Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Para malo, ambicija i obećanja premnogo

Objavljeno prije

na

Odbornici u podgoričkoj skupštini naredne nedjelje raspravljaće o programu rada za ovu godinu. Na dnevnom redu će se naći i Predlog Programa uređenja prostora Glavnog grada za 2013.

Promaja u opštinskom budžetu nije omela gradonačelnika Miomira Mugošu da i ove godine planira ambiciozne investicije – za tu svrhu predviđena su čak 33 miliona eura. Suma je za 13 miliona veća od prošlogodišnje, a predviđeno je da se novac za investicije namakne iz budžeta Glavnog grada, kredita, donacija, sredstava gradskih preduzeća, te privatno-javnog partnerstva.

U opoziciji sumnjaju da se ovaj program može smatrati ozbiljnim dokumentom.

,,Program nije ni pisan sa namjerom da se ostvari, nego je cilj tek da se ispuni forma. I oni koji će ga usvojiti znaju da on ne može da se realizuje”, kaže za Monitor Goran Radonjić, predsjednik Kluba odbornika Nove u SO Podgorica.

I predsjednik Odborničkog kluba SNP-a Vladimir Vujović smatra da Program uređenja prostora nije realan niti izvodljiv: ,,Činjenica je da nijesu ostvarena planirana sredstva u iznosu od 19.718.539 za prošlu godinu, niti je u Podgorici izgrađen u 2012. godini nijedan ozbiljniji projekat izuzev Bazara, gdje je preovladao interes privatnog investitora, koji je iz tog privatno-javnog partnerstva izašao kao veliki dobitnik. Ostala planirana sredstva uglavnom su utrošena za izradu planske dokumentacije. Ako se pođe od činjenice da su planirana sredstva za 2013. godinu veća za 13 miliona, jasno je da je ovaj program nerealan i neizvodljiv”.

Gradonačelnik Mugoša je skrenuo i sa kursa Vlade o nezaduživanju, pa je ovogodišnjim planom predviđeno da se opština ove godine kreditno zaduži preko osam miliona eura. Prošle godine planirana su bila samo dva miliona. Inače, za 13 godina od kada je Mugoša na čelu glavnog grada dug je porastao na 32 miliona eura. Masovna prodaja gradskog građevinskog zemljišta i nekadašnji godišnji budžeti od 100 miliona eura nijesu pomogli gradonačelniku da posluje rentabilno.

Ovogodišnjim Programom je planirano da se najviše para potroši na izgradnju hidrotehničke infrastrukture – preko 13 i po miliona eura. Decenijska saga o izradi novog postrojenja za tretman otpadnih voda se nastavlja, pa je ove godine za tu svrhu planirano pet miliona. Fekalnu kanalizaciju bi u drugoj deceniji 21. vijeka trebalo da dobiju naselja Zagorič, Murtovina, Pobrežje, Konik, Karabuško polje, a problem vodosnabdijevanja da se riješi u gradskim opštinama Golubovci i Tuzi, Zagoriču, Kućama Rakića…

Problem kanalizacije će i dalje ostati gorući u mnogim djelovima glavnog grada. Samo 32 odsto površine Podgorice povezano je na kanalizacionu mrežu. Jedni od onih koji će morati još malo da sačekaju su i mještani Ulice Miladina Popovića na Zabjelu. Oni duže od tri decenije čekaju gradnju fekalne kanalizacije. Često upozoravaju da se septičke jame u dvorištima izliju kada pada kiša, pa, svjedoče mještani, roditelji djecu moraju da nose do škole ili vrtića. Peticije, medijski napisi, javna upozorenja i gradonačelnikova obećanja nijesu pomogla. Izrada kanalizacije za ovaj i mnoge druge djelove grada nije uvrštena u plan za ovu godinu.

I oni koji čekaju pare od eksproprijacije moraće i dalje da budu strpljivi. Opština Podgorica na ime imovinsko-pravnih odnosa treba da isplati preko 15 miliona eura. Planirano je da ove godine isplati dva i po miliona, a veći dio obaveza biće riješen zamjenom za druge nepokretnosti. Opštini bar stanova ne fali.

Za izgradnju pijaca na Koniku i Tuzima planirano je šest i po miliona eura. U izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica, mostova i garaža potrebno je uložiti preko pet i i po miliona eura, ali budžetom je predviđeno milion i 700 hiljada. Jedna od najvećih stavki u okviru ovog plana, 600.000 eura, je – nastavak radova na rekonstrukciji saobraćajnice Podgorica-Mareza, sa biciklističkom stazom. Za sada na Marezi postoji nekoliko metara biciklističke staze, u blizini kuće gradonačelnika Miomira Mugoše koji, javili su mediji, i sam često koristi bicikl kao prevozno i rekreativno sredstvo.

U ovogodišnjem programu ni slova, a ni eura za gradonačelnikova spektakularna predizborna obećanja. Nema bazena, vrtića, sportskih sala, domova za stare…

Vujović smatra da je ,,Program, kao i raniji programi u značajnom dijelu spisak želja i predizbornih obećanja. Istina je da za ovu godinu gradonačelnik nije najavio ulaganje ni u jedan veliki projekat, jer je ostalo nezapočetih i nezavršenih veliki broj”.

,,Ništa od projekata, obećanja, tolikih kamena temeljaca, hotela, bazena, biciklističkih staza. Zgrada Skupštine je kao Skadar na Bojani. Izdvojio bih Gradsko pozorište, čiji je temeljac prvi put položen 1997, a zgrade nema ni na vidiku, već je, usput, srušen i bioskop Kultura. Svoju jalovost ni sama vlast ne pokušava da zabašuri kao nekad fiktivnim otvaranjem nedovršenih objekata. Ostala je samo ogoljena borba za očuvanje privilegija”, kaže Radonjić.

Ovogodišnjim Programom planirano je 700.000 eura za rekonstrukciju starog puta ka Danilovgradu. I ranije je Mugoša obećavao da će put biti proširen, pa završen, te da će biti priključak na budući auto put… Uoči oktobarskih parlamentarnih Mugoša je obišao gradilište i upriličio predizborno ,,otvaranje”.

I pored manjka para i viška planova ne treba sumnjati da će gradonačelnik i ove godine sjeći vrpcu na mnogim objektima. Biće izbora.

Uoči proteklih izbora Mugoša je izjavio: ,,Koliko god da me kritikujete, građani i ja mislimo da jako dobro u datim uslovima vodimo ovaj grad”.

A jedan od načina kako se gradonačelnik hrve sa datim uslovima je i stalno izbjegavanje zakona. Tako će pomenuti Program odbornicima biti ponuđen na usvajanje iduće nedjelje, iako još ni u proceduru nije ušao Prostorno-urbanistički plan Podgorice kao akt većeg reda.

Opereta od obećanja

Manir gradonačelnika Miomira Mugoše da lako obećava počeo je otkako je raspoređen na funkciju prvog čovjeka Opštine Podgorica 2000. godine. U to vrijeme počela je i izgradnja Sportske hale u Zeti. Godinama kasnije Mugoša je najavljivao i bazene u okviru te sale. Trenutno je hala konzervirana.

U istom stanju su i obećanja o čuvenim bazenima ,,u dvorištu OŠ Vlado Milić u Donjoj Gorici, u Tološkoj i Zlatičkoj šumi, na brdu Gorica, na Starom aerodromu, ali i u Budvi”, koje Mugoša obeća građanima i vaterpolistima nakon javnog dočeka i zvižduka 2008.

Rupa za de luks hotel zjapi iza RTVCG od 2003. godine, a parking na mjestu planiranog Milenijum siti centra, na obali Morače, neposredno uz most Milenijum. U parking je pretvoren i nekadašnji bioskop Kultura.

Obećavao je Mugoša i izmještanje kolektora, novo gradsko groblje, lokalnu televiziju, tramvaje…

Sada mašta o tunelu kroz Goricu. A ni ostvarenim projektima nije sve želje ispunio. Podzemni prolaz kod zgrade Maksim sa liftovima koštao je 1,2 miliona eura. Mugoša je otvarajući ga 2008. godine priznao da mu je žao što projekat podzemnog prolaza nije apsolutno realizovan:,,Nije se ostvario u našoj želji da bude i pješački i za automobile”.

Riješio je gradonačelnik da poslije višegodišnje uprave ispravi nepravdu prema zanemarivanju kulture. Najavljeno je da će se istraživati brojni arheološki lokaliteti i sanirati podgoričke znamenitosti. A do 2017. obećano je da će Podgorica dobiti nove objekte kulture sa baletom i operom. Pa ko voli – nek vjeruje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

IZMJENE I IZRADA NOVOG ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Urbanistički haos u produženom trajanju 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je prije izbora najavljivala da će zaustaviti divljanje građevinskih investitora po Crnoj Gori. Godinu dana kasnije, sem najave izmjene zakona, skoro ništa nije urađeno

 

Zaustavljanje haosa u prostornom planiranju i gradnji bez ikakvih pravila, već kako se prohtije investitorima, bilo je jedno od predizbornih obećanja nove vlasti. Skoro godinu dana poslije malo toga se promijenilo.

Poslanici su zato sredinom proteklog mjeseca u Skupštini saslušavali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića. Poslanica URA Božena Jelušić, na čiju inicijativu je obavljeno saslušanje ministra, predložila je da se na godinu zaustavi sva gradnja, osim infrastrukturnih objekata, te da se u tom roku donese novi Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.

Važeći Zakon, koji je svesrdno protežirao bivši ministar Pavle Radulović, toliko je uklonio i do tada male biznis barijere za investitore da je trajno devastiran Petrovac, po Podgorici su građene zgrade neucrtane u bilo kakav plan, a uništavanje dragulja Svjetske kulturne baštine Boke Kotorske je nastavljeno.

„Predlažući takav zakon, Vlada je u potpunosti preuzela nadležnost za planiranje i razvoj. To je u suprotnosti s Ustavom, jer ukida nadležnost opštine u smislu prostornog planiranja. Zakon je i u suprotnosti s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, jer ograničava prava lokalnih vlasti. Izmjena je uslijedila nakon što Vlada nije mogla da odobri biznis planove određenih kompanija zbog otpora lokalnih samouprava, koje su tvrdile da su takvi planovi bili u suprotnosti s javnim interesom. Nakon usvajanja zakona,Vlada je mogla zaobići svaki otpor na lokalnom nivou…“, navodi se u nedavno publikovanoj analizi MANS-a Zakon i po mjeri – u službi zarobljavanja države. Zaobilaženje lokalne samouprave je bivšoj vladi bilo neophodno jer je opozicija preuzela vlast u mnogim primorskim opštinama.

U gazdovanju prostorom Crne Gore je haos, konstatovala je Jelušić. Ministar Mitrović je u Skupštini odgovorio da je po dolasku u Ministarstvo zatekao takvo stanje da su njime upravljale interesne grupe koje su van institucije, a da su zaposleni bili nemoćni. „Prva stvar koja je morala da se uradi je da se to prekine. Osnovni trend koji smo započeli je da se sve svede na struku, nijedan plan neće izaći dok ne bude urađen po struci.“

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SMJENE PO PARTIJSKIM KLJUČEVIMA: Žilavi pravilnik podobnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi pravnici kažu da je nelogično da su direktori svih crnogorskih škola napravili istovjetnu grešku zbog koje su smijenjeni. Ministarstvo Vesne Bratić je toliko mehanički štancalo rješenja o otkazima da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama

 

„Neće biti revanšizma“ – bilo je obećanje koje su pobjednici avgustovskih parlamentarnih izbora javno obećali građanima Crne Gore. Aktuelni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, tada najglasniji, kazao je da će Vlada biti ekspertska, dok za svoju budućnost ne treba da strahuju „oni koji su radili profesionalno“ za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista.

Od decembra, kada je dobila mandat, Vlada je samo na svojim sjednicama izglasala preko 100 razrješenja. Mnogo veći broj je onih koje su kasnije po dubini smjenjivali imenovani rukovodioci državnih organa.

U posljednje vrijeme ne uklanjaju se samo kadrovi bivšeg režima. Vlada smjenjuje i  kadrove vladajuće koalicije. Sa funkcije predjsednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) razriješena je bivša poslanica Demokratskog fronta Marina Jočić nakon što je premijera Zdravka Krivokapića nazvala „lažovom“ i „izdajicoma“. Razriješeno je i više savjetnika premijera koje je on izabrao na početku mandata Vlade.

Najviše kontroverzi izazvala je smjena više od 250 direktora osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Formalni razlog za smjenu direktora bio je neformiranje školskih odbora, na šta su bili obavezni po izmjenama Zakona o opštem obrazovanju. Razrješenje direktora inicirala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić. Ministarstvo je toliko mehanički štancalo rješenja da je otkaz dobila i preminula direktorica škole u Plužinama.

Posebnu pažnju izazvala je smjena direktorice podgoričke gimnazije Zoje Bojanić Lalović, koju su građani percipirali kao direktoricu koja je kvalitetno obavljala svoj posao, iako je funkcionerka podgoričkog DPS-a. Nakon smjene Bojanić Lalović za vršiteljku dužnosti direktorice podgoričke gimnazije postavljena je Biljana Vučurović, supruga poslanika Demokratskog fronta Jovana Jola Vučurovića.

Prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Vesko Joksimović obavio je  je nadzor u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i utvrdio da je smjena Bojanić Lalović, ali i drugih direktora nezakonita. Konstatovao je da činjenica da školski odbor koji nije konstituisan u predviđenom roku nije mogao biti razlog za razrješenje direktora ili bilo kojeg direktora bilo koje javne ustanove iz oblasti obrazovanja. Utvrdio je da je bilo nemoguće formirati odbore s obzirom na to da Ministarstvo nije imenovalo svog predstavnika u školskim odborima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo