Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novi vjetrovi iz gradske uprave

Objavljeno prije

na

Sve je veći broj građana Budve, Bečića, Svetog Stefana i Petrovca koji javno putem peticija dižu glas protiv totalne urbanizacije prostora tih turističkih mjesta. Od Skupštine grada traži se stavljanje van snage detaljnih urbanističkih planova, koji su od njih napravili naselja sa višespratnicama i soliterima planiranim na svakoj slobodnoj parceli, u parkovima i na plažama, uz zidine Starog grada, po brdima i selima, putevima i trotoarima, pa čak i u dvorištima starih crkava.

Među glasovima otpora betonizaciji budvanske rivijere izdvaja se inicijativa koja stiže iz gradske uprave da se od gradnje zaštite dijelovi zelenih površina u gradu, koje naručioci i autori kontroverznog DUP Budva-Centar nisu poštedjeli.

Plemenita ideja predsjednika Opštine Budva Lazara Rađenovića da se dio prostranog parka turističkog naselja Slovenska plaža sačuva i pretvori u javni, gradski park, uskoro će, prema saznanjima Monitora, biti realizovana.

Turističko naselje Slovenska plaža, jedno od najpoznatijih hotelskih kompleksa te vrste u bivšoj Jugoslaviji, izgrađeno je 1984. godine. Moderni turistički resort podignut je pet godina nakon razornog zemljotresa iz 1979. godine u kome je na tom istom mjestu, do temelja porušeno šest hotela Montenegroturista, čuveni hotel Internacional, tri hotela Slavija, hoteli Adriatik i Plaža.

U narednom periodu dugom 33 godine, država Crna Gora uspjela je da na toj lokaciji podigne samo dva hotela – Slovensku plažu i Aleksandar.

Taj jedinstveni turistički grad izgrađen je po projektu slovenačkog arhitekte Janeza Kobea, čije je rješenje zavrijedilo prvu nagradu na međunarodnom konkursu koji je raspisan nakon zemljotresa. Zahvaljujući rigoroznim seizmičkim uslovima, koji su se u to vrijeme morali poštovati, Slovenska plaža je projektovana kao hotelsko naselje niske spratnosti koje svojom arhitekturom, kamenim ulicama i pjacetama te velikim zelenim površinama podsjeća na mediteranske gradove.

Naselje se prostire na 16 hektara zemljišta pored istoimene plaže, na potezu između Jadranskog sajma i fudbalskog stadiona Lugovi. Oko 2.000 ležajeva imaju apartmani i sobe sa pratećim sadržajima izgrađeni na 60.000 kvadrata, dok je preostalih 100.000 kvadrata pod zelenilom, raskošnim parkom primorskog rastinja i travnjaka.

Park Slovenske plaže postao je rijetka zelena oaza u srcu Budve. U njegov razvoj i održavanje HG Budvanska rivijera ulaže znatna finansijska sredstva i angažuje stručne institucije i pojedince iz oblasti hortikulture. Izgrađen je i specijalni sistem za zalivanje, koji koristi vodu iz posebnih bunara.

Iz hotelske uprave ukazuju da je Slovenska plaža među prvima u Crnoj Gori dobitnik Ecolabel sertifikata, priznanja koje dodjeljuje Evropska unija za brigu i očuvanje životne sredine. Ono obavezuje korisnika da svoje poslovanje bazira na održivom razvoju uz minimalno ugrožavanje prirodnih resursa.

Po biljkama u parku nazvani su hotelski objekti. Nekadašnji numerisani blokovi i vile imaju nove nazive – vile Čempres, Palma, Kamelija, Mirta, Maslina, Magnolija…Nova moda uzela je maha, pa su na sličan način imenovane ulice u obnovljenom gradu-hotelu Sveti Stefan.

Za očuvanje bogatog parka Slovenske plaže zainteresovala se nedavno i Opština. Njegov dio površine oko 20.000 kvadrata na parceli koja se graniči sa Jadranskim sajmom mogao bi biti trajno zaštićen od gradnje i proglašen javnim, gradskim parkom.

Ideju gradonačelnika Rađenovića podržao je menadžment Budvanske rivijere, pa preostaje da se iznađe pravno rješenje za realizaciju ove, za Budvanske urbanističke prilike, neobične namjere.

To je jedna, ona ljepša strana priče koja ima i svoje drugo lice. Dok mediteranske biljke bujaju na zemljištu kojim gazduje Budvanska rivijera, pomenuti urbanistički plan DUP Budva-Centar za taj prostor dao je sasvim drugačije smjernice.

Sve parcele koje pripadaju TN Slovenska plaža planom su hiperurbanizovane. Postojećim vilama i kućama cvjetnih naziva spratnost je duplirana sa novim gusto ucrtanim blokovima do sedam etaža.

Na slobodnim površinama u naselju predviđena je gradnja četiri solitera sa preko 11 spratova od kojih je jedan kružnog oblika planiran na lokaciji postojećeg bazena Rondo. Zelenih pasaža prema važećem DUP-u na Slovenskoj plaži gotovo da nema. Ambijent pitomog, sa prirodom sraslog privlačnog turističkog grada planom je preoblikovan u čudovišni betonski konglomerat nizova blokova i višespratnica koji sa primorjem i Mediteranom nemaju ničeg zajedničkog.

Stroga pravila planiranja i gradnje objekata u zoni pojačanog seizmičkog rizika odavno su zaboravljena.

U parku koji Rađenović namjerava da zaštiti i pokloni građanima Budve, ucrtane su dvije zgrade – četvorospratnica i poveći soliter. Zato je ova namjera pažnje vrijedna.

Za očuvanje bogatog parka Slovenske plaže zainteresovala se nedavno i Opština. Dio parka površine oko 20.000 kvadrata na parceli koja se graniči sa Jadranskim sajmom mogla bi biti trajno zaštićena od gradnje i proglašena gradskim parkom.

Budvanska rivijera za sada je jedini vlasnik zemljišta koji je izašao sa idejom o reviziji planskih rješenja za koja se pokazalo da su neprihvatljiva. Većinski vlasnik ove hotelske grupe je Vlada Crne Gore od koje se očekuje podrška.

Da li se mijenja stav o kvalitetu turističke ponude koja ne podrazumijeva veliku gustinu izgrađenosti, beton i solitere ili na tržištu nema potencijalnih investitora za kupovinu Slovenske plaže, nije poznato. Tek četiri godine nakon donošenja plana i investicione euforije, tokom koje su nagurani onoliki kapaciteti, od mnogo čega se postepeno odustaje.

Prilikom donošenja DUP-a koji je do neba podigao urbanističke parametre na Slovenskoj plaži, kao uostalom u cijelom priobalnom pojasu Budve, u Budvanskoj rivijeri sjedjela je ista upravljačka garnitura čije je želje i potrebe plan uvažio. Za neke investitore iz egzotičnih dalekih zemalja koji su u međuvremenu odustali.

Niko više ne pominje arapske šeike, kraljevsku porodicu iz Ujedinjenih Emirata i gradnju hotela sa 6-7 zvjezdica u neboderima sa preko 25 spratova. Ništa od hotela Hilton na Slovenskoj plaži, investicione grupe Soravia, ruskog Metropola i nekih domaćih tajkuna.

Umjesto prodaje hotela koji uspješno posluju, strateško opredjeljenje vodeće hotelske grupe u Crnoj Gori usmjereno je na podizanje kvaliteta usluga i broja zvjezdica u njima, adaptacijom postojećih i izgradnjom novih savremenih sadržaja u koje spadaju zelene oaze i bujni parkovi čije blagodeti prepoznaju turisti.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo