – nisu vraćali. Uz to, Otrant je od kada su ga kupili bio zaključan za turiste. Tako je i sa mnoštvom drugih privatizovanih hotela i firmi po Crnoj Gori. Nema broja kompanijima koje su zarobili novi vlasnici, koji sada ne znaju šta da rade sa njima, ali su se na račun te imovine zadužili i dugovi se samo gomilaju. Hoćemo li ih svi mi vraćati?

Veliki teret crnogorske ekonomije su nenaplativi krediti, koji dostižu cifru od milijardu eura. ,,Poseban problem predstavlja visoka koncentracija dugova, gdje je desetak tajkuna dužno bankama između 600-700 miliona eura, a tržišna vrijednost njihovih hipoteka ne prelazi 150 miliona eura”, tvrdi Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene. A, šta je tek sa garancijama koje je država davala novim vlasnicima – od KAP-a pa nadalje.

,,Nužno je pažljivo pretresti sve stavke javne potrošnje i pokušati neke od njih eliminisati i smanjiti, kao i zaustaviti davanje garancija, jer one predstavljaju potencijalni javni dug”, rekli su iz CBCG. Naveli su i da postoji rizik da će država možda biti prinuđena da isplati neke garancije koje je dala u prošlosti. Ne misli se samo na milionske garancije KAP-u, već i drugih kompanija.

PARA NEMA, PA NEMA: Priliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine je, prema podacima Centralne banke, bio 223. 000 000 eura, što je manje nego u istom periodu prošle godine.

Za to vrijeme čovjek pod čijom je palicom završen veliki dio pomenutih privatizacija – ekonomski neoliberalni guru Veselin Vukotić, ispod čijeg šinjela su rasli oni koji danas kroje ekonomsku politiku ove zemlje – kritikuje ekonomsku stvarnost. Poručuje puku: ,,Samo vjera u tržišnu logiku, vjera u preduzetništvo, vjera u biznis, ali i vjera svakog u sebe samog mogu stvoriti ambijent za zapošljavanje ljudi”.

Vidjeli smo kave je ta logika koristi donijela crnogorskom stanovništvu, od kojih je trideset odsto na granici siromaštva. Samo ovi na vrhu i njihovi ekonomski ideolozi dobro plivaju. Kad se sve skotrlja, hoće li biti kasno za otpor?

Marijana BOJANIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo