Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Para malo, ambicija i obećanja premnogo

Objavljeno prije

na

Odbornici u podgoričkoj skupštini naredne nedjelje raspravljaće o programu rada za ovu godinu. Na dnevnom redu će se naći i Predlog Programa uređenja prostora Glavnog grada za 2013.

Promaja u opštinskom budžetu nije omela gradonačelnika Miomira Mugošu da i ove godine planira ambiciozne investicije – za tu svrhu predviđena su čak 33 miliona eura. Suma je za 13 miliona veća od prošlogodišnje, a predviđeno je da se novac za investicije namakne iz budžeta Glavnog grada, kredita, donacija, sredstava gradskih preduzeća, te privatno-javnog partnerstva.

U opoziciji sumnjaju da se ovaj program može smatrati ozbiljnim dokumentom.

,,Program nije ni pisan sa namjerom da se ostvari, nego je cilj tek da se ispuni forma. I oni koji će ga usvojiti znaju da on ne može da se realizuje”, kaže za Monitor Goran Radonjić, predsjednik Kluba odbornika Nove u SO Podgorica.

I predsjednik Odborničkog kluba SNP-a Vladimir Vujović smatra da Program uređenja prostora nije realan niti izvodljiv: ,,Činjenica je da nijesu ostvarena planirana sredstva u iznosu od 19.718.539 za prošlu godinu, niti je u Podgorici izgrađen u 2012. godini nijedan ozbiljniji projekat izuzev Bazara, gdje je preovladao interes privatnog investitora, koji je iz tog privatno-javnog partnerstva izašao kao veliki dobitnik. Ostala planirana sredstva uglavnom su utrošena za izradu planske dokumentacije. Ako se pođe od činjenice da su planirana sredstva za 2013. godinu veća za 13 miliona, jasno je da je ovaj program nerealan i neizvodljiv”.

Gradonačelnik Mugoša je skrenuo i sa kursa Vlade o nezaduživanju, pa je ovogodišnjim planom predviđeno da se opština ove godine kreditno zaduži preko osam miliona eura. Prošle godine planirana su bila samo dva miliona. Inače, za 13 godina od kada je Mugoša na čelu glavnog grada dug je porastao na 32 miliona eura. Masovna prodaja gradskog građevinskog zemljišta i nekadašnji godišnji budžeti od 100 miliona eura nijesu pomogli gradonačelniku da posluje rentabilno.

Ovogodišnjim Programom je planirano da se najviše para potroši na izgradnju hidrotehničke infrastrukture – preko 13 i po miliona eura. Decenijska saga o izradi novog postrojenja za tretman otpadnih voda se nastavlja, pa je ove godine za tu svrhu planirano pet miliona. Fekalnu kanalizaciju bi u drugoj deceniji 21. vijeka trebalo da dobiju naselja Zagorič, Murtovina, Pobrežje, Konik, Karabuško polje, a problem vodosnabdijevanja da se riješi u gradskim opštinama Golubovci i Tuzi, Zagoriču, Kućama Rakića…

Problem kanalizacije će i dalje ostati gorući u mnogim djelovima glavnog grada. Samo 32 odsto površine Podgorice povezano je na kanalizacionu mrežu. Jedni od onih koji će morati još malo da sačekaju su i mještani Ulice Miladina Popovića na Zabjelu. Oni duže od tri decenije čekaju gradnju fekalne kanalizacije. Često upozoravaju da se septičke jame u dvorištima izliju kada pada kiša, pa, svjedoče mještani, roditelji djecu moraju da nose do škole ili vrtića. Peticije, medijski napisi, javna upozorenja i gradonačelnikova obećanja nijesu pomogla. Izrada kanalizacije za ovaj i mnoge druge djelove grada nije uvrštena u plan za ovu godinu.

I oni koji čekaju pare od eksproprijacije moraće i dalje da budu strpljivi. Opština Podgorica na ime imovinsko-pravnih odnosa treba da isplati preko 15 miliona eura. Planirano je da ove godine isplati dva i po miliona, a veći dio obaveza biće riješen zamjenom za druge nepokretnosti. Opštini bar stanova ne fali.

Za izgradnju pijaca na Koniku i Tuzima planirano je šest i po miliona eura. U izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica, mostova i garaža potrebno je uložiti preko pet i i po miliona eura, ali budžetom je predviđeno milion i 700 hiljada. Jedna od najvećih stavki u okviru ovog plana, 600.000 eura, je – nastavak radova na rekonstrukciji saobraćajnice Podgorica-Mareza, sa biciklističkom stazom. Za sada na Marezi postoji nekoliko metara biciklističke staze, u blizini kuće gradonačelnika Miomira Mugoše koji, javili su mediji, i sam često koristi bicikl kao prevozno i rekreativno sredstvo.

U ovogodišnjem programu ni slova, a ni eura za gradonačelnikova spektakularna predizborna obećanja. Nema bazena, vrtića, sportskih sala, domova za stare…

Vujović smatra da je ,,Program, kao i raniji programi u značajnom dijelu spisak želja i predizbornih obećanja. Istina je da za ovu godinu gradonačelnik nije najavio ulaganje ni u jedan veliki projekat, jer je ostalo nezapočetih i nezavršenih veliki broj”.

,,Ništa od projekata, obećanja, tolikih kamena temeljaca, hotela, bazena, biciklističkih staza. Zgrada Skupštine je kao Skadar na Bojani. Izdvojio bih Gradsko pozorište, čiji je temeljac prvi put položen 1997, a zgrade nema ni na vidiku, već je, usput, srušen i bioskop Kultura. Svoju jalovost ni sama vlast ne pokušava da zabašuri kao nekad fiktivnim otvaranjem nedovršenih objekata. Ostala je samo ogoljena borba za očuvanje privilegija”, kaže Radonjić.

Ovogodišnjim Programom planirano je 700.000 eura za rekonstrukciju starog puta ka Danilovgradu. I ranije je Mugoša obećavao da će put biti proširen, pa završen, te da će biti priključak na budući auto put… Uoči oktobarskih parlamentarnih Mugoša je obišao gradilište i upriličio predizborno ,,otvaranje”.

I pored manjka para i viška planova ne treba sumnjati da će gradonačelnik i ove godine sjeći vrpcu na mnogim objektima. Biće izbora.

Uoči proteklih izbora Mugoša je izjavio: ,,Koliko god da me kritikujete, građani i ja mislimo da jako dobro u datim uslovima vodimo ovaj grad”.

A jedan od načina kako se gradonačelnik hrve sa datim uslovima je i stalno izbjegavanje zakona. Tako će pomenuti Program odbornicima biti ponuđen na usvajanje iduće nedjelje, iako još ni u proceduru nije ušao Prostorno-urbanistički plan Podgorice kao akt većeg reda.

Opereta od obećanja

Manir gradonačelnika Miomira Mugoše da lako obećava počeo je otkako je raspoređen na funkciju prvog čovjeka Opštine Podgorica 2000. godine. U to vrijeme počela je i izgradnja Sportske hale u Zeti. Godinama kasnije Mugoša je najavljivao i bazene u okviru te sale. Trenutno je hala konzervirana.

U istom stanju su i obećanja o čuvenim bazenima ,,u dvorištu OŠ Vlado Milić u Donjoj Gorici, u Tološkoj i Zlatičkoj šumi, na brdu Gorica, na Starom aerodromu, ali i u Budvi”, koje Mugoša obeća građanima i vaterpolistima nakon javnog dočeka i zvižduka 2008.

Rupa za de luks hotel zjapi iza RTVCG od 2003. godine, a parking na mjestu planiranog Milenijum siti centra, na obali Morače, neposredno uz most Milenijum. U parking je pretvoren i nekadašnji bioskop Kultura.

Obećavao je Mugoša i izmještanje kolektora, novo gradsko groblje, lokalnu televiziju, tramvaje…

Sada mašta o tunelu kroz Goricu. A ni ostvarenim projektima nije sve želje ispunio. Podzemni prolaz kod zgrade Maksim sa liftovima koštao je 1,2 miliona eura. Mugoša je otvarajući ga 2008. godine priznao da mu je žao što projekat podzemnog prolaza nije apsolutno realizovan:,,Nije se ostvario u našoj želji da bude i pješački i za automobile”.

Riješio je gradonačelnik da poslije višegodišnje uprave ispravi nepravdu prema zanemarivanju kulture. Najavljeno je da će se istraživati brojni arheološki lokaliteti i sanirati podgoričke znamenitosti. A do 2017. obećano je da će Podgorica dobiti nove objekte kulture sa baletom i operom. Pa ko voli – nek vjeruje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo